Dodatak II

 

Što je meditacija?

 

 

Meditacija je um koji je jednousmjereno fokusiran na vrlinski objekt, i čija funkcija je da učini um mirnim i spokojnim. Kad god meditiramo, vršimo mentalno djelo koje će prouzročiti da u budućnosti doživimo mentalni mir. Uobičajeno je da u životu proživljavamo zablude danonoćno, a one su suprotnosti mentalnom miru. Međutim, ponekad prirodno doživimo unutarnji mir, i to zbog toga što smo se u svojim prijašnjim živo- tima koncentrirali na vrlinske objekte. Vrlinski objekt je objekt koji, kad ga analiziramo i kad se na njega kon- centriramo, u nama uzrokuje miran um. Ako se kon- centriramo na objekt koji u nama uzrokuje nemiran um poput ljutnje ili vezanosti, to pokazuje da je za nas takav objekt nevrlinski.

Dvije su vrste meditacije: analitička meditacija i pla- sirajuća meditacija. Analitička meditacija obuhvaća kontempliranje smisla duhovnih uputa koje smo čuli ili pročitali. Dubokim kontempliranjem takvih uputa, s vremenom ćemo doći do konačnog zaključka ili ćemo prouzročiti određeno vrlinsko stanje uma. To je objekt plasirajuće meditacije. Zatim se jednousmjeren koncentriramo na taj zaključak ili vrlinsko stanje uma što je duže moguće, kako bismo se duboko zbližili s njim. Ova jednousmjerena koncentracija je plasirajuća meditacija. Analitičku meditaciju se često naziva „kon- templacija“, a plasirajuću meditaciju se često naziva

„meditacija“. Plasirajuća meditacija ovisi o analitičkoj meditaciji, a analitička meditacija ovisi o slušanju ili čitanju duhovnih uputa.

 

DOBROBITI MEDITACIJE

 

Svrha meditacije je da nam um učini spokojnim i mirnim. Kao što je već rečeno, ako nam je um miran bit ćemo oslobođeni briga i mentalne nelagode i tako ćemo doživjeti pravu sreću, ali ako nam um nije miran, teško da ćemo biti sretni, čak i ako živimo u najboljim uvjetima. Ako se uvježbavamo u meditaciji, um će nam postupno postajati sve mirniji, a mi ćemo proživljavati sve čišći oblik sreće. Na koncu ćemo moći biti sretni cijelo vrijeme, čak i u najtežim okolnostima.

Nama je obično teško kontrolirati svoj um. Čini se kao da nam je um balon na vjetru – otpuhan na razne strane vanjskim okolnostima. Ako stvari idu dobro, um nam je sretan, ali ako idu loše, odmah postaje nesre- tan. Na primjer, ako dobijemo što želimo, novu stvar, novi položaj ili novoga partnera, postajemo uzbuđeni i čvrsto za njih prionemo. No, budući da ne možemo imati sve što želimo i budući da ćemo neminovno biti razdvojeni od prijateljâ, položaja i stvari koje trenutno uživamo, ova mentalna ljepljivost, ili vezanost, služi samo da nam uzrokuje bol. S druge pak strane, ako ne dobijemo što želimo, ili izgubimo nešto što nam je drago, postajemo malodušni ili razdraženi. Na primjer, ako smo prisiljeni raditi s nekim kolegom koji nam nije drag, vjerojatno ćemo postati razdraženi i ljutiti, što će imati za posljedicu da s njim ili njom nećemo moći učinkovito surađivati, a naše vrijeme provedeno na poslu postat će nezadovoljavajuće i ispunjeno stresom. Takve se promjene raspoloženja javljaju zato što smo previše uključeni u vanjsku situaciju. Mi smo kao dijete koje pravi kulu od pijeska, uzbuđeni kada je tek napra- vimo, ali uznemireni kada je nadolazeća plima uništi. Obučavanjem u meditaciji stvaramo unutarnji prostor i jasnoću koji nam omogućuju kontrolu nad svojim umom, neovisno o vanjskim okolnostima. Postupno razvijamo   mentalnu   staloženost,   uravnotežen   um koji  je  cijelo  vrijeme  sretan,  umjesto  neuravnoteže- nog uma koji oscilira među krajnostima uzbuđenosti i

malodušnosti.

Ako se sustavno uvježbavamo u meditaciji, na kraju ćemo iz svojega uma moći iskorijeniti zablude koje uzrokuju sve naše probleme i patnje. Na ovaj ćemo način doći do iskustva vrhunskog trajnog unutarnjeg mira nirvane. Tada ćemo i danju i noću, iz života u život proživljavati samo mir i sreću.

U početku, čak i ako izgleda kao da nam medita- cija ne ide dobro, trebamo se samo prisjetiti da, već samim ulaganjem truda u vježbu meditacije, stvaramo mentalnu karmu za proživljavanje unutarnjeg mira u budućnosti. Sreća ovoga života i naših budućih života ovisi o iskustvu unutarnjeg mira, koji opet ovisi o men- talnom djelu meditacije. Kako je unutarnji mir izvor sve sreće, možemo i sami vidjeti koliko je meditacija važna.

 

KAKO ZAPOČETI MEDITACIJU

 

Prvi stupanj meditacije je zaustaviti rastresenost i uči- niti svoj um jasnijim i lucidnijim. Ovo se može postići primjenom jednostavne meditacije na dah. Odaberemo tiho mjesto za meditiranje i sjednemo u udoban polo- žaj. Možemo sjesti u tradicionalni položaj s prekriže- nim nogama ili u bilo koji drugi udoban položaj. Ako želimo, možemo sjesti i na stolicu. Najvažnije je držati leđa uspravno kako bismo spriječili mentalnu tupost ili pospanost.

Sjedimo djelomično zatvorenih očiju i usmjerimo svu svoju pozornost na disanje. Dišemo prirodno, po mogućnosti kroz nosnice, ne nastojeći kontrolirati dah i pokušamo postati svjesni osjećaja kako taj dah ulazi u nosnice i napušta ih. Ovaj osjećaj je naš objekt medita- cije. Treba se pokušati koncentrirati na njega, isključu- jući sve ostalo.

U početku će naš um biti vrlo užurban, a možda čak steknemo dojam da nam meditacija čini um još užur- banijim, ali zapravo samo postajemo svjesni koliko je naš um užurban. Bit ćemo u velikom iskušenju da slije- dimo razne misli koje budu nailazile, ali trebali bismo tome odoljeti i ostati jednousmjereno usredotočeni na osjećaj daha. Ako primjetimo da nam je um odlutao i slijedi misli, trebamo ga smjesta vratiti na dah. Ovo trebamo ponoviti koliko god je puta potrebno, dok god um ne počine na dahu.

Ako strpljivo vježbamo na ovaj način, postupno će naše rastresene misli nestajati i iskusit ćemo osjećaj unutarnjeg mira i opuštenosti. Um će nam biti lucidan i prostran i osjećat ćemo se osvježeno. Kada je more uzburkano, dno se uzburka i voda postaje mutna, ali kada vjetar oslabi talog se slegne, a voda opet postaje bistra. Na sličan način, kada je, inače neprekidan, tok naših rastresenih misli smiren koncentriranjem na dah, um nam postaje neobično lucidan i bistar. U ovom stanju mentalnog spokoja trebali bismo ostati neko vrijeme.

Iako je meditacija na dah samo pripremni stupanj meditacije, ona može biti vrlo moćna. Iz ove prakse može  se  vidjeti  da  je  iskustvo  unutarnjeg  mira  i zadovoljstvo moguće postići samim kontroliranjem uma, bez ikakve ovisnosti o vanjskim uvjetima. Kada se vreva rastresenih misli slegne, a um nam postane miran, prirodno se iznutra javljaju duboka sreća i zadovoljstvo. Ovaj osjećaj zadovoljstva i dobrostanja pomaže nam da se nosimo s užurbanošću i teškoćama svakodnevnog života. Toliko stresa i napetosti koje obično proživljavamo dolazi iz našega uma, a mnogi od problema koje doživljavamo, uključujući tu i loše zdravlje, su ili izazvani ili pogoršani tim stresom. Ako meditiramo na dah samo deset ili petnaest minuta svaki dan, moći ćemo smanjiti taj stres. Iskusit ćemo spokoj i osjećaj prostranosti u umu, a mnogi od naših uobičajenih problema će otpasti. Lakše ćemo izlaziti na kraj s teškim situacijama, spontano ćemo se osjećati srdačno i dobro raspoloženi prema drugim ljudima i naši će se odnosi s drugima postupno poboljšati.

Trebali bismo se uvježbavati u ovoj pripremnoj meditaciji sve dok ne umanjimo svoju grubu rastrese- nost, a potom uvježbavati dvadeset i jednu meditaciju objašnjenu u ovoj knjizi. Kada radimo ove meditacije, započinjemo smirujući um meditacijom na dah, kao što je upravo objašnjeno, a onda idemo dalje na stupnjeve analitičke i smještajne meditacije u skladu sa specifič- nim uputstvima za svaku pojedinu meditaciju.