naslovna slika: ovo je Teslino obrtno magnetno polje poznato kao Kolumbovo jaje, o tome sam pisao u knjizi Uz kozmologiju zlatnoga prstena, a sada je dio moga muzeja u kojem ima mnogo Teslinih izuma

Kolumbovo jaje vezano je za velikog moreplovca Christopher Columbus koji je 1492. otkrio Ameriku. Prema španjolskoj instituciji odgovornoj za očuvanje i njegovanje španjolskog jezika RAE (Real Academía Española, Španjolska kraljevska akademija) Kolumbovo jaje je definirano kao lako rješiva zagonetka koja na prvi pogled djeluje teško.

 U stvari, Kolumbovo jaje je poznata anegdota o velikom moreplovcu, čije je dostignuće od strane mnogih neprestano bilo omalovažavano i osporavano tvrdnjama, da je svako mogao ostvariti to isto i da, prema tome, njegovo otkriće nije ništa posebno.

 Naime, jednom dok je Kolumbo sjedio za stolom sa mnogim španjolskim plemićima, jedan od njih je tada rekao:

 „Gospodine Kolumbo, čak i da vaša visost nije otkrila Indiju (odnosno Ameriku), sigurno bi se našla neka druga osoba koja bi to učinila.“

 Na ovo Kolumbo ništa nije odgovorio, samo je zatražio da mu donesu jedno jaje. Postavio ga je na sto i rekao:

 „Gospodo, kladim se da nitko od vas nije sposoban učiniti, da ovo jaje stoji vertikalno, bez ikakvog dodatnog pomagala, baš kao što ja to mogu učiniti.“

 Svi su pokušali, ali bezuspešno. Kada je jaje napokon vraćeno Kolumbu, on ga je jednostavno zabio o stol i ono je ostalo onako kako je zamislio ― vertikalno. Nakon toga, mnogi su mogli učiniti to isto. Ipak, svi nazočni su ostali zatečeni i razumjeli što je ovim gestom htio reći ― nakon što je nešto učinjeno, svatko može to isto ponoviti.

 Ovu anegdotu prvi put spominje talijanski povjesničar i putnik Girolamo Benzoni u svojoj „Povijesti Novog svijeta" (History of the New World), objavljnoj 1565. Ipak, ova priča o vertikalno postavljenom jajetu ima svoje paralele u petnaest godina starijoj priči, što navodi na sumnju, da ju je Benzoni jednostavno pripisao Kolumbu.

 Do danas nikome nije uspjelo postaviti jaje vertikalno, osim poznatom znanstveniku Nikoli Tesli. Doduše, radilo se o bakrenom jajetu u obrnutom magnetnom polju. Takvo jaje naziva se Teslino jaje ili Teslino Kolumbovo jaje.

 Ovo je, dakle, jedna popularna priča o tom Kulombovom jajetu, iako su mnogi smetnuli s uma, da je kod Tesle riječ o nečem sasvim drugom. Naime, kod Tesle je riječ o njegovom modelu Univerzuma. Prema tome, Teslino Kolumbovo jaje predstavlja njegova metafizička razmišljanja o ustrojstvu našeg kozmosa.

 Prvo, riječ je o tome da svekolikim Svijetom i kozmosom vlada energija za razliku od „izmaštanih atoma“, kako bi to rekao Schopenhaer, jer je poznato da Tesla nikako nije vjerovao u atomistiku.

Drugo, riječ je o jajetu po uzoru na staru grčku i indijsku mitologiju gdje se svijet stvara iz kozmičkog jajeta. Poznato je, da jaje koje spominje Jung na primjer u svojoj alkemiji sadrži u sebi dvoglavog orla, jedan je vladar svjetovnog života, a drugi sakralnog.

 Treće, to je jaje u obrnutom magnetskom polju, dakle, ono se okreće. Odatle je za pretpostaviti, da je Tesla razmišljao o kozmosu kao o jednoj dinamičnoj energetskoj cjelini, a to je također vidjljivo i u mojoj „Kozmologiji zlatnoga prstena“ gdje je Teslinoj zavojnici dat kozmički značaj pa je tako taj princip primjenjiv i u sustavu zemlje, našeg solarnoga sustava kao i u čitavom kozmosu kroz pitanja induktiviteta galaksija gdje se čitav vidljivi svijet doživljava kao jedna dinamična energetska cjelina.

dr Zlatan Gavrilović Kovač

http://blog.dnevnik.hr/prokleta-od-daljina