Trideseti tjedan

 

 

1. ZAKON

Čovjek će se pronaći kada se zaboravi. — Sv. Franjo Asiški

 

 

Najprihvatljivije služenje Bogu sastoji se od dobročinstva prema drugima.

— Američka  izreka

 

Materijalne stvari ko­ je se pojavljuju, po­ javljuju se samo zato što nam je bog dao pet čula kojima uočavamo one ma­ lobrojne tragove be­ zbrojnih tonova u divovskoj životnoj simfoniji koja nas okružuje. Nepoznato se širi daleko izvan područja poznatoga, čak i nakon što zna­nstvenici  stotinu puta umnože poznato, kao što se dogodilo već i samo u ovome stoljeću.

 

PRONALAŽENJE PUTA do duhovnog buđenja nudi nam brojne prili­ ke.  U početku ćemo možda slušati i  učiti iz tuđih iskustava.  Čita­ ti brojne knjige. Možda  ćemo  tražiti  razne  duhovne  puteve  i možda će  nas  nadahnuti  bogati  primjeri  učitelja  i  mudraca,  kako iz prošlosti, tako iz sadašnjosti. U određenoj fazi puta, često na­ ilazimo na zajedničke elemente kod onih koji postaju mudrima. Mudrost često obuhvaća zaboravljanje sebe i koncentriranje na služenje drugima. Baal Shem  Tov  napisao  je:  »U  čovjeku  koji  je pun  sebe  nema  mjesta  za  Boga«.

Gledate li na život kao na radosno postojanje? Provodite li dosljedno načelo prema kojem u svemu vidite samo dobro? Odraža­ vaju li vaše aktivnosti usredotočenost na marljivost, svrsishodnost, ko­ rist, kreativnost i napredak? Jeste li ponizni? Odražava li vaš život čis­ tu i neograničenu ljubav prema svim ljudima, bez ijedne iznimke? Dočekujete li lagana iskustva s radošću, a teška s gorljivim i domišlja­ tim duhom? U prirodi čovjeka — tog sanjara i graditelja — jest tra­ jno suzdržavanje od prihvaćanja stvari prema izgledu, uz korištenje sposobnosti da se te stvari pretvore u nešto korisnije.

 

 

Želim shvatiti sebe, shvatiti druge. Želim postati sve što mogu.

—  Katherine  Mansfield

 

 

Je li dio mudrosti i svijest o tome da se zatvoreni um ne razvi­ ja? Čini se da je nužno razmišljati otvoreno kako bi um ostao snažan i moćan, jer inače stagnira i spava. Postoji toliko toga korisnoga što je moguće naučiti. Kako iskoristiti brojne prilike koje nas pozivaju da

 

svakodnevno reagiramo na život? Jesmo li otvoreni i receptivni prema novim zamislima koje se možda razlikuju od naših trenutačnih spoz­ naja? Budući da imamo dar svijesti o sebi, bi li bilo korisno s vreme­ na na vrijeme promotriti vlastiti život i utvrditi kako se služimo umom, kreativnošću i usredotočenošću — a zatim koristi koje smo izvukli iz tih spoznaja upotrijebiti za služenje drugima? Kako ćemo usmjeriti pozornost ovisi isključivo o nama. Uviđate li mudrost u ovim riječima sv. Franje Asiškog: »Čovjek će se pronaći kada se zaboravi«? Ako ot­ vorimo srce ljudima ovoga svijeta, moramo im otvoriti i um.

 

 

Neka svaki trenutak bude svet. Svakome od njih pridajte jasnoću i značenje, svakome težinu vlastite svijesti, svakome istinsko i zas­

luženo ispunjenje.

— Thomas Mann 

 

Kada dajemo unutar kreativnog protoka života, za uzvrat pri­ mamo u nemjerljivim količinama. I dok su nam misli i osjećaji tijekom davanja na određeni način usmjereni na druge, ujedno širimo i obzo­ re vlastite perspektive. Na našim putovanjima, naša perspektiva  s osobne razine može prijeći na širi plan. A ne bi li ta »šira slika« obuh­ vatila sve ljude, sve kulture i sve religije na ovom planetu, zajedno sa širim gledanjem na božansko? Na primjer, bi li nam širi pogled na ži­ vot pokazao da možda umanjujemo Božju beskonačnost kada ga nas­ tojimo opisati unutar ljudskih okvira?

U filmu Opus gospodina Hollanda srednjoškolski profesor gla­ zbe sanjari o pisanju simfonije. Strastveno želi stvoriti djelo svjetske klase, u nadi da će svojom glazbom jednoga dana steći veliko bo­ gatstvo. Međutim, gospodin Holland ne ostvaruje san i na koncu se povlači u mirovinu. Potišten i tužan zbog izgubljenog sna, priprema se posljednji put izići iz školske zgrade i tako dolazi u školsku sportsku dvoranu. Ondje ga dočekuje iznenađenje: proslava u njegovu čast na kojoj su se okupile stotine njegovih nekadašnjih učenika. Svečanost je vodila žena kojoj je nekoć nedostajalo samopouzdanja i koja je samu sebe smatrala neuspješnom. No zahvaljujući poticajima nekadašnjeg profesora, u sebi je spoznala vrijednost i poslije došla do mjesta gu­ vernera savezne države. Obraćajući se okupljenima, rekla je: »Mi smo vaša simfonija, gospodine Holland. Mi smo note vašega opusa. Mi smo note vašega života«. Ta velika simfonija života gospodina Holla­ nda sastojala se od toga da pomaže drugima u izgradnji snova, a pri­ tom je, trenutak za trenutkom, gradio i sebe.

 

Neki ljudi drže da su nadnaravne pojave, na primjer čuda, potre­ bne kako bi dokazale Božje postojanje. No prirodni postupci i pri­ rodni zakoni mogu biti tek metode koje je Bog osmislio za svoje stalne kreativne ciljeve. Kada znanstvenici otkriju nove zakone, ne otkrivaju li tek još malo više Boga? Svatko od nas svakodnevno pliva u oceanu neviđenih čuda. Prim­ jerice, svaka je živa stanica čudo; a ljudsko je tijelo nepregledna kolonija od više od stotinu milijardi stanica. Čudo tog tijela obuh­ vaća i našu sposobnost da ga prepoznamo, kao i našu nemo­ gućnost da ikada posve potrošimo njegovo istinsko značenje.

—                       Andersen

 

 

Prilike su često najdublji i najizazovniji učitelji na koje uopće nailazimo. Prilike su suosjećajni učitelji koji ne osuđuju i ne kore. Pri­ like jednostavno odražavaju život, a mi u tom odrazu možemo naučiti kako bolje i jasnije vidjeti. Pomažu nam da uvidimo kako još nismo is­ tražili dubine i mogućnosti vlastite duše, niti postali spremni za pri­ manje viših oblika učenja. Darovana nam je sposobnost da budemo svjesniji. Možemo se povezati i koristiti unutarnje izvore usredo­ točenosti, energije i neograničene ljubavi. Možemo njegovati svoje sposobnosti opraštanja i razumijevanja. Već u ovom trenutku možemo zaboraviti sebe i pružiti ruku u služenju drugima. Što je najnevjerojat- nije, u tom zaboravljanju sebe, pronaći ćemo čudesnu stvarnost o to­ me tko smo uistinu. 

*

 

2. ZAKON

Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen. —  Euripid

 

 

Marljivost valja oso­ bito njegovati prim­ jenom;  nužno ju je neprestano  iskaziva­ ti ; ona je u stanju postići gotovo sve.

—  Ciceron

 

BI LI IZREKA »Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen« mogla biti simbol i izraz ulaganja svog potrebnog truda kako bismo ostvari­ li vrijedan cilj? Je li moguće da te riječi odražavaju i važnost održavanja marljivosti i ustrajnosti na putu do svih razina našega razvoja i duhovnosti? Kada naučimo prepoznati profinjene i ne­ dodirljive životne obrasce, hoćemo li biti bolje pripremljeni da krenemo naprijed i samopouzdano istražimo nove pojmove?

Je li jedna od tajni svjesnoga života i u voljnosti da obraćamo pozornost? Kada pozornost s ljubavlju proširimo i na pojedinosti čov­ jekove osobitosti, na jedinstvenost određenog mjesta ili situacije, sve to može biti od koristi. Pozornost koju unosimo u trenutačna nastojanja može proširiti našu percepciju i otvoriti nam oči prema svježini vi­ zije. Tako izgleda korisnim širiti se time što više činimo i više dajemo.

 

 

Marljivost je preduvjet sreće i blagostanja, dok je dokonost njezina suprotnost, koja čovjeka nikada nije dovela do cilja i ostvarenja

najboljih želja.

—  Miguel  de  Cervantes

 

 

 

Neki put u životu nam sve ide iako i jednostavno, a neki put situacije iziskuju više truda. Ljudi koji uspijevaju obično su voljni čvr­ sto se držati odabranih ciljeva, čak i unatoč nečemu što na prvi pog­ led nalikuje na prepreke i neuspjehe. Thomas Edison rekao je: »Naša je najveća slabost odustajanje. Najsigurniji način za postizanje uspje­ ha sastoji se u tome da uvijek pokušamo još samo jednom«. Ili možda da preokrenemo još jedan kamen! Kada situaciju promotrimo iz šire perspektive, razlika može biti nemjerljiva. Uspjeh obično znači shvaćanje »šire perspektive«, posvećivanje nečemu i ustrajavanje na tome. A to je u velikoj mjeri slično »predanosti«. Svaki dan ustrajno napredujemo prema cilju.

 

 

 

Svatko u životu treba imati cilj koji je vrijedan intenzivnog truda

— i neprestano raditi na točno određenome cilju koji je pred

njim.

—  Roderick  Stevens

 

 

Marie Curie praktički je cijeli životni vijek provodila znanstve­ ne pokuse. Njezina marljivost u laboratoriju rezultirala je otkrivanjem elemenata radija i polonija, te postavila temelje za nuklearnu fiziku i teoriji o radioaktivnosti. U njezinom je slučaju jedan preokrenuti ka­ men postao odskočnicom za novo otkriće. Ona je prva u povijesti dva­ put dobila Nobelovu nagradu!

Često se događa da najviše učimo kada smo pred najvećim izazovima, iz sebe crpeći snage za koje nismo ni znali. Uklanjanje pre­ preka često od nas traži upornost i izdržljivost. Kada je naša snaga pred velikim iskušenjem, možda ćemo osjetiti privremenu obeshrab- renost. Tada možda nije loše prisjetiti se riječi iz Timoteja II (1:7):

»Bog nam nije dao duh bojažljivosti, već duh snage, ljubavi i trijezno­ sti«, kao i Euripidovih riječi »Ne zaboravi preokrenuti nijedan kamen«. Budite odvažni! Odvažnost je pronalaženje mentalne snage potrebne za ispunjavanje zadaće koja je pred nama. To može biti iskra koja će potaknuti sljedeći korak. Kako ćete vidjeti što je iza ugla ako ne načinite korake koji će vas dovesti onamo? Duboko u duši onih koji su uspješni ukorijenjeni su duh, vjera u vlastitu ustrajnost i fleksibil­ nost koja nam omogućuje da nadiđemo sve prepreke na putu do uspjeha.

Budite poput bambusa. Kineski kaligrafi već stoljećima slikaju bambus u sklopu duhovne vježbe. Bambus je skladan, uspravan i iz­ vana snažan. Iznutra je otvoren, prijemčiv i ponizan. Korijeni bambu­ sa čvrsto su u tlu i slobodno se isprepleću s drugim korijenjem, radi stjecanja veće zajedničke snage i potpore. Stabljika se blago kreće, povija na vjetru, ali ne puca. I mi možemo biti fleksibilni, domišljati i otvoreni prema novim mogućnostima. Kada nam život donosi prom­ jene, možemo se konkretnije osvrnuti na svoj život, prilagoditi se i za­ tim nastaviti učiti. Možemo biti genijalno spretni i domišljati. Može­ mo promatrati promjenjive obrasce rasta i preokrenuti još jedan ka­ men!

*

 

3. ZAKON

Sve na što se usredotočite širi se. — Arnold Patent

 

Čovjek koji osjeća pozitivne emocije i misli pozitivno i u prirodi i ljudima vidi samo dobro, pamtit će samo dobro.

—  Paramahansa

Yogananda

 

PROCJENJUJE SE da se u umu prosječna čovjeka dnevno pojavljuje pri­ bližno 50.000 misli! A to je mnogo! Neke od tih misli bit će pozitiv­ ne i produktivne, a neke negativne i potencijalno otrovne. Misli na nas djeluju na vrlo dubokoj razini. Kada se koncentriramo na  određenu misao, naš um trenutačno reagira prizivanjem sličnih misli.  Pozitivne misli pune ljubavi, te slični osjećaji, potiču čitav spektar sličnih misli i osjećaja koji uzdižu. S druge strane, negativne misli i emocije obilje­ žene strahom mogu dovoditi do negativnih  iskustava.  Tako  nam  se pruža prilika da biramo kamo ćemo usmjeriti  usredotočenost, jer se sve na što se usredotočite širi.

Kako naše misli utječu na samo djelovanje? Vrlo snažno! Pro­ motrimo jedan primjer: Recimo da netko od vas traži da obavite vrlo složenu zadaću. Ako se koncentrirate na to koliko je zadaća teška, ko­ liki su izgledi za uspjeh? S druge strane, ako istu zadaću promotrite sa zanimanjem i gorljivošću i uočite priliku koja čeka da je istražite, koliki će tada biti izgledi za uspjeh? Bavimo li se ograničenjima, tada ćemo na njih i naići. Razmišljamo li pozitivno o novim mogućnostima,

 

Svatko za sebe bira pojedinačne obrasce unutar kojih će stva­

rati tu osobnu

stvarnost.

• Jane Roberts

 

 

Naše misli određuju

naš svijet.

• Piero Ferruci

 

takva će biti i struktura naših iskustava. Praksa pokazuje da određenu zamisao možemo stvarati, provoditi i ojačavati ako o njoj razmišljamo.

Važna mentalna dinamika sastoji se od priznavanja i shvaćanja bliske povezanosti između našeg razmišljanja i osjećaja. Važno je uvidjeti da bez prestanka razmišljamo, te da će nam se misli vratiti u obliku osjećaja. Duhovni učitelji često govore: »Čovjeka određuju nje­ gove misli«. Postoji tijesna i vrlo čvrsta povezanost između razmišlja­ nja i osjećaja. Kako bismo iskusili neki osjećaj, u nama se prvo mora pojaviti misao o njemu. Na primjer, možete li osjetiti sreću bez sret­ nih misli? Ili tugu bez tužnih misli? Ili stres bez misli obilježenih stre­ som? Ili opuštenost bez spokojnih misli? Provedite i jedan pokus: Kad sljedeći put osjetite uzrujanost, pomno pratite misli. Po svoj prilici bit će vrlo negativne! Zašto? Jer nema ničega što bi moglo obuzdati ne­ gativne osjećaje, ničega osim negativnih misli! Potom se podsjetite da vam je negativno samo razmišljanje, a ne život! 1 tako promijenite sm­ jer usredotočenosti!

 

Što mislite važnije je od svega ostaloga u vašem životu. Više nego koliko zarađujete, više nego gdje živite, značajnije je od vašeg društvenog položaja i od svega što bilo tko misli o vama.

• George Matthew  Adams

 

Jedno od temeljnih duhovnih načela u mnogim filozofijama na­ laže nam da srce otvorimo prema »onome što jest«. Ako već unapri­ jed imamo stavove o tome kako bi što »trebalo biti«, možda ćemo sta­ ti na put zlatnim prilikama da uživamo i učimo na temelju novih poj­ mova i opažanja. Nije li logično da time što više učimo lakše napre­ dujemo, uz veće samopouzdanje i povećane mogućnosti i sposobnos­ ti za ispunjavanje zadaća koje su pred nama? Da bismo nešto obavili kako valja, često je potrebno dosta vježbe, strpljenja i marljivosti, ta­ ko da nam stvaranje snažnih temelja znanja može pomoći u donoše­ nju mudrijih odluka.

 

U životu dobivamo samo stvari koje tražimo, kojima težimo i za koje smo se voljni žrtvovati. Bolje je težiti nečemu što želite —  čak i ako u tome ne uspijete — nego dobiti nešto što vam nije bio cilj i što ne želite! Budemo li u životu dovoljno dugo tražili što že­ limo, to ćemo gotovo sigurno i pronaći, kakvi nam god bili ciljevi.

• George Matthew  Adams

 

 

Naše misli i osjećaji služe kao moćan sustav usmjeravanja, kao barometar koji nam pomaže u plovidbi životom. Taj nas sustav može

 

Sve što čovjek pos­ tiže i sve što ne us­ pije postići izravna je  posljedica  njego­

vih   misli.

— James Allen

 

obavijestiti kad smo eventualno skrenuli s puta pa plovimo prema su­ kobima i nesretnome razvoju događaja. Ako vaš život nije skladan i produktivan, možete li se mentalno prilagoditi? Taj sustav usmjerava­ nja može nas podsjetiti i kada smo na pravome putu i kada  se krećemo prema korisnim postignućima i radosti. Možete li u tom slučaju izraziti zahvalnost za sve darove i koncentrirati se na stav zah­ valnosti, vodeći računa o tome da se »ono na što se koncentriramo ši­ ri«?

 

Tijekom svojeg služenja na zemlji Isus je rekao: »Prepoznat ćete ih po njihovim rodovima«. Zatim je još rekao: »Zar se s trnja be­ re grožđe ili s drače smokve?« (Matej, 7:15, 16). Pritom je otkrio vr­ lo važan životni zakon: »Onakav si kako razmišljaš«. Niz različitih okolnosti na koje možda nailazimo u životu mogle bi biti nalik na plo­ dove o kojima govori Isus. Ako nam se ne sviđaju plodovi koje ubire­ mo — loše zdravstveno stanje, financijski problemi, nezadovoljstvo poslom, neskladni odnosi, bez obzira što — možda je  najvažnije početi ubirati plodove s nekog drugog stabla. Pozitivnog! 

*

 

4. ZAKON

Promjene i poboljšanja idu iznutra prema van. — Anonimna

 

 

Vođenje koje se rav­ na prema načelima ukazuje na to da je najviši oblik čovjeko­ ve motivacije upravo osjećaj osobnog da­ vanja doprinosa.

• Stephen Covey

 

U KNJIZI Tao osobnog vođenja Diane Dreher piše: »Da bismo uspjeli bez obzira na područje, moramo se poslužiti onim sposobnostima zahvaljujući kojima imamo potpuno ljudski karakter: sposobnošću kontinuiranog učenja tijekom cijelog života, komuniciranja s drugima, pronalaženja kreativnih novih rješenja, te produbljavanja spoznaja, uočavanja većih obrazaca u nama i oko nas«. A temelj za taj uspjeh često su promjene i poboljšanja koji iznutra dolaze prema van!

U posljednje vrijeme naveliko se piše o uspješnome vođenju. A »vođenje« može obuhvatiti mnogobrojna područja, od vođenja tv­ rtke do preživljavanja osobnih, svakodnevnih izazova širenja vizije i is­ punjavanja najviših oblika ljudskog i duhovnog potencijala. U da­ našnjem ubrzanom svijetu, najkorisnije su životne lekcije, što je naj- ironičnije, često upravo najstarije lekcije. Služenje  univerzalnim načelima starih poput nastanka svijeta, čovjeku u svakodnevni život donosi mudrost duhovnih učenja. I premda današnji vođe, poduzetni-

 

Odvažnost je prva među čovjekovim odlikama jer jamči

sve ostale.

• Winston  Churchill

 

 

Moraš postati promjenom koju želiš vidjeti u svijetu.

• Mahatma  Gandhi

 

 

 

Zagledaj se unutra. Unutra je temelj  sve­ ga dobroga i ono će uvijek bujati, samo ako budeš kopao.

—  Marko  Aurelije

 

 

Zadaća ti je otkriti svoju zadaću i zatim joj se posvetiti svim

srcem.

—   Buddha

 

ci i pojedinci možda stoje na sve naprednijem rubu stečenih znanja i sposobnosti, mogu li se s nepoznatim suočiti časno, odlučno i gorlji­ vo?

Univerzalna načela nalik su na kompase: uvijek pokazuju put. Takva su duhovna načela očita: riječ je o prirodnim zakonima koji se sami potvrđuju, a pokazali su se korisnima u svim društvenim zajed­ nicama. Ta se načela najčešće izražavaju u obliku zamisli, vrijednosti, učenja koja uzdižu, oplemenjuju, nadahnjuju i daju novu snagu. Na primjer, načela jedinstva i dinamičnog razvoja često proistječu iz vještina zajedništva i širenja. Zahvaljujući provođenju tih načela, počinjemo jasnije uviđati kako su svi i sve povezani, kako se razvijaju i stapaju u različite oblike kreacije.

Koje su neke od tih »vještina i sposobnosti zahvaljujući kojima imamo u potpunosti ljudske odlike«? Možda bismo mogli početi od odvažnosti i snalažljivosti. Ta pomagala koriste pojedinci koji po­ jačavaju vlastitu sposobnost stvaranja novih i korisnih prilika na teme­ lju životnih iskustava. To su često upravo oni pojedinci koji prilike pri­ hvaćaju s oduševljenjem i gorljivošću, a zatim primjenjuju najdublja načela postojanja. Na neizvjesnost reagiraju radosnim traženjem kre­ ativne ravnoteže u dinamičnim interakcijama sa životnim izazovima. Sjećate li se starog pitanja »Je li čaša napola puna ili napola prazna«? Razlika nije u čaši, nego u stavu onoga tko je gleda. Naši stavovi u ve­ likoj mjeri određuju kako ćemo se služiti prilikama. Razvijanje pozi­ tivnih stavova može naučiti svatko.

Njegovanje prostora za molitvu, kontemplaciju i meditaciju ra­ di obogaćivanja svetih životnih trenutaka poboljšava i duhovni i ljud­ ski aspekt našega postojanja. Molitva često donosi ključne pomake u našem referentnom okviru i pomaže nam da ljude i situacije sagleda­ mo iz više perspektive. Zahvaljujući takvoj aktivnosti možemo razviti više poštovanja prema sebi i drugima i bolje se opremiti za suočava­ nje sa životnim iskustvima.

Uspješni ljudi u životu često vide putovanje na kojem nepre­ kidno uče. Nastoje dalje učiti na odabranome području. Polaze koris­ ne tečajeve, ljubazno slušaju druge, nezasitno su znatiželjni i postav­ ljaju važna pitanja. Uče i ušima i očima! Šire sposobnosti i mogućnos­ ti. Razvijaju nove vještine i nove interese. Vanjski izazovi prerastaju u prilike za samoostvarenje i za kreativna nova rješenja. Možda je još i najvažnije to što uviđaju da što više uče, to više uviđaju koliko ne znaju!

Jedna od životnih »vještina« koja nam omogućuje da se razvi­ jemo u potpunije korisne osobe sastoji se od gledanja koje nam go­ vori da je život ispunjen smislom. A jedna od glavnih životnih svrha

 

može biti predanost životu ispunjenom služenjem s ljubavlju. Kad dje­ lujemo na temelju univerzalnih načela lakše razvijamo osjećaj za du­ hovnu odgovornost, davanje doprinosa poboljšanju svih Božjih stvo­ renja. Nastojimo donositi mir i djelovati kao skladni pojedinci, a sve zahvaljujući optimističnim i pozitivnim stavovima. 

*

5. ZAKON

Sam biraš put kojim želiš ići. — Andersen

 

 

Uvijek biraj put koji izgleda najbolje.

— Pitagora

 

Dobrog života nije bilo i ne može biti bez samonadzora.

—  Lav  Tolstoj

 

POZNAVANJE našega svijeta u proteklih se stotinu godina iz kori­ jena promijenilo. Tempo prikupljanja novih podataka silno se ub­ rzao. Sve veća ulaganja u znanstvena istraživanja trebalo bi više usmjeriti prema duhovnim znanjima. Teologija proživljava zdrave nove procjene prirode teološke stvarnosti. Prednosti koje zna­ nstvena istraživanja donose čovjekovu zdravlju još će se, po sve­ mu sudeći, intenzivirati. Nezaustavljiva sila tehnološkog napretka sve nam jasnije pokazuje da naše društvo iz utemeljenosti u ma­ terijalnome prelazi na temelje koji su orijentirani na informacije i intenzivno znanje. Velika svjetska sveučilišta služe većoj koncen­ traciji stranih studenata.  Živimo  u  razdoblju  blagostanja  kakvo još nije zabilježeno u povijesti svijeta. I doista nije teško bu­ dućnost zamisliti u pozitivnim okvirima — potpun čovjekov raz­ voj, nada za sve Božje ljude, te mir i pravda. I lako je spoznati da prilika ima u izobilju i da pojedinac lako može birati kojim pu­ tem želi krenuti.

 

Tko želi doći do određenoga cilja mora ići samo jednim putem,

ne tumarati drugim putevima.

—  Seneka

 

Uz rub svakog puta kojim kročimo sjaji takvim sjajem da i onaj koji trči  može

čitati.

• William  Cowper

 

Promislite o mogućnosti da kao duhovna bića svi imamo ug­ rađene božanske odlike neograničene ljubavi, smisla i kreativnosti. Kao ljudska bića, možemo birati put služenja s ljubavlju, svjesni toga da naša nastojanja pomažu drugima. S velikom radošću, čini se da smo sve više svjesni odgovornosti prema drugim ljudima, kao pripad­ nici velike ljudske obitelji. Na primjer, samo je među ljudima moguće naići na nešto poput priče o istaknutom engleskome liječniku koji je tek tako, bez velikih priprema i najava, napustio svoju liječničku pra­ ksu da bi proputovao pola svijeta, o vlastitome trošku, i pomogao preživjelima u nuklearnoj nesreći u Rusiji.

Koji su neki od glavnih faktora u pozadini takvog napretka? Proistječu li ti humanitarni i blagotvorni porivi iz naše povezanosti s božanskom prirodom Boga? Stječe li sve više i više ljudi uvjerenje da svime upravlja sila koja je daleko veća od njih samih? Kako se to od­ ražava u svakodnevici pojedinca? Kad preuzmemo nadzor nad vlasti­ tim mislima i kada svojim umom »vladamo« na pozitivan način, oda­ biremo put kojim želimo krenuti. Više nas ne motiviraju vanjski uvje­ ti, niti nas ego odvodi na pogrešan put. Umjesto toga, svatko od nas može postati glavni kormilar našeg vlastitog »broda«, i tako stvarati život prepun plodonosnih nastojanja i plemenitog smisla.

Ella Wheeler Wilcox jednom je davno sjedila uz East River u New Yorku i razmišljala o činjenici da ljudi koji potječu iz iste sredi­ ne, iz istog doma, na koncu ispadaju toliko različiti. Nadahnuta jed­ renjacima koji su se rijekom primicali pristaništu, napisala je:

 

Jedan brod plovi na istok, drugi na zapad, Uz isti vjetar koji nam puše.

Stvar je u jedrima, a ne u vjetru, I ona nam pokazuju odredište.

 

 

Čovjek koji  nema nadzor nad sobom nije slobodan.

—  Pitagora

 

Čini se da je glavna prepreka našem potpunome procvatu u duhovnoj sferi upravo naš mentalni stav i naš ljudski egoizam. Obi­ lježavaju li naši stavovi način na koji reagiramo na život? I premda možda ne možemo promijeniti činjenice i okolnosti, svakako možemo birati način na koji razmišljamo i reagiramo. Drevni orijentalni aksi­ om kaže: »Možda ne možeš spriječiti ptice da ti lete iznad glave, ali im možeš onemogućiti da ti izgrade gnijezdo u kosi!«

U vezi s egoizmom, neki put držimo da raspolažemo daleko većim znanjem nego što to odgovara istini. Međutim, znanstveni pri­ stup religiji pomogao nam je da postanemo svjesniji toga koliko smo beskonačno maleni u kozmičkim razmjerima. Sve više spoznajemo da je možda i ključan sastojak uspjeha u poniznome pristupu svim aspektima života. Tako uz sve izraženiju svijest o neograničenome dobru koje je pred nama, možemo odabrati put kojim želimo krenuti i plani­ rati budućnost uz osjećaj iščekivanja i nade.

 

 

Naglasci ••

 

1. Uzvišeni ideali često obuhvaćaju zaboravljanje sebe i koncentrira­ nje na služenje drugima.
2. Naša potraga za  buđenjem  osobna je  aktivnost  koja se  odvija

»unutra«.

3. Sadašnji je trenutak često najdublji i najizazovniji učitelj na kojeg ćete ikada naići.
4. Jedan preokrenuti kamen može se pretvoriti u »odskočnu dasku« za sljedeće otkriće.
5. Ljudi koji uspijevaju obično su oni koji su voljni čvrsto se držati svojih snova, čak i ako se suočavaju s nečim što izgleda kao ne­ uspjeh ili nepovoljna situacija.
6. Što god odabrali kao predmet usredotočenosti, naš um to može proširiti.
7. Odnos između misli i osjećaja nedvosmisleno je
8. Naše misli i osjećaji mogu služiti kao snažan sustav usmjeravanja, služeći kao barometar koji nas vodi kroz život.
9. Univerzalna načela nalik su na kompas; uvijek pokazuju pravi
10. Svjesnim odabirom činite što možete, gdje jeste, uz ono čime raspolažete.

 

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

 

Lončar za kolom.

Od postavljanja do dovršene posude, Povećava dok se mogućnosti smanjuju; A mekoću zamjenjuje tvrdoća.

 

Kada lončar počne izrađivati posudu, uzima komad gline, od nje oblikuje nešto nalik na kuglu i postavlja je na lončarsko kolo. Pos­ toji mogućnost da glina tom prilikom nije posve centrirana, pa je lončar mora pomno oblikovati da dobije pravilan valjak. Potom glinu razvlači i pritiska, sve dok se kolo okreće. Prvo pod rukama ima pra­ vu kulu, a zatim spljoštenu gljivu. Tek kada je nekoliko puta tako razvuče gore-dolje, malo-pomalo može stiskati glinu koja se okreće dok se stranice ne počnu izdizati s kola. Na tome ne može ustrajati pre­ dugo, jer će se glina početi »zamarati« i opuštati. Lončar joj daje za­ mišljeni oblik, a zatim je odlaže sa strane. Sutradan će glina biti pos­ ve tvrda, pa će je moći okrenuti kako bi oblikovao donji dio. Na površini je moguće urezati pokoji ukrasni element. Na koncu će se po­ suda peći i nakon toga od mogućnosti ostaju još samo boje koje se nanose na površinu; oblik više nije moguće mijenjati.

Tako zapravo oblikujemo sve situacije u svojem životu. Mora­ mo ih u grubo oblikovati, a zatim ih postaviti u središte svojega pos­ tojanja. Moramo ih rastezati i potiskivati, komprimirati i istraživati sa­ mu prirodu stvari. Kada oblikujemo određenu situaciju, moramo biti svjesni oblika koji želimo pridati stvarima. Sto je nešto bliže dovrše­ nju, to postaje čvršće i određenije. Broj mogućnosti se smanjuje, sve dok nam ne preostane punina djelovanja naše kreacije. Bilo da je ri­ ječ o ljepoti ili ružnoći, o nečemu korisnome ili nečemu potpuno be­ zuspješnome, to je djelo našeg oblikovanja.

— Deng Ming-Dao: Tao 365: Svakodnevne meditacije