samnaesti tjedan

 

 

1. ZAKON

Školovanju nema kraja.

 

Do znanja se ne do­ lazi  slučajno,  potreb­ no ga je gorljivo tražiti i na njega marljivo  paziti.

• Abigail Adams

 

 

 

 

Što zna čovjeku je,  u mladosti,  gotovo  ne­ važno;  dovoljno znaju  oni  koji znaju

kako učiti.

• Henry Brooks

Adams

 

JESTE LI čuli izraz »Život služi učenju«? Ali što točno treba naučiti? Na raspolaganju je tako mnogo svega da istraživati možemo u nebrojenim kategorijama! Što više učimo, više  možemo. A što više možemo činiti, to možemo više učiti! U ranim životnim faza­ ma učili smo tjelesnu koordinaciju: kako hodati, pričati, jesti i os­ tvarivati interakcije s okolinom.  Kada smo krenuli u školu, učili smo čitati, pisati, računati, učili povijest, prirodne znanosti, zem­ ljopis, možda i glazbu, likovnu umjetnost, sportove. Iskustvo učenja možda se nastavilo i na fakultetu. Kada smo stupili u svi­ jet odraslih, jesmo li nastavili učiti?

Jedan od najvećih genija našeg doba, Albert Einstein, jed­ nom je prilikom rekao: »Dan bez učenja uludo je utrošen dan. To­ liko toga treba naučiti, a vremena za to tako je malo«. Toga se pridržavao marljivo učeći sve do smrti. Kao korisno nadahnuće mogu nam poslužiti brojni drugi primjeri velikih ljudi koji su cije­ li život učili.

Kozmički zakon kreativnosti i dalje nas tjera naprijed. Često pronalazimo nova područja učenja i  izražavanja.  Možda nam se čini da smo »poznato« nekako iscrpili znanjem i uživanjem u njemu; potom se usmjeravamo na istraživanje »nepoznatoga« i tražimo nova područja otkrića.

Izrazi »poznato« i »nepoznato« mogu biti vrlo relativni. Međutim,  i jedan i  drugi karike  su  u  lancu životnog napretka.

 

Učenje je tek  po­ moćnik, dodatak

našem »ja«.

—   William Shakespeare

 

 

Čitaj, označuj, uči i u sebi raščlanjuj i

spoznaj.

—    Molitvenik

 

Ono što je nepoznato dječaku možda će biti poznato muškarcu u kojeg će izrasti. Ono što je prosječnome čovjeku prije nekoliko stoljeća bilo nepoznato, današnjem prosječnom građaninu možda je obična, svakodnevna činjenica. U stanju smo sve više spozna- vati i znati jer nam se na svakome koraku širenja znanja ukazuju mnoštva novih misterija. Školovanju i učenju jednostavno nema kraja. I pritom nema iznimaka!

Učenje je doživotna aktivnost nemjerljive važnosti. Jedna priča govori o čovjeku koji se nakon mature zaposlio i više nikad nije ništa pročitao. U slobodno vrijeme gledao je televiziju, filmo­ ve i sport, ali se nije nimalo trudio da proširi mentalne obzore. U dobi od četrdeset godina bio je jednako upućen i educiran kao u dobi od osamnaest godina. To je izvrstan primjer uludo utroše­ nog života! Može li uludo utrošen život biti uspješan život? Kako nastavak učenja poboljšava smjer kojim se kreće naš život? Kako prikupljamo znanje potrebno za plodonosan i koristan život? Je li jedan od načina i učenje zahvaljujući otvorenome umu uz impli­ citnu svijest o tome da se tako možemo bolje uskladiti s proto­ kom beskonačne mudrosti?

 

Jer slavim Boga u knjižnicama učenih i za sve knjižare

ovoga svijeta.

—  Christopher  Smart

 

 

Kada se jednom posvetimo odabranome području nastoja­ nja, kako knjige, predavanja i razni programi obrazovanja za od­ rasle stječu još veću važnost? Kako ta područja učenja ispitati u odnosu na našu sve veću mudrost i znanje? Kako je moguće raz­ ličite aspekte stečenog znanja apsorbirati uz dublje i korisnije ra­ zumijevanje?

Kako će naš život, veze i odnosi,  te  odabrana  profesija imati koristi ako postavimo cilj da svaki dan naučimo nešto novo? Što bi bilo kada bismo svaki dan naučili po jednu nepoznatu ri­ ječ? Stekli neku novu spoznaju? Doživjeli nov okus, misao ili os­ jećaj? Vrijeme  koristili mudro, za samopoboljšanja, ili za njego­ vanje kreativnosti i produktivnosti? A kako bi bilo da postavljamo važna i relevantna pitanja? Koliko učimo ako samo pričamo i go­ tovo uopće ne slušamo druge? Traže li  uspješni  ljudi  savjete češće nego što ih daju? Sto možemo doznati i naučiti od razno­ raznih ljudi na koje nailazimo tijekom dana? Koliko smo iskreni u želji da se poboljšavamo?

 

Vjerojatno ću učiti do konca života.

—   Trofimov

 

 

 

 

Učenje je blago koje vlasnika prati kamo

god  krene.

• Kineska izreka

 

Kako raste naša svijest o znanju, može se pojaviti potreba za time da se oslobodimo starih pojmova i navika koje više nisu dovoljno produktivne. Kada dođe do toga, često ćemo uviđati da život postaje uzbudljiviji i  donosi  više  zadovoljstva  zahvaljujući sve širem potencijalu i razvoju. Thomas Edison rekao je: »Ako nešto radite jednako kao i prije dvadeset godina, budite uvjereni da postoji i bolji način«. Jesmo li spremni usporediti se s rezulta­ tima iz prošlosti, prigrliti unutarnji poduzetni duh i neprestano težiti tome da u svojem području postanemo najinformiraniji i najkreativniji?

Korisna iskustva često se  pojavljuju  zahvaljujući  pokušaji­ ma i samodiscipliniranosti. Čovjek koji je spreman prihvatiti veće znanje i iskustvo može biti pojedinac koji se tako priprema za ot­ krivanje novih granica. Ljudi okrenuti uspjehu  vjeruju u sebe i vjeruju u život, jer nove granice postoje u njima! Duhovna pos­ većenost i spoznaje također pridonose prihvaćanju izazova i no­ vih iskustava. Zahvaljujući i ugodnim i neugodnim trenucima, znanje koje se širi pomaže nam da budućnost prigrlimo  obje­ ručke, otvorena uma i srca! Dana nam je mogućnost da na bu­ dućnost gledamo kao na uzbudljivo i još neistraženo područje, te da prema njemu krenemo marljivo i gorljivo. 

*

 

 

2. ZAKON

Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim životnim pod­ ručjima.

 

Sretni smo ili nesret­ ni upravo zbog načina na koji reagi­ ramo na sve što nam se događa u životu.

• May  Rowland

 

U SVAKOME od nas postoji moć koja svijet može uzdignuti iz nez­ nanja i jada, samo ako je postanemo svjesni i ako je naučimo ko­ ristiti. Riječ je o vrlo jednostavnome aspektu života koji, među­ tim, neki put zahtijeva i malo truda da bi postao najdjelotvorniji. O čemu je, točno, riječ? O djelotvornom korištenju snage uma! Odnosno, primjeni pozitivnih riječi i pozitivnih misli u svemu što govorimo i mislimo! Njegovanje pozitivnog stava donosi koristi na svim životnim područjima.

 

Uz prikladnu motivi­ ranost, možemo promijeniti svaku

naviku.

— Russell W. Lake

 

Najveće je otkriće činjenica da čovjek sam može odrediti vlastita iskustva ako nadzire vlastite misli.

• Donald C.  Curtis

 

Što se događa kada u umu zasadimo savršeno sjeme: za­ metak pozitivne misli? Javlja li se u nama želja da manifestiramo samo najviše i najbolje oblike tog zametka — marljivost, svrho­ vitost, viziju, gorljivost, djelotvornost, korist, napredak,  kreativ­ nost, poniznost, neograničenu ljubav, te višu razinu svijesti i zna­ nja? Kako naoko prazne prostore oko sebe ispuniti mislima služe­ nja i beskonačnoga dobra? Možemo »naglašavati pozitivno i eli­ minirati negativno«, kao što nam u svojoj pjesmi savjetuje Johnny Mercer!

Uvjeti koji danas vladaju našim planetom silno se razliku­ ju od uvjeta koji su vladali prije samo dvadeset pet godina. Tako su i zahtjevi koji se postavljaju pred čovjekovu obitelj drukčiji od zahtjeva iz prošlosti. Živimo u razdoblju neopisivo velikih prom­ jena. Razmišljamo i osjećamo unutar okvira sposobnosti koje se progresivno šire, razvijajući se od volovske zaprege, konja i kola, automobila, zrakoplova, nadzvučnih letjelica, prema dobu svemi­ rskih putovanja. Od žutih lojanica došli smo do današnjih svjeti­ ljaka, plina, struje i  kvantnih  skokova  u digitalnome  dobu. Da­ našnja djeca žive s novim izumima, razumiju stvari o kojima poj­ ma nisu imali ni najveći umovi prošlosti.

Kada razmišljamo na pozitivan način, život nam možda iz­ gleda lakšim, stječemo dojam da lakše napredujemo, da nailazi­ mo na manje napetosti i stresa. Počinjemo upravljati vlastitim mislima i osjećajima, umjesto da vanjskim okolnostima dopušta­ mo da prerastu u faktore nadzora. U svakom trenutku možemo promijeniti način razmišljanja i pozitivno reagirati na život.

 

Svaki čin i svaka misao ima posljedice koje i same imaju svoje posljedice; život je najsloženija moguća mreža međusobno pove­

zanih elemenata.

—   Bhagavadgita

 

 

 

Promijenite misli, pa ćete promijeniti

i iskustvo.

• Eric  Butterworth

 

Jedna mlada žena služi se tehnikom, kako sama kaže, »bi­ ranja«. Kad god joj se u glavi pojavi negativna misao, istog tre­ nutka »bira« neki pozitivan stav koji će je istisnuti. Izjava koju ob­ likuje u riječima ili  mislima  jednostavno  glasi:  »Zahvaljujem  za svo obilje dobra u svojem životu«. Tom tehnikom ostvaruju se dvi­ je moćne aktivnosti. Razmišljanje iz negativne sfere prelazi u po­ zitivnu i istog trenutka dolazi do dominacije stava zahvalnosti! Ta je mlada žena priznala da je ta tehnika biranja kod nje ubrzo pre­ rasla u doživotnu naviku koja joj je u život unijela nebrojene raz­ loge za sreću.

 

Jedna pozitivna mi­ sao može promijeniti tisuću negacija.

—  Rebecca  Clark

 

 

Misli imaju moć for­ miranja. Nalik su na sjeme koje daje sebi

sličan  plod.

—  Myrtle  Fillmore

 

Promotrimo na trenutak način na koji su naše misli sudje­ lovale u našim sadašnjim životnim iskustvima. Koliki se postotak naših misli može opisati kao pozitivan a koliki kao  negativan? Mnogi ugledni učitelji slažu se da, kada nadziremo misli, nadzi- remo i život. Kolika je praktičnost te izjave? Koliko je važno pre­ poznati područja mentalne aktivnosti? Kako ugodniji i produktiv­ niji dan može proisteći iz njegovanja pozitivnog stava? A poten­ cijal i mogućnosti postoje uvijek!

Zapamtite: dana nam je mogućnost da biramo. Naš je um sposoban donositi odluke moćnije od svake nezdrave čežnje ili negativnog stava. Od svojega uma možemo tražiti da služi u naj­ višem interesu za sve, a ne da služi osobnome egu.  Kada  od­ lučimo njegovati pozitivan stav prema svim životnim oblicima, te svemu i svima u životu, možemo li istinski početi živjeti korisnije i uspješnije? Možemo izgraditi život davanja umjesto života obi­ lježenog nečim što nedostaje.

Bi li raj na zemlji dijelom mogao biti i plod načina na ko­ ji se umom služimo unatoč svim mogućim okolnostima? Koliko je važno spoznati da nas nitko i ništa izvan nas samih ne može ras­ tužiti i unesrećiti bez našeg pristanka? Ili u nama izazvati potište- nost, deprimiranost? Ili nas povrijediti?

Zapamtite, u svakom smo trenutku na samo jednu misao udaljeni od njegovanja pozitivnog stava. Što ćete odabrati? 

*

 

 

3. ZAKON

Opraštanje uzdiže onoga tko oprašta.

 

JEDAN POSLOVNI čovjek pričao je kako mu je opraštanje promije­ nilo život. Njegov je otac napustio obitelj kada je mladić bio tek novorođenče  i više  se  nije vraćao.  Otac je  mnogo pio,  zlostavljao je suprugu i djecu, te na koncu više  godina  odležao  u  zatvoru. Umro je  u dobi od  pedeset dvije godine, od ciroze jetre, a poko­ pan je  na groblju  za  siromahe.

Poslovni je čovjek teret mržnje i kivnosti nosio sve do četr­ desetih godina života. U nebrojenim teškim  situacijama  prokli­ njao je oca zbog boli i patnji koje je donio obitelji. Prema njemu

 

Nema pogrešaka, nema ni podudarno­ sti. Svi su događaji darovi koji nam omogućuju da iz

njih  učimo.

—  Elisabeth   Kubler-

Ross

 

 

 

I za čitavu vječnost, opraštam ja tebi, i ti

meni.

—  William  Blake

 

je imao mračne i neprijateljske osjećaje, toliko intenzivne da su škodile njegovu zdravlju, odnosima, poslu, štoviše svim životnim područjima. Rekao je da mu je svaka nanijeta bol bila poput zmi­ jskog ugriza. Od takve se rane rijetko umire, ali kada te zmija jednom ugrize, više ne možeš reći da te nikada nije ugrizla! Men­ talna i emocionalna šteta proistekla od otrova koji je i dalje ko­ lao  njegovim sustavom postajala je nepodnošljivom.

Nasreću, mladić je spoznao da mu takav stav u konačnici može uništiti život i duševni mir. Jednog je dana, shrvan tim sil­ nim teretom, mladi poslovni čovjek otišao na očev grob. Dok je tako stajao, zagledan u očevo ime na spomeniku, osjetio je kako ga odjednom obuzimaju neizreciva premorenost i neočekivano su­ osjećanje. Nije ni znao ni shvaćao zašto se njegov otac ponio ka­ ko se ponio, no već mu je bilo dosta nošenja tog tereta ljutnje i kivnosti. Srce mu se počelo otvarati i opraštati. Počeo se oslo­ bađati teških negativnih misli i osjećaja. Dok su mu niz obraze klizile suze, napokon je stekao dojam  da  je  duhovno  dovoljno zreo da očevu duhu prošapće: »Opraštam ti i žao mi je zbog sve ljutnje i negativnosti koje sam usmjerio prema tebi«.

Dok je  energija tih riječi lebdjela u zraku, čovjek je osje­ tio kako mu se s pleća diže neizreciva težina. Poslije je rekao i kako mu se bitno poboljšalo zdravstveno stanje. 1 u poslu je načinio nekoliko divovskih koraka. U njegovim odnosima više ni­ je bilo neprijateljskih osjećaja, a umjesto njih pojavili su se izra­ zi suosjećanja, brižnosti i ljubavi. I, što je možda i najvažnije, ži­ lama mu više nije kolao otrov. U tom konkretnom slučaju, op­ raštanje je uzdignuto onoga koji je oprostio! Kada naučimo opro­ stiti onima koji su nam učinili nešto nažao, možemo se uzdignuti iznad svih uvreda, bijesa, boli i kivnosti. Sam čin opraštanja od­ mah prekida sve razmirice! Opraštanje uzdiže onoga tko oprašta!

 

Griješiti je ljudski, opraštati božanski.

—  Alexander  Pope

 

 

Samo hrabri znaju opraštati... Kukavica nikada ne oprašta; to nije u  njegovoj

prirodi.

—  Laurence  Sterne

 

U svim područjima života u stanju smo doći do tako ugod­ nog oslobađanja koje potječe od ljekovitog opraštanja. Možemo razviti fleksibilnost  koja će nam  omogućiti  da promjenimo način funkcioniranja uma  i ponašanje, tako da naši  izrazi postanu uz- višeniji. Možemo pronaći nove puteve do veće slobode. Istinsko opraštanje opisuje se kao odustajanje od svega što je lažno ili ilu­ zorno i koncentriranje na istinu. A što je istina? Bi li se ona mog­ la  svoditi  na Zlatno  pravilo:  »Drugima čini  [i  druge  promatraj]

 

Mrziti znači postati instrumentom des­ trukcije. Ali opraštati znači održati čvrst nadzor nad životom.

• William Fischer

 

 

Opraštanje nije po­

jam. To je djelovanje.

• Ernest Wilson

 

 

Vi mu, naprotiv, ra­ dije oprostite  i  ut­

ješite ga.

—  Korinćanima   II,

2:7

 

ono što [onako kako] bi htio da oni čine tebi [da oni promatraju tebe]«? Opraštanje se opisuje i kao umijeće brisanja emocional­ noga duga. Kada prijeđemo u stav opraštanja, srce nam se više otvara i svjesno se i promišljeno rješavamo kivnosti.

Poput onog poslovnog čovjeka iz priče, čim ispravimo pogrešku, usklađujemo se s istinom postojanja; zakon opraštanja briše sve naše prijestupe i pogreške. Opraštanje samome sebi ta­ kođer uzdiže, no može li opće opraštanje drugima uzdizati još više? Kada se počnu urušavati zidovi kivnosti, bijesa i straha, možemo li tada slobodno graditi zdrava zdanja namijenjena pozi­ tivnom i korisnom životu? Kada nam je um slobodan,  snažan, zdrav, kako svijet odražava našu snagu i cjelovitost?

Bi li neograničena ljubav mogla biti ključni sastojak stava opraštanja? U Propovijedi na gori, Isus nam govori kako treba­ mo »voljeti one koji nas mrze«. Ako možemo davati i ne očekiva­ ti ništa za uzvrat, ako naučimo voljeti neprijatelja, ako možemo biti milosrdni kao što je milosrdan naš Stvoritelj, provodimo li načela ljubavi i  opraštanja? Ako  drugima pristupamo sa stavom dobrote pune ljubavi, može li nam to biti plaćeno tračkom brat­ ske čovječnosti? Je li opraštanje prednost poniznosti? Kao što iz­ ražavanje zahvalnosti otvori vrata duhovnome napretku, otvara li opraštanje vrata napretku na području znanja i  razumijevanja? Kako  duhovni  postupci  ljubavi,  suosjećanja,  ljubaznosti,  dobrote i opraštanja služe kao ključna pomagala u održavanju zdravog ti­ jela, uma i duha? Bi li se božanski pojam opraštanja mogao od­ nositi i na dovoljnu ljubav prema sebi, kako bismo bili iskreni, ot­ voreni i voljni napredovati u životu?

 

 

Opraštanje je ujedinjavanje duše s Bogom, nalik na more koje

prihvaća kap kiše.

—  Imelda  Shanklin

 

 

Čovjekova očekiva­ nja i nada u dobar život razmjerni su spremnosti  njegova srca da oprašta.

—  Rebecca  Clark

 

Životi do kojih dopiremo, na ovaj ili onaj način, mogu ut­ jecati na druge živote. Životi se međusobno dodiruju i šire mrežu međusobnih doticaja. Tko zna kako  dalekosežno može djelovati ono što razmišljamo, osjećamo, govorimo i činimo i na kojim se sve dalekim mjestima može osjećati naš dodir? Da bi nam opro­ stili, prvo moramo oprostiti. Oprost donosi oprost. Kada ne op­ rašta, čovjek sam sebe dovodi u osobni pakao. A onaj kojem ni­ je oprostio toga možda neće biti ni svjestan!

 

4. ZAKON

Svjetlo razumijevanja raspršuje prikaze straha  — Ellie  Harold

 

Dopustite mi stoga da naglasim kako sam čvrsto uvjeren da se trebamo bojati jedino samog straha.

—   Franklin

1. Roosevelt

 

 

Um njegujte velikim mislima; vjerovanje u junake stvara

junake.

—  Benjamin   Disraeli

 

 

U istinskoj uzviše- nosti nema mjesta

strahu.

—   William Shakespeare

 

POSTARIJI čovjek pozvao je svoje troje djece i rekao im: »Život mi se primiče završetku. Ostavljam vam tek malo materijalnoga dob­ ra. Međutim, imam i četiri životna pravila koja su mi, uz vas, već godinama najveće blago. Prihvatite li ih i uvedete li ih u srce i um, bit ćete među najsretnijim ljudima na svijetu. A istinska sreća u životu će vas odvesti daleko«.

Mladi su ljudi u glas upitali: »Koje je to blago, oče?«

On se nasmiješio svakome od njih i rekao: »Kao prvo, sr­ ce ispunite bezgraničnom ljubavlju. Kada se srce ispuni ljubavlju, u njemu nema mjesta za manje vrijedne stvari. U ljubavi nema mjesta strahu. Savršena ljubav protjeruje strah. A strah sa sobom donosi bolne osude i tko god se boji nije savršeno stekao bezgra­ ničnu ljubav.  Volite  neprijatelje  i  svima činite  dobro, pa će vam ljubav donijeti nagrade. I što je najvažnije, nemojte tek ljubavlju zračiti prema svima na koje nailazite, nego drugima pomažite da ožive od ljubavi.

Kao drugo, um ispunite razumijevanjem. Kada vam je um koncentriran na traženje razumijevanja za sve dijelove onoga što je Bog stvorio, u njemu nema mjesta strahu. Svjetlo spoznaje ras­ pršuje fantome straha, koji su tek duhovi u prostorima neaktivno­ ga uma. Naučite prepoznati iluzije koje okružuju strah. Sve uvi­ jek nije onako kako izgleda, a vama nikada neće nedostajati mo­ gućnosti za rješavanje svih situacija. Duh je uvijek nazočan.

Kao treće, um i srce ispunite zahvalnošću. Cijenite to što imate i budite zahvalni za mjesto na kojem se nalazite na putu du­ hovnog razvoja. Svatko od vas obdaren je mnogim darovima i zahvalnost će vam pomoći da vam srce ostane ispunjeno rados­ nim osjećajem zahvalnosti za sve što vam se pojavi na putu. Pos­ vetite se i pomaganju onima koji su imali manje sreće. Bez obzi­ ra na to koliko je tko bogat ili siromašan, svatko može nešto da­ ti drugome. Na taj način stječete novu perspektivu u brojnim ži­ votnim područjima. Ako u svijesti odmah sada stvorite prostor za zahvalnost, hvalu i izražavanje zahvalnosti, u njoj neće biti mjes­ ta za strah, pa ćete radosnije živjeti u sadašnjem trenutku.

I na koncu, ponosite se time tko ste i što ste postigli, no to svakako uravnotežujte duhom duboke poniznosti. Zateknete li se s potajnim mislima koji ukazuju na aroganciju ili umišljenost, podsjetite se na lekciju poniznosti prije nego što vas na nju pod-

 

Spoznavajući sebe želim spoznati dru­ ge. Želim postati sve

što mogu.

—   Katherine Mansfield

 

sjeti svemir! Poniznost su vrata koja vode do više razine razumi­ jevanja. Stvoritelj nas sve voli jednako i bez prestanka. Njegov je duh nalik na rijeku, dok smo  mi nebrojene fontane  koje vodom opskrbljuje upravo ta njegova rijeka. Svatko je od nas jedna tak­ va fontana i naša je zadaća paziti da taj dotok bude otvoren, ka­ ko bismo Bogu omogućili slobodan protok. Svatko od nas raspo­ laže slobodnom voljom i umom koji je, već i sam po sebi, krea­ tivna sila. Međutim, ne smetnite s uma da su ljudi tek sićušni i prolazni dijelovi stvarnosti, dijelovi bezgraničnog i bezvremenog Stvoritelja kojeg neki nazivaju  Bogom.  Bog  beskrajno  nadilazi sve čovjekove pojmove i beskrajno nadilazi čovjekovu moć spoz­ naje i razumijevanja.

Djeco moja voljena, sag koji je Bog postavio za vaš život širok je i prostran, dok su sve boje koje vam je podario prelije­ pe. Smijte se koliko češće možete. Neka vas ispuni blistava ener­ gija božanske ljubavi. Neka vaše oči svjetlucaju od genijalnosti beskonačnoga uma. Svoj svijet zaspite mislima, osjećajima, ri­ ječima i djelima koja govore da iza njih stoji dijete ovoga svemi­ ra!«

 

I na te  riječi  starac je zagrlio djecu,  a ljubav je  izbrisala sve suze!

 

 

Kukavička duša nije moja, Ne drhturi pod olujama ovoga svijeta; Gledam svjetlo nebeske slave,

A vjera blista isto i štiti me od straha.

—  Emily  Bronte

 

 

 

Kad god zastanemo i pogledamo strah u oči,  stječemo snagu i hrabrost, kao i novo samopouzdanje. Kako to? Bi li stav obilježen strahom mogao otvoriti vrata pobjedama i uspjehu, bez obzira na životnu fazu? Zašto to nije moguće? Kako nelagodne reakcije obilježene strahom transformirati tako da posluže  kao pravi dar, i nama i drugima? Kako preuzimanje odgovornosti za određene životne situacije pomaže dokidanju misli i osjećaja po­ vezanih sa strahom? Kako vedar i pozitivan stav istiskuje  misli pune straha? Koju ulogu molitva igra u oslobađanju od straha? Kako suočavanje s najtežim situacijama uz smirenost, strpljenje i razumijevanje  uklanjaju  sumnju  i  strah?

 

5. ZAKON

Samo je jedno  snažnije  od učenja  iz iskustva,  a  to je  kad ne učimo iz iskustva!

 

 

Dio sam svega na što sam naišao; pa ipak, svo je iskustvo luk kroz koji  provi­ ruje  neistraženi

svijet.

—  lord  Alfred

Tennyson

 

 

Moramo dobro  pazi­ ti da iz svakog iskus­ tva izvučemo samo

mudrost  koju

donosi.

—  Mark  Twain

 

 

Životni zakon ne sastoji se od logike;

sastoji se od iskustva.

—  Oliver  Wendell

Holmes

 

-ŠTO SMO U životu naučili iz osobnih iskustava? Što smo naučili na temelju promatranja drugih? Kako te spoznaje izvučene iz iskus­ tva utječu na naše trenutačne odluke? Kako iskustvo »pokušaja i pogrešaka« potpomaže naš osobni razvoj? Širi li se i poboljšava naša opća slika o životu upravo stoga što se razvijamo na teme­ lju iskustava i stečenih spoznaja? Ako je tako, moguće je da ćemo biti na velikom dobitku, i to na više područja! Koju je  ulogu u našim iskustvima igrala etika? Je li zahvaljujući našim iskustvima moguće uočiti i tragove duhovnog razvoja? Jesu li se naša moral­ na mjerila poboljšala i uzdignula zbog onoga što smo stekli kroz raznorazna  iskustva? Jača  li  naša  kreativnost  zbog  toga  što  je

»glas iskustva« služio kao djelotvoran vodič u smjeru plodonosnih uspjeha?

U jednoj fazi razvoja možda ćemo imati osjećaj da nas od­ ređene situacije zbunjuju. Možda ćemo se ponašati poput malih bijelih miševa u laboratorijskome labirintu koji samo trče uokolo, sudaraju se sa zidovima  i traže  izlaz.  Međutim, ako se  odozgo zagledamo u taj labirint, kao što to čine znanstvenici, vrlo brzo uočit ćemo izlaz i put do njega. Kada smo otvoreni prema razvi­ janju veće  svijesti, trčanje  uokolo  i sudaranje sa zidovima mogu poslužiti kao izvrsna prilika za suočavanje s pogreškama i učenje na temelju iskustva. Na primjer, ako je netko voljan poslušati tuđe stavove i priznati da postoje i drukčiji pristupi određenom pita­ nju, tada će doživjeti porast mudrosti. Rezervoar iskustava i zna­ nja kod takvih će se osoba širiti.

Možemo li u svojim životnim iskustvima gledati kanale ko­ ji provode dobro? Što god se događalo, postoji i potencijal za ko­ ristan ishod iskustva. Ljudi danas budno paze na nova otkrića du­ hovnih i prirodnih pojava, te na način na koji se ona odnose na njihov unutarnji život, njihove obitelji i društvo. Bi li ta svijest di­ jelom mogla biti posljedica promatranja onoga što se događa oko njih i učenja na temelju iskustva?

Svatko od nas može svjesno odlučiti da će se prilagoditi

— ne samo radi očuvanja ravnoteže, nego i radi pretvaranja nečega što izgleda kao »prepreka« u »odskočnu dasku«. Koji je najvažniji aspekt tog postupka? Bi li to mogla biti moć odabira?

 

Iskustvo je univerzal­

na majka svih

znanosti.

—   Miguel de  Cervantes

 

Možemo svjesno odlučiti učiti na temelju iskustva ili se možemo ne obazirati na prilike koje su pred nama i ne učiti iz iskustava.

Odavno se zna da su pozitivni i samouvjereni stavovi nužan faktor za postizanje pobjeda u svijetu sporta. Ako sudionik u nečemu želi pobijediti, važno je da vjeruje u svoje sposobnosti i da posjeduje želju za pobjedom. U poslovnome se svijetu općeni­ to prihvaća da čovjek, da bi postigao uspjeh, mora biti uvjeren da može uspjeti. I u druga životna područja moguće je ugraditi vje­ ru u vlastiti dar i sposobnosti, želju za uspjehom, vizije uspjeha i spoznaje koje ste stekli iz dosadašnjih iskustava,  te ih pretvoriti u plodonosan život.

 

 

Ne vjerujte nečemu samo zato što ste to pročitali u knjizi! Ne vjerujte nečemu samo zato što je netko rekao da je tako!

Sami pronađite istinu.

— Vivekananda

 

 

Čovjeku je najbolje ravnati se po primje­ rima i činjenicama koje je dokazalo

iskustvo.

—   Muhamed

 

Napredak i razvoj možda će nam izmicati ako sve nastavi­ mo raditi onako kako to oduvijek radimo. Napredak znači kreta­ ti se naprijed. Može obuhvaćati i razvijanje višeg, boljeg i napre­ dnijeg stanja svijesti. Kada sve i dalje radimo onako kako smo oduvijek radili, ostajemo na mjestu. Trčimo li u krug oko istog ig­ rališta, rijetko ćemo kada otkriti nešto novo. Zašto se nevoljko odlučujemo na razvoj? Kada proživimo određeno iskustvo, može­ mo li sljedeće prigrliti s gorljivošću i uzbuđenjem jer smo stekli novu spoznaju? Taj viši i korisniji oblik života koji nas nepresta­ no doziva naziva se razvojem!

Iz toga možemo zaključiti da neučenje iz iskustava i tvrdo­ glavo pridržavanje starih navika u nama stvaraju sukobe. Samo je jedno snažnije od učenja iz iskustva, a to je kada ne učimo iz is­ kustva! Možemo raširenih ruku dočekati prijatelja. Možemo li jednako tako otvoriti um i srce i prigrliti nove zamisli i iskustva koja nam donose divne koristi i zadovoljstvo napretka i razvoja?

 

Naglasci ••

 

1. »Dan bez učenja uludo je utrošen dan« (Albert Einstein).

 

2. Zašto je doživotno učenje toliko važno?

 

3. Kako nam postavljanje cilja prema kojem svaki dan učimo nešto novo poboljšava život, odnose, odabranu profesiju, što­ više, sva životna područja?
4. Dosljedno usmjerujte misli prema duhovnim aspektima živo­ ta i bavite se beskrajnim dobrom u sebi i u
5. Prestanite uludo trošiti energiju na negativno  razmišljanje. Kad se riješimo ljudske negativnosti, jačamo povezanost s duhovnom
6. »Naglašavajte pozitivno i eliminirajte negativno« (Johnny Mercer).
7. Kako naše misli pridonose našem sadašnjem životu?

 

8. Svatko od nas oslikava vlastito kozmičko platno života. Kako će se ta slika razvijati?
9. Život se sastoji od neprestanih Ne možemo ostati točno na mjestu na kojem se trenutačno nalazimo. U kojem se smjeru krećete?
10. Hrabrost potrebna za iskorak  kojim  se  dolazi  do  željenog ci­ lja za korak nas približava
11. Opraštanje se opisuje i kao umijeće brisanja emocionalnog
12. Bi li neograničena ljubav mogla biti ključni sastojak u stavu opraštanja?
13. Kako svjetlo spoznaje raspršuje fantome straha?

 

14. Koji su neki od vaših »fantoma straha«?

 

15. Što ste u životu naučili iz osobnih iskustava?

 

16. Kako osvrt na određeno iskustvo može poslužiti kao produk­ tivno mjerilo za određivanje uspjeha u određenome iskustvu?

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

Knjižnica Nag Hammadi sadrži zbirku  vjerskih  tekstova koji su 1945. pronađeni u Gornjem Egiptu. I premda su prepisa­ ni početkom 4. stoljeća, obuhvaćaju širok raspon od Tominih evanđelja i homilija do poganskih izreka i izbora navoda iz Plato­ nove Republike. »Sekstove sentencije« iz Nag Hammadija čini zbirka mudrih izreka i maksima snažnog etičkog i asketskog pri­ zvuka. Kraći izbor:

 

Govori kada nije umjesno šutjeti, ali govori o onome što znaš i to samo kada je prikladno.

Nikada nikoga ne varaj. Mudrost dušu vodi do Boga.

Mudar čovjek čini dobra djela po uzoru na Boga. Gdje ti je misao, tu ti je i dobrota.

Koji ne škodi duši, ne škodi ni čovjeku. Božansko srce gradi blagoslovljen život.

Razumijevanje nećeš steći ako prvo ne spoznaš da nemaš ništa. Bolje je služiti drugima nego druge tjerati da služe tebi.

Ljubav prema čovjeku ishodište je božanskoga.

 

Ako svim srcem daješ kruh gladnima,  riječ je o malenome daru, no i ta je volja u Božjim očima velika.

 

*