TESLA I PREDSOKRATIČKA FILOZOFIJA

12 predavanja

dr.Zlatan Gavrilović Kovač

1. predavanje

Dobar dan,

pa ja sam htio reći par riječi o odnosu Tesle I predsokratika odnosno o Tesli I predsokratičkoj filozofiji imajući na umu činjenicu da se do sada nije razmatrala Teslina kozmologija. Bilo je dosta radova I bilo je dosta istraživanja u području elektrotehnika ali nije bilo toliko interesa prema svezama Tesle sa fundamentalnim filozofskim pitanjima niti je bilo razgovora, velikih razgovora o Teslinoj filozofiji. Mislim da je kod nas značajan rad u tome smislu ostavio gospodin Velimir Abramović a onda I ja sam se u Kozmologiji zlatnoga prstena bavio jednim dijelom tom problematikom. Ova predavanja o odnosu Tesle I predsokratičke filozofije ja bih otpočeo od samoga početka sa pitanjima orfičke filozofije, sa pitanjima takozvanoga kozmičkoga jajeta. Poznato je da su Orfici imali teogoniju kozmičkoga jajeta a isto tako da je I Tesla imao svoje Kolumbovo jaje s tim da se Tesla ne mora nužno vezivati uz Orfike niti uz grčku tradiciju koliko je istovremeno on orijentiran u pravcu kršćanstva pa je to jaje dato u simbolici obnovljenoga života.

U svakom slučaju Orfizam se drži da je niz religioznih vjerovanja I običaja u antičkom grčkom I helenističkom svijetu kao I kod Tračana . I ta se vjerovanja povezuju sa književnošću koja se pripisuje mitkom pjesniku Orfeju koji je bio u Hadu I vratio se iz njega. Orfičari su također poštovali Persefonu koja je provodila jedno godišnje doba u Hadu a zatim se vraćala iz njega kao I Dioniza koji je također bio u Hadu I vratio se iz njega. Smatra se da je Orfej ustanovio dionizijske misterije. Pozicija koja sadrži čisto orfička vjerovanja datira iz 6 stoljeća p.n.e. a klasični izvori za razumijevanje orfizma su Platon I ti su klasični izvori spominjali orfičke inicijacije I sa njima povezane običaje mada nije sigurno koliko je orfička literatura uopće povezana sa tim običajima. I kao u eleulesijskim misterijama inicijacija u orfičke misterije obečavala je pogodnosti u zagrobnom životu.

Znači Orfici , ovaj religiozni pokret imao je teoriju kozmičkoga jajeta. O tom kozmičkom jajetu se dosta govorilo I o orfičkoj teogoniji postoji jedno svjedočanstvo u Aristofanovim Pticama gdje on kaže : ‘’ Bio je najprije Haos I Noć I Ereb I Tartar , nije još bilo ni Zemlje ni Zraka ni Neba, u krilu Ereba mrkla je Noć vjetrovita iznijela jaje iz kojeg se s vremenom onda čeznutljivim niknuo Eros’’ ( Diels)

Znači kozmičko jaje je kao I prema drugim svjedočanstvima bilo jedno divovsko jaje koje je plutalo u tami Svemira na početku vremena I prema nekim svjedočanstvima u jajetu su spavali braća Plurlos, dobri Bog, I Zulus, zli demon u liku zmije. Oni su isto tako shvaćani djecom Svemira. Kada su se probudili započelo je stvaranje svijeta. Plurlos je očistio gornju polovinu jajeta I ljuska jajeta postala je Nebo dok su od bjelanjaka nastali oblaci , donja polovina je postala Zemlja po kojoj je izlivena voda da bi nastala mora, jezera I rijeke. Plurlos je uzdigao planine I uravnao doline. Znači jaje je pretvoreno u današnji svijet .

Ovaj grčki simbol koji predstavlja jaje obavijeno zmijom je orfičko a nazvano je po Orfizmu I kao što sam rekao to je bila religiozna sekta u 6 I 7 stoljeću pne koja je smatrala Orfeja svojim osnivačem I vjerovala u seobu duša. Međutim mi imamo svjedočanstvo o kozmičkom jajetu u novije vrijeme kod Dielsa koji već na samom početku svoje knjige o predsokratičkoj filozofiji spominje Orfike I on na stranici 13 hrvatskoga prevoda Dielsovih Predsokratika kaže: ‘’Za raspored koge smo dali krugu Orfici kažu da je sličan onome u jajima naime funkciju koju ima ljuska u jajetu ima Nebo u Svemiru I kao što je Eter priljubljen unaokolo Neba tako je I kožica uz ljusku’’

Vidimo dakle da je ta simbolika jajeta jako signifikantna u orfičkim misterijama, uopće u grčkom I antičkom svijetu, međutim to jaje postoji I kod Tesle u njegovom izumu Kolumbovoga jajeta koje govori o obrtnom magnetnom polju . To je dakle Teslino jaje koje se obrće u obrtnom magnetnom polju. Ta je priča o Kolumbovom jajetu nastala na temelju susreta I anegdota Kolumba sa španjolskim plemićima koji su osporavali njegova dostignuća pa su ga zamolili da li bi mogao postaviti jaje tako da ono stoji vertikalno na stolu. I on je rekao da su svi pokušavali staviti jaje da ono stoji uspravno međutim se jaje stalno vraćalo u prvobitni položaj a onda ga je Kolumbo naprosto zabio o stol I ono je ostalo onako kako je zamislio, ostalo je vertikalno. Nakon toga su svi mogli učiniti to isto što je učinio I Kolumbo I razumjeli su ono što im je on kanio reći a to je da sada svatko može to isto napraviti I ponoviti ono što je on napravio. Dakle ova anegdota sa Kolumbovim jajetom je na koncu došla do Tesle koji je o jajetu po uzoru na staru grčku I indijsku mitologiju smatrao svijetom koji se stvara iz kozmičkoga jajeta. Poznato je da ovu simboliku jajeta poznaje I Jung u svojoj Alkemiji gdje jaje u sebi sadrži dvoglavoga orla, jedan je vladar svjetovnoga života a drugi sakralnoga. Kod Tesle je to jaje u obrtnom magnetnom polju . Kakvo je to obrtno magnetno polje ? Obrtno magnetno polje je magnetno polje čiji smjer rotira u prostoru a može se dobiti na dva načina : mehaničkom rotacijom magneta, to je prvi način koji je poznat već od Faradaya a koristi se u generatorima I zbrajanjem fazno pomaknutih izmjeničnih magnetnih polja . Taj drugi način je prvi stvorio Nikola Tesla u svojem izumu indukcionoga motora korištenjem dviju izmjeničnih struja fazno pomaknutih za 90 stupnjeva. Dvije faze se I danas koriste u motorima koji se spajaju na jednofaznu električnu mrežu. Druga faza se dobija umjetno na primjer putem kondenzatora dok se motori veće snage spajaju na trofaznu mrežu kod koje su struje fazno pomaknute za 120 stupnjeva. Znači mi vidimo da Tesla razmišlja o tom orfičkom jajetu na način konstrukcije Kolumbovoga jajeta I vidimo da se ono u magnetnom polju obrće. Odatle je za pretpostaviti da je Tesla razmišljao o kozmosu kao o jednoj dinamičkoj energetskoj cjelini a to je također vidljivo I u mojoj Kozmologiji zlatnoga prstena gdje je Teslinoj zavojnici dat kozmički značaj pa je tako taj princip primjenjiv I u sustavu Zemlje , našeg solarnoga sustava kao I čitavom kozmosu kroz pitanja induktiviteta galaksija gdje se čitav vidljivi svijet doživljava kao jedna dinamička, energetska cijelina.

Evo ja mislim da bi to za danas bilo dovoljno. Slijedeći put ću nastaviti sa problematikom kozmičkoga jajeta, o sastavu kozmičkoga jajeta I našem shvaćanju bitka I kozmičkoga jajeta. Hvala!

2 predavanje

U prethodnom predavanju govorili smo o relacijama Tesle I predsokratičke filozofije, odnosno Tesle I Orfičke filozofije, spomenuli smo tu problematiku kozmičkoga jajeta I povezali sa Teslinim otkrićem obrtnoga magnetnoga polja ili Kolumbovim jajetom. Ja bih sada htio samo proširiti ovu tematiku kozmičkoga jajeta do suvremene astronomije I uvida suvremene austronomije. Dakle mi smo u našim razmišljanjima o kozmičkom jajetu po uzoru na Kolumbovo jaje kod Nikole Tesle krenuli od vjerojatne postavke I jedne slike da se ono formiralo od takozvanih ultrakompaktnih galaksija tako da se djelovanje interakcijskih sila gravitacije kozmički magneti skupljaju u gigantsko kozmičko jaje. Dakle to su stajališta suvremene astronomije, mi pokušavamo osnovnu ideju kozmičkoga jajeta kod Orfika I kod Tesle povezati sa spoznajama suvremene astronomije.

Dakle to kozmičko jaje rotira velikom brzinom pa se javljaju velike centrifugalne sile koje oslobađaju galaktozimalni materijal dublje u kozmos a onda smo kasnije proširili ovu sliku Hublleovim razlikovnjem tipova galaksija jer je on naime razlikovao njihove morfološke osobine pa ih dijeli na eliptičke, lećaste, spiralne I nepravilne a opeta spiralne na normalne I prečkaste. Dugo se vremena vjerovalo da evolucija galaksija ide od eliptičkih prema spiralnima ali je ta teorija danas napuštena jer se pretpostavlja da je oblik galaksija posljedica načina skupljanja još u prvim stadijima nastanka. Za nas su ipak najznačajnije takozvane eliptičke galaksije koje imaju oblik elipse a razlikuju se prema većoj ili manjoj spljoštenosti. Te galaksije sačinjavaju okolo 17% svih katalogiziranih galaksija koje se sastoje uglavnom od crvenih giganata, vjerojatno starih zvijezda nastalih prije 10 milijardi godina u područjima gdje je danas prvobitni plin iscrpljen I gdje je formiranje zvijezda uglavnom prestalo. Znači one su jako stare galaksije možda zato jer predstavljaju finalni stupanj razvoja galaksija ali se može reći, I to je naša teza, da je početni stupanj novoga razvoja I rađanja galaksija kada se galaktozimalni oblak oslobađa dublje u kozmički prostor. Ova spoljoštenost se pojavljuje kada te galaksije gledamo sa strane odnosno kada njihovu os rotiranja vidimo pod pravim kutem. Međutim mnoge galaksije ove vrste vidimo odozgo znači kada njihova os rotiranja ide prema promatraču I tada te galaksije imaju oblik pravilnoga kruga. Navodno da ove galaksije sporo rotiraju a nama se čini da one ipak rotiraju dovoljno brzo da se javlja ta spljoštenost na polovima. U ovim galaksijama zvijezde su uglavnom jako stare, preko 10 milijardi godina, dok sjaj tih zvijezda lagano opada od centra prema periferiji , uglavnom su građene od crvenih I žutih zvijezda, giganata I patuljaka, I to su oni kozmički magneti o kojima mi govorimo . Nema nikakve sumnje da je I ovdje riječ o formiranju kozmičkoga jajeta kao gigantskoga nebeskoga tijela. Isti slučaj pronalazimo I kod takozvanih difuznih magličastih objekata koji ne izgledaju kao zvijezde . Charles Mesje je 1784 godine nabrojao 103 takva objekta a njegove oznake su se zadržale do danas . Pitanje je jesu li to oblaci razrijeđenoga plina ili odvojeni zvjezdani sistemi na velikim udaljenostima. Neki pokazuju spektar sjajnih linija sugerirajući plinovite oblake dok drugi imaju kontinuirani spektar grupe zvijezda. Za nas međutim sve su to kozmička jaja iz kojih se u evolucijskom razvoju razvija cjelokupni kozmos pa se prema tome naša slika kozmičkih procesa razlikuje od one Paula Davisa ili Hawkinga na primjer kod kojih kozmos nastaje u Big Bangu a završava u Big Chrunchu ili pak onih teorija koje govore o konačnom stanju kozmosa kao o Big Freez

Mi smo dakle rekli da se kozmičko jaje o kojem govori Tesla I o kojem govore predsokratički filozofi , posebno Orfici , da se to kozmičko jaje okreće ogromnom brzinom kao što je to slučaj na primjer kod Kolumbovoga jajeta kod Nikole Tesle ili pak da se poslužimo primjerom iz astronomije kao kod neutronskih zvijezda za koje se pretpostavlja da su posljednji stadij razvoja nekih zvijezda. I ovdje je obrtranje toliko veliko tako da zna iznositi skoro 300 obrtaja u sekundi . Neutronske zvijezde su obično prečnika oko 20 kilometara I imaju masu koja je 1,4 puta veća od Sunčeve a okreću se vrlo brzo, jedna revolucija može trajati čak 30 u sekundi do 100 u sekundi I više I to je za nas pomalo nerazumljivo istina . Također smo rekli da se sastoji od magneta preostalih u ultrakompaktnim galaksijama , preostaloga kozmičkoga materijala ali prema Boyleovom zakonu obujam nekoga tijela odnosno plina zavisi od tlaka I temperature pa pretpostavljamo da se obujam smanjuje ukoliko se smanjuju I temperature. Ovo smanjivanje temperatura u toplinskoj smrti svemira znači da se plinoviti oblaci kozmičkoga materijala kondenziraju u tekuće stanje procesom likvefikacije plinova . Znači što su pritisci veći to je potrebno da temperatura bude mnogo manja da bi plin prešao u tekuće agregatno stanje . Dakle što su pritisci veći to su I temperature manje da bi plin prešao u tekuće agregatno stanje kao što zaključujemo da su potrebne jako niske temperature za neke elemente kao što je to na primjer helij. Iz toga zaključujemo da se središte kozmičkoga jajeta sastoji od metala dok se gornja ljuska kozmičkoga jajeta sastoji od tekućih plinova I da su temperature neobično niske a jaje se obrće kao kod Teslinoga Kolumbovog jajeta. Dakle ono se sastoji točno onako kako je mišljeno kod starih Grka kada je rečeno da je voda počelo svega I da se od ljuske jajeta razvilo Nebo a od bjeljanjaka Zemlja I točno onako kako to navodi grčka mitologija , da posljednji sloj čine plinoviti oblaci.

Ja bih htio sada reći par riječi o jednoj interesantnosti a to je kako I na koji način mi doživljavamo to kozmičko jaje I zašto ga tako doživljavamo posebno s obzirom na filozofiju koja je prva postavila problem Bitka. Pa ja kada zamišljam ovaj filozofski pojam Bitak onda ga zamišljam kao veliku crnu kuglu ili jaje I to nije ništa neobično ukoliko imamo na umu da je ovdje pribjegnuto mitskom mišljenju I izražavanju a ono je produkt fantazije, ono je tvorevina uma koji fantazira, koji Bit čini svojim predmetom ali koji još nema nekog drugoga organa osim osjetnog načina predstavljanja . Tako su Bogovi kod starih Grka u ljudskom obliku I ovdje kao I u mome slučaju izlažu se slike I u isto vrijeme njihovo značenje ili su pak slike u uskoj vezi sa njihovim značenjem. Znači mi kada razmišljamo o pomu Bitak onda ga obično doživljavamo kao veliku crnu kuglu ili jaje. Vidjet ćemo kako je to kod Parmenida I kako je to postavljeno kod starih Grka . Slično se događa I u religijama gdje postoji kolebanje između slikovitosti I mišljenja ali se drži da to još uvijek nije filozofija. Ovo slikovito predstavljanje , dakle ovo predstavljanje Bitka kao jajeta ili velike crne kugle istina ima pravo na to da predstavlja neku vrstu filozofiranja . Bilo je jako puno filozofa koji su se služili mitskim slikama da bi svoje filozofije približili fantaziji kako bi se iskazala Istina, kao što je to na primjer slučaj kod Platona za kojeg mnogi vjeruju kako su njegovi mitovi izvrsniji od apstraktnoga načina izražavanja . I to je kod Platona jedno lijepo izražavanje . Isto tako ideje I mišljenje se može izraziti brojevima, crtama, geometrijskim figurama I tu su simboli oni kojima se izlaže neka filozofija ili neko mišljenje . Ukoliko su nam ove slike Bitka kao kugle ili jajeta, ako su nam one dovoljno razumljive onda je svakako potrebno da upozorimo na slučaj starog grčkog filozofa Parmenida koji je također pokatkada koristio slike u tumačenju svoje filozofije. Kod njega imamo isto tako slikovitih izlaganja I prema Dielsu I predsokratičkim fragmentima ona izgledaju ovako. Diels u Predsokraticima u odjeljku o Parmenidu kaže:”A jer ima krajnju granicu sa svih strana konačno nalik na masu lijepe okrugle kugle posvuda od sredista jednako daleko , potreba nema ovdje I ondje da bude sto vece ili sto manje nebica nema koje bi sprijecilo suvislost njemu nema nebica koje bi bilo tu vise a tamo manje od bica je sve neokrnjeno postoji sebi o svuda isto jednako doseze mede”. Ili na jednom drugom mjestu izlaze njegovo ucenje “ I ako je Parmenid pretpostavljao da je sve jedinstveno,vjecno,nenastalo I kugloliko ipak ni sam ne izmice shvacanju mnogih kada kaze da su varta I zemlja pocelo svega, zemlja kao materija a vatra kao uzrok I cinitelj, za kozmos je rekao da propada ali nije kazao na koji nacin. Sam je kazao da je sve vjecno , da nije nastalo, da je kugloliko I jednako, da nema u sebi mjesta, da je nepokretno I omedeno” Tako je Simplicius svojevremeno zaključio da se ne smijemo čuditi ovome što je on zbog svog poetskoga stava podržao jednu mitološku fikciju, a Plotin veli da on uspoređuje Biće sa kuglom budući da ona sve obuhvaća a mišljenje nije izvan njega već se nalazi u njemu .

I što bih ja sada tu dodao , da jest malo neobično . Ova se slika kugle počesto predstavlja sasvim nesvjesno ili kao da nam je urođena slika, ali tih neobičnosti ima kod starih Grka neobično mnogo. I ako ostanemo kod Parmenida onda se ta začudnost otkriva u tome da je I on razmatrao Prstene na svoj način kako smo mi to radili u Kozmologiji zlatnoga prstena jer Simplicius također otkriva da je “ nakon malog broja stihova opet progovorise o dvama elementima I zakljucuje ovako opisuje sposobnost stvaranja: “Prsteni uzi ( uzitka , op.ZGK) upravlja svima I on drzi da je jedan zajednicki uzrok stvaranja Boginja stavljena u sredini svega uzrocnica svega nastanka”

Pa jest malo čudno da filozofi I nakon više od 2,5 tisuće godina imaju slične ideje I slično doživljavanje Bitka kao velike kugle. A nama je isto tako interesantna činjenica da se Prsteni oko Zemlje, a o njima čemo govoriti u idućim predavanjima, koji se vezuju za ime Kanta I Tesle, nalaze također I na popisu pojmova stare grčke filozofije. I to jest jako interesantno. Hvala!