Dvadesetčetvrti tjedan

 

 

1. ZAKON

Drvo se poznaje po plodovima. — Engleska izreka

 

 

Moramo  njegovati drveće  svojega  vrta, jer  ih je  uistinu posadio  Bog.

—  Rebekah Alezander

 

 

 

Svako je dobro djelo

milosrdno.

—    Muhamed

 

 

 

Svijet počiva  na tri­ ma stvarima:  na Zakonu,  na štovanju  i na pokazivanju

dobrote.

—   Mishnah

 

»DRVO SE POZNAJE po plodovima« izreka je koju smo vjerojatno čuli izraženu na više različitih načina. Od drugih poznatih izreka možemo izdvojiti: »O stablu sudi prema plodovima, a ne prema lišću« i »O drvu treba suditi na temelju plodova«.

U čovjekovu svijetu s time se mogu usporediti sljedeće izreke:

»Poučavaj čistu vjeru, pa će nestati svih zloporaba i zlostavljanja« ili

»Tko želi pojesti plod, mora se uspeti na stablo« i »O čovjeku nikad ne sudi prema maski koju nosi«.

Mladić po imenu John naslijedio je plodnu i produktivnu farmu koja je u stražnjem dijelu imala velik voćnjak s jabukama. Voćnjak je već desetljećima širom tog kraja bio poznat po najukusnijim  i naj- sočnijim jabukama. U jesen, kada je došlo vrijeme berbe, ljudi su na farmu dolazili i iz udaljenijih krajeva kako bi ubirali i kupovali plodo­ ve. John je srdačno dočekivao sve, a voća je uvijek bilo u izobilju.

John je s tim voćnjakom imao osobit odnos. Sjećao se kad je kao dječak s ocem obilazio stabla jabuke dok se ovaj brinuo za njih. Kad mu je bilo deset godina, John je sjeme jabuke dobiveno od oca posijao u jednu posudu, a mladicu poslije presadio u voćnjak. Tako je s godinama promatrao to neopisivo čudo: svoje osobito stablo koje je izraslo iz sićušne sjemenke i na koncu postalo prelijepim stablom pre­ punim cvjetova i, poslije slasnih plodova. Dok je odrastao, John je naučio mnogo o stablima jabuke. Doznao je kako stablo crpi vodu iz korijena i deblom je dovodi do predivnih i miomirisnih cvjetova. Gle-

 

Najbolji su oni koji služe drugima.

• Islamska izreka

 

 

 

 

Oni koji na ovome svijetu  pružaju dob­ rotu, dobrotu će i

primati.

—  Kuran 

 

 

Tko čini dobra djela nikada neće loše skončati, ni na ovom ni na drugome

svijetu.

• Bhagavad Gita

 

dao je kako se pčele roje oko cvjetova, skupljaju nektar za proizvod­ nju meda. Kako su godine prolazile, a John odrastao, gledao je kako jabuke preživljavaju oluje i niske temperature, te u proljeće ponovno cvjetaju i u jesen donose još više plodova.

Jednog dana, dok je sjedio pod svojim osobitim stablom, John je doživio pravo buđenje. Uvidio je da o svojoj jabuci zna mnogo i da bez poteškoća može opisati njezine odlike. No stablo nema tolike per- ceptivne sposobnosti da spozna čovjeka koji se za njega brine! 1 dok mu je blago sunce tako milovalo ramena, a topao povjetarac mrsio ko­ su, John je uvidio da o svojem vlastitom Stvoritelju zna približno ono­ liko koliko stablo jabuke zna o njemu!

Zašto očekujemo da znamo opisati boga kada znamo tako ma­ lo o božanskome? Bi li Bog kojeg bismo uspjeli opisati bio tek malo više od dobrog i mudrog čovjeka? Vjerojatno je da nitko od ljudi još nije doznao ni 1% od svega što ljudi mogu spoznati o božanskome. Na primjer, u samo dva stoljeća, znanstvenim smo istraživanjima došli do preko stotinu puta više novih podataka, informacija koje su dota­ da bile nevidljive i nezamislive, u vezi s kozmologijom, subatomskom stvarnošću, elektronikom i staničnim aktivnostima. Je li moguće doći do još fantastičnijih otkrića u vezi s takvim nevidljivim duhovnim stva­ rnostima kao što su beskonačna ljubav, smisao, intelekt, kreativnost i molitva?

Jeste li i vi Božje stablo jabuke? Sve više dokaza upućuje na to da nas je stvorila beskrajna Božja ljubav i da istinski napredujemo je­ dino kada zračimo neograničenom i obilnom ljubavlju prema svojem Stvoritelju i ljubavlju prema svim ljudima — bez iznimaka. Mislite li da bi beskrajni Stvoritelj bio toliko malen ili zaokupljen sobom da bi od nas tražio štovanje? Ili je naše ponizno štovanje ipak kreativna si­ la zahvaljujući kojoj djelujemo uspješno i plodonosno? Je li neogra­ ničena ljubav vitalni element našega razvoja i produktivnosti? Nestaje li naša ljubav kada je sputana i zatočena? S druge strane, je li ljubav, koja obilno zrači iz nas, nešto što se množi čudesno i u beskraj?

Dolazi li do procvata karijere kada se ona koncentrira na pro­ nalaženje produktivnijih načina koji će biti na korist svima, tj., kad se ne bavi samo sebičnim nastojanjima? Što kao sudionici života može­ mo naučiti iz priče o talentima (Matej 25:14-30) ili priče o neplod­ noj smokvi (Matej 21:19-24)? Hoće li kupci hrliti prodavaču koji je najpošteniji i najmarljiviji u posluživanju kupaca? Je li marljivo služe­ nje kupcima nalik na bumerang koji se u obliku sreće vraća proda­ vaču? Ako netko karijeru usredotočuje na dobra djela, hoće li i on sam biti sretan i zadovoljan? Koja je logika u pozadini takve perspektive?

 

Svijet je dobronamjeran prema ljudima

koji su dobronamjerni.

—    William Makepeace

Thackeray

 

Što se događa sa stablom jabuke kad više ne daje ni cvjetove ni plodove? Najčešće vene i na koncu ga odrežu. Je li istina da ljudi koji se povuku u mirovinu, čak i ako su zdravi, propadaju brže, kako tjelesno, tako i mentalno, pa i na području samopoštovanja? Postaju li u pojedinim slučajevima nesretnim parazitima u odnosu na one ko­ ji su i dalje produktivni? Može li se dokonost nazvati i svojevrsnim ob­ likom polaganog suicida? Na koje je načine moguće nadvladati takve situacije? Zašto ljudi koji život posvećuju plemenitim ciljevima auto­ matski postaju sretnijima?

Primamo nebrojene božanske darove. Uvijek imamo mo­ gućnost osloniti se na rezervoar duha koliko god želimo primati i ko­ ristiti. Kad počnemo uviđati i poštivati čuda Božje kreacije, na koris­ tan se način razvijamo u svim životnim aspektima. Možemo biti nalik na stabla jabuke u onoj priči: prelijepi, miomirisni, vitalni, produktiv­ ni i još mnogima donositi korist. Što plodovi našega truda govore o nama? Dajemo li obilno; primamo li obilno? 

*

 

2. ZAKON

Riješi se negativnih stavova i pogleda, pa će i negativne okolno­ sti usahnuti od neishranjenosti. — Russell W.  Lake

 

 

Misli  logično  i život će ti biti  logičan.

—  Imelda  Shanklin

 

U KNJIZI Što si ti? Imelda Shanklin piše: »Vaše su misli pomagala ko­ jima od materije svemira klešete svoju životnu priču. Kada birate mis­ li, birate  i ishode. Vidljivi dio vašega života istječe  iz vašega uma,  a oblikuju ga i obilježavaju vaše misli, jednako kao što strojevi koji iz ru­ de  proizvode  novčiće  oblikuju  i obilježavaju  kovanice«.

Mentalne navike ostavljaju dublji životni dojam nego što to ot­ krivaju bore na licu. Promislite malo o tome. Može li se bilo koji ne­ gativni stav ili vjerovanje razriješiti u mentalnome obliku i izbrisati iz uma? Kako to postići? Riješite se negativnih stavova i vjerovanja, pa će i negativni uvjeti nestati zbog nedostatka hrane. Odbijajte svaku pomisao koju ne biste željeli vidjeti ostvarenu u životu.

Bi li naš životni cilj trebao biti jednom od najvažnijih tema naših razmišljanja? Odražava li vaš cilj ono što najviše želite? Je li to ono što svim srcem želite postati? Odražava li vaša svrha ili cilj ideal koji u sebi pokušavate ostvariti najvišim oblikom strasti svoje duše?

 

Razmišljaj kao čov­ jek od djela, djeluj kao čovjek od misli.

—  Henri  Bergson 

 

Stvarna i  konstruktiv­ na mentalna moć leži u kreativnim mislima koje obliku­ ju vašu sudbinu, a vaše mentalno djelo­ vanje iz sata u sat stvara snagu kojom možete  promijeniti život.  Razvijajte ni­ zove misli na kojima ćete moći zaploviti. Plemenitost vašega života, kao i vaša sreća, ovisi o smjeru u kojem će se kretati

ti nizovi.

• Laurence).  Peter

 

Postoji li za nas u životu plodonosno mjesto ako umu dopustimo da nema cilj i svrhu? Kako naše sadašnje misli pridonose našem cilju?

 

 

Uzvišen čovjek kada vidi dobro to dobro oponaša; kada vidi što je

loše, ispravlja se.

— / Ching

 

 

Svjesno ili ne,  naše misli određuju smjer našega života,  naš odnos prema sebi i naš odnos prema svijetu. Je li život prema namje­ ri i izboru daleko logičniji i svrsishodniji od života prema nasumičnim mislima koje nam se bez reda pojavljuju u umu? Kako svijest o vlas­ titim mislima pomaže i kako je djelotvorna? Do kojih bi promjena moglo doći u našem životu ako svjesno odlučimo umu dopustiti da se bavi samo poukama koje je moguće izvući iz svih situacija? Što bi se dogodilo kada bismo odlučili ostati usredotočeni u pozitivnome stavu, bez obzira na ono što se naoko događa oko nas? Što bi nam donije­ la odluka da u svakoj situaciji odgovaramo umjesto da reagiramo? Kakve bi plodonosne koristi slijedile iz djelovanja na temelju pozitiv­ nih mentalnih trendova?

Kada bismo nekim instrumentom jedan dan mogli bilježiti vla­ stite misaone procese, pa te misli zatim reproducirati, vjerojatno bis­ mo se iznenadili kada bismo spoznali zašto stvari kreću pogrešnim putem i zašto određeni napori doživljavaju neuspjeh. U početku bis­ mo možda naišli na sebične, kritične, irelevantne, besmislene i pres­ trašene misli pomiješane s mislima koje obilježavaju ljubav, suos­ jećanje, odvažnost, kreativnost i izražavanje zahvalnosti. Pozitivno je to što u vezi s načinom na koji razmišljamo možemo poduzeti nešto korisno.

 

 

Sve što jesmo plod je naših misli; utemeljeno je u našim mislima i načinjeno od naših misli. Govori li ili djeluje uz zlobne i ružne misli, čovjeka će patnja pratiti kao što kotač prati kopito životinje koja vuče kola.

—   Dhammapada

 

 

Stvarnost misli jest život.

—   Aristotel

 

Naš um reagira na naše namjere i nadzor. Pojavi li se neka teška situacija, o njoj razmišljajte blago i obzirno. Činjenice i aspek­ te situacije promotrite iz svih kuteva. Budite uvjereni da se u božan- skome umu već nalazi pozitivan odgovor. Potom blagoslovite situaci­ ju i na neko je se vrijeme oslobodite, kako bi duh vaš um stopio s

 

Ništa nije ni dobro ni loše, nego takvo postaje zahvaljujući

mislima.

—    William Shakespeare

 

božanskim umom. Vrlo je vjerojatno da ćete, kada se ponovno poza­ bavite tim pitanjem, odmah uvidjeti praktičan odgovor na izazov. Bu­ dite razumni, skromni, puni samopouzdanja i ponizni! Neka kreativni um razmišlja kroz vas. Časnost naših nastojanja u razmišljanju vrlo je važna! Život nam nagradu isplaćuje u valuti onog područja u kojem djelujemo.

Koliko smo puta čuli izreku kako radnik svoje umijeće pokazu­ je odabirom alata? Osrednji je proizvod često odraz osrednjeg proiz­ vođača ili radnika,  dok je vrhunski proizvod često odraz savjesnog radnika. Taj vrhunski radnik služi se svim pomagalima koja su mu na raspolaganju, te je uvijek otvoren i receptivan za razvoj svijesti i po­ većanje sposobnosti. Svaka misao o svim temama i sva razmišljanja o svim pitanjima mogu služiti kao priprema koja nam omogućuje nap­ redak. Misli čine mentalnu opremu, pomagala kojima se služimo sva­ kodnevno. Kojim se mentalnim pomagalima (mislima) služimo? Dok smo budni, naš um prihvaća i skuplja misli kojima smo dopustili ula­ zak, uzimajući ih kao hranu za razvoj. Dok spavamo, um probavlja hranu koju smo mu dali. Nema sumnje da su pozitivne misli, stavovi i uvjerenja hranjiviji. Svatko od nas raspolaže cijelim životom u kojem može stvarati i postizati uspjehe, ali nemamo ni jednu jedinu minutu koju bismo mogli posvetiti negativnim stavovima i uvjerenjima!

*

 

 

3. ZAKON

Izgubljeni sat više nikada nećete pronaći.

 

Nema  boljeg vremena od  sadašnjosti.

• Engleska izreka

 

 

Vrijeme je novac.

• Engleska izreka

 

BUDDHA JE poučavao da je izvor svih čovjekovih patnji neznanje, ali da je korijen samoga neznanja  uobičajena  sklonost  našega uma da se okreće stvarima koje mu odvraćaju pozornost.  Svijest o tome kako koristimo svaki trenutak svakoga dana, često se smatra putem koji vodi do produktivnosti.

Tijekom dana neprestano donosimo odluke. Naše navike per­ cepcije, razmišljanja, osjećanja i djelovanja dovode nas do raznovrs­ nih iskustava. Usred te užurbane mentalne aktivnosti, kako takva pomna svijest poboljšava dan? Kako na taj način možemo mudrije i produktivnije koristiti vrijeme?

 

Male stvari čini sa­ da; tako će ti velike stvari dolaziti malo- pomalo i moliti da

ih obaviš.

—  Perzijska poslovica

 

Vrijeme je dragocjeno. Svima nama svakodnevno se nudi u jednakoj količini. Svakoga dana na raspolaganju imamo 24 sata. A to je 168 sati u tjednu. I to je naše vremensko bogatstvo. Svo to vrije­ me provest ćemo radeći nešto, a to što činimo s dodijeljenim vreme­ nom nerijetko određuje kako živimo i što u životu postižemo. 

Voliš li život? Tada uludo ne troši vrijeme; jer život se sastoji upra­vo od njega.

— Benjamin Franklin 

 

Upustimo se sada u jedan maleni eksperiment. Pri vrhu papi­ ra zapišite cilj, viziju ili svrhu koju želite ostvariti. Koliko sati noću provedete u snu? Na primjer, ako svake noći spavate sedam sati, to pomnožite sa sedam dana, pa ćete utvrditi da svaki tjedan 49 sati posvećujete snu. Od broja sati u tjednu (168) oduzmite broj sati pro­ vedenih u snu (49), pa će vam preostati 119 sati. Koliko vremena trošite na tuširanje, kupanje, odijevanje, higijenu i kozmetiku? Sat? I to pomnožite sa sedam i oduzmite od 119. Preostaje vam 112 sati. Koliko vremena svakodnevno trošite na jelo? Sat? Više? Manje? U za­ mišljenom primjeru za doručak, ručak i večeru odvojit ćemo po dva sata na dan. Znači, 14 sati tjedno. Kada i to oduzmete od 112, os­ taje vam 98 sati. 

Vrijeme je novčić tvojega života. Imaš samo taj novčić i samo ti

možeš odrediti kako ćeš ga utrošiti.

— Carl Sandburg 

 

Popišite i ostale nezaobilazne zadaće koje obavljate stalno, po­ put pranja rublja, kupovine, tjelovježbe, vremena koje vam je potreb­ no da biste došli do raznih mjesta i aktivnosti, liječničkih pregleda, putovanja do posla i natrag, odlaska u crkvu, vremena posvećenog molitvi. Izračunajte koliko vremena posvećujete tim aktivnostima, pa oduzmite od ukupnog vremena. Ako je ukupno riječ o, primjerice, 20 sati, preostaje vam samo 78 sati na tjedan! A još nismo uračunali ni posao, vrijeme posvećeno obitelji, održavanje travnjaka, kuće ili auto­ mobila, rekreaciju ili dodatno učenje.

Vjerojatno ste već čuli izreku »Vrijeme je ograničeno«. Cilj je ovog pokusa pomoći vam da više pazite na to kako svaki dan koristiVrijeme leti i više se ne vraća.

—   Vergilije

 

ti ta 24 sata. Jeste li gospodar vremena ili njegov rob? Na koje sve načine možete plodonosno koristiti energiju i vrijeme radi postizanja željenih ciljeva? Evo i nekoliko početnih zamisli. Namještate li sat ne­ koliko minuta naprijed kako biste na dogovor došli na vrijeme? Točnost je izraz pristojnosti i obzirnosti. 1 važna je za posao. Kada do­ bijete zadaću, dovršavate li je u okvirima dogovora ili čak i prije ro­ ka? Točnost u odnosima sa svima preduvjet je uspjeha. Drugima go­ vori da ih cijenite, da nikako ne želite uzaludno trošiti njihovo vrijeme. Imate li raspored, iz sata u sat, za sastanke, obveze i druge aktivno­ sti tijekom svakog dana? Pripremate li unaprijed popis sutrašnjih ob­ veza? Planiranje unaprijed donosi silne prednosti, a usto i štedi vrije­ me. Vrijeme je pomagalo kojim se možemo služiti povremeno, koje možemo zlorabiti ili se njime služiti mudro. Sve ovisi isključivo o na­ ma. Međutim, izgubljeni sat više nikada nećete pronaći. Oni koji ima­ ju naviku odugovlačiti i odlagati vjerojatno nikada neće doći do uspje­ ha.

 

Obzirnost i točnost imaju i druge prednosti. Na taj način lakše i točnije percipiramo ljude i situacije, kako bismo reagirali na korisni­ ji i uspješniji način. Obzirnost, promišljenost i točnost raspršuju ne- gativnosti. Obzirnost i savjesnost pomažu nam da ostvarimo još više od plodonosne prirode vlastitog bića.

Postoji li bolji način djelovanja od toga da sada obavimo ono što treba obaviti odmah? Sir Richard Tangye ovako je pisao o uprav­ ljanju vremenom: »Tijekom vrlo napornog i užurbanog života često su me pitali: 'Kako ste uspjeli sve to obaviti?' Odgovor je krajnje jedno­ stavan: Sve sam činio odmah i na vrijeme. Sutra ne postoji. Jučer je već iza nas. Postoji samo sadašnji trenutak«. 

*

 

4. ZAKON

Uzrujavati se oko onoga što nemate znači uludo trošiti ono što imate.  —  Ken  Keyes

 

MNOGE NAS REKLAME potiču na to da vjerujemo kako kupnjom od­ ređenog proizvoda možemo postati fizički privlačni, popularni ili us­ pješni. Prema takvim porukama, lako ćemo stjecati prijatelje i utjeca­ ti na ljude, samo ako jednostavno činimo što nam se govori. Bilo bi

 

Sve što se događa u svijetu  potpada pod djelokrug mojih dužnosti. Moje dužnosti obuhvaćaju sve što se događa u svijetu. Svijet je moj um. Moj je um

svijet.

— Lu  Hsiang-Shan

 

 

Reci mi, pa ću zabo­ raviti. Pokaži mi, možda ću se sjetiti. No ako  me uključiš u to nešto, svakako

ću shvatiti.

• Kineska poslovica

 

divno kada bi to bilo točno; nažalost, život tako ipak ne funkcionira. Ono što je u nama katkada je neusporedivo važnije i utjecajnije od to­ ga što je vani.

Mnogi danas smatraju da su mjera uspjeha novac i stvari koje se njime mogu kupiti. A  stvari koje možemo  kupiti  zapravo  su  tek stvari koje možemo kupiti — ni manje ni više od toga. Ni na koji način ne mijenjaju ili poboljšavaju stvarnu osobu.  Možemo  promijeniti  boju kose, stil odijevanja i automobil, no to ne mora biti točan pokazatelj onoga što smo u sebi.

Prije nego što nešto promijenite, promislite o tome tko ste i što imate u ovom trenutku. Možda vam je dobro i tako kako jest, ia­ ko se možda divite nekome tko je drukčiji od vas. Razlika može biti u izgledu, sposobnostima, poslu ili odnosima u obitelji ili vezama i ta vam razlika može biti vrlo privlačna. Možda mislite kako bi neuspore­ divo bolje bilo biti kao taj netko nego biti vi. No je li doista tako?

Svatko od nas ima nešto što bi želio promijeniti i probleme ko­ je radije ne bi imao. Promislite o mogućnosti da izazovne situacije u vašem životu možda i nisu intenzivne kao problemi s kojima se u ži­ votu susreće osoba koju biste željeli oponašati. Ken Keyes kaže: »Uz­ rujavati se oko onoga što nemate znači uludo trošiti ono što imate«. 

Uvijek biraj put koji ti izgleda najbolje, koliko god bio težak. Zah­ valjujući navici ubrzo će postati lagan i ugodan.

—  Pitagora

 

 

Život se skuplja ili ši­ ri sukladno s čovje­ kovom odvažnošću.

• Anais Nin

 

 

 

Sve što postoji plod je onoga što smo

mislili.

—   Buddha

 

Jeste li se u skorije vrijeme osvrnuli na sve što imate na duhov­ nom i životnome planu? Kojim darovima i sposobnostima pridonosite sadašnjim sposobnostima? Koristite li se trenutačno tim mogućnosti­ ma u najboljoj mogućoj mjeri? Kojim koracima nastojite proširiti i do­ datno razviti te sposobnosti i mogućnosti? Jeste li pomno istražili svo­ je talente, pomno odabrali karijeru, dobro pazili da volite to što radi­ te? Čime nastojite povećati arsenal prednosti i moći? Je li nužno po­ ništiti ili promijeniti neke obrasce svijesti koji možda smetaju tome da u životu ostvarite ciljeve? Promatrate li tuđe postupke  kako  biste mogli imati koristi i od njihovih prednosti i od njihovih pogrešaka? Proučavanjem ponašanja onih s kojima dolazimo u dodir, ubrzo će možda postati jasno da su među njima najsretniji i najproduktivniji oni kojima je istinski stalo i koji istinski uživaju u tuđoj sreći. Pomaže li vaš rad barem jednom drugom ljudskom biću? Gradite li i razvijate svoj karakter? Ispunjavate li um do krajnjih mogućnosti pozitivnim i

 

Neka vaš rad uvijek bude u skladu s vašim ciljem.

• Leonardo

da Vinci

 

produktivnim mislima? Može li se reći da vaše misli i postupci grade, umjesto da ruše? 

Žal za uludo utrošenim vremenom može u preostalome vremenu biti pozitivna sila, samo ako prestanemo uludo gubiti vrijeme i

besciljno i beskorisno žaliti.

—  Arthur  Brisbane 

 

Nije prekasno da potpuno promijenite život ili da dokinete ne­ gativne obrasce koji su se u njemu možda pojavljivali. Promjene možete ostvariti prihvaćanjem stavova i osjećaja koji bi se u vama po­ javili da doživljavate željene okolnosti. 

*

 

 

5. ZAKON

Poštenje je najbolji pristup svemu. — Miguel de  Cervantes

 

 

Život moralna čovje­ ka primjer je univer­ zalnoga reda, jer je riječ o moralnoj oso­ bi koja neprekidno njeguje svoje stvarno ja ili moralno biće.

• Konfucije

 

JE LI POŠTENJE način na koji se ostvaruje prirodan sklad s cjelo­ kupnim životom? Može li poštenje biti važan dio svjesnog je­ dinstva sa životnim procesom i našim vlastitim životnim ciljem? Mogu li nas poštenje i iskrenost odvesti i dalje od naših ogra­ ničenih, linearnih pogleda, te nam pomoći da slavimo razvoj i sta­ lno obnavljanje? Možete li zamisliti što bi se moglo dogoditi ka­ da bi pojedinac čvrsto odlučio provoditi načela istinitosti, iskre­ nosti i poštenja i ne ovisiti o tuđem mišljenju? Koje bi bile pred­ nosti kada bi se čovjek neprestano obraćao svetoj prirodi i na­ zočnosti božanskoga, od nje tražeći svakodnevno usmjeravanje?

Istinoljubivost, iskrenost i poštenje nalik su na stjenovitu pla­ ninu koju ne diraju ni olujna mora laži, beskrupuloznosti i nepovjere­ nja. Sir Thomas More, tako plemenito prikazan u Čovjeku za sva vre­ mena, suočavao se s velikim pritiskom da odbaci svoj etički kodeks. Njegov položaj, njegova obitelj i život našli su se pred prijetnjom sm­ rti. No bio je to čovjek koji se uvijek odlučno zalagao za svoje stavo­ ve. Dok ga je nagovarao da podupre beskrupuloznoga kralja i potpiše izjavu o odanosti, jedan ga je kolega upitao: »Zašto to ne učiniš tek tako iz drugarstva i kolegijalnosti?« More je odgovorio: »Kad dođeš u

 

Iskrenost i poštenje u djelovanju čovje­ kova tijela, govora i uma vode do sretno­

ga putovanja.

—  Jinizam

 

 

Neka vaše ponašanje obilježi  istinitost riječi, djela i misli.

• Upanišadi

 

 

 

U svemu što činiš budi iskren i pošten poput nebesa.

—  Taoistička  izreka

 

raj jer si slušao savjest, a ja se nađem u paklu jer nisam slušao svoju savjest, hoćeš li se ti ipak pridružiti meni, 'iz drugarstva i kolegijalno­ sti'?«

Živimo u svijetu raznolikih, raznorodnih i višeslojnih misli. Ne bavimo se samo vlastitim mislima, nego i mislima ljudi koji nas ok­ ružuju. Svaki dan imamo možda i stotine malenih prilika da biramo između jasnoće i konfuzije, neograničene ljubavi i neslaganja, mira i previranja, laži i istine, prijevare i poštenja. Kada ostajemo u dodiru sa središtem istine koje je u nama, kada putem napredujemo časno i pošteno, putujemo s Bogom.

Ted Engstrom u jednoj od svojih knjiga navodi sljedeću priču: 

Trener Cleveland Stroud i momčad Bulldogs iz srednje škole Rockdale (u gradiću Conyersu, u saveznoj državi Georgiji) proživlja­ vali su nevjerojatnu sezonu. Ekipa je uoči završnog turnira juniorskog košarkaškog prvenstva savezne države Georgije zabilježila 21 pobje­ du i samo 5 poraza, a zatim je još i neočekivano pobijedila u finalu.

No sada je nova vitrina ispred ulaza u srednjoškolsku sportsku dvoranu prazna. Početkom mjeseca Udruga srednjoškolskih momčadi Georgije Rockdaleu je oduzela naslov prvaka, nakon što su školski dužnosnici potvrdili da je u prvoj od pet utakmica doigravanja za nji­ hovu momčad 45 sekundi nastupao i igrač koji po školskim kriteriji­ ma nikako nije pripadao u momčad.

»U to vrijeme nismo znali da nema pravo nastupa; to smo ut­ vrdili tek prije nekoliko tjedana«, izjavio je gospodin Stroud. »Neki kažu da smo to trebali jednostavno prešutjeti, da se radi samo o 45 sekundi i da igrač nije bitno utjecao na rezultat. No u svemu morate postupati pošteno i ispravno, onako kako nalažu pravila. Ja sam svo­ joj ekipi rekao da ljudi zaboravljaju rezultate košarkaških utakmica; ali nikada ne zaboravljaju kakav je tko«.

 Krajnja iskrenost može na prvi pogled izgledati kao nefleksibilnost ili neutemeljena pravičnost, no na koncu takva osoba prima daro­ ve sunca i mjeseca. Uvijek i bez obzira na sve držite se istine.

— Šintoizam

 

 

Neka istinoljubiva ri­ ječ uvijek  nadjača

lažnu.

—   Zaratustra

 

Ustrajno usklađivanje s duhovnim načelima i primjena onoga što o njima znamo u našim svakodnevnim iskustvima može biti vrlo korisna, produktivna i plodonosna. U pojedinim trenucima činit će nam se da bi nam mala i nedužna laž mogla olakšati život. »Naposlje-

 

Zato odbacite laž i govorite istinu svaki sa svojim bližnjim, jer smo udovi jedni

drugih.

—  Efežanima  4:25

 

tku, tko će ikada doznati za to?« Na taj način možda ćemo se pokuša­ ti opravdati kad razmišljamo o lakšem rješenju. No prijevare mogu bi­ ti povezane s novim i štetnijim prijevarama i lažima, zbog čega naše misli i djelovanje mogu postati zbrkani i nečisti. Prijevare često neiz­ recivo škode našem osjećaju o poštenju i vlastitoj vrijednosti.

Jeste li razmišljali o tome da napišete vlastiti  kodeks  časti? Takvo što moglo bi vam donijeti mnoštvo korisnih spozanja. Vlastitim riječima opišite namjere da uspostavite istinu, poštenje, iskrenost, in­ tegritet i plemenite ciljeve kojima će poslužiti kao put daljnjeg razvo­ ja vaših misli i djela. Navedite i načine na koje možete ostvariti te ci­ ljeve. Bi li takva predanost mogla eliminirati naviku pretjerivanja? Do­ kinuti potrebu i želju da varate i sebe i druge? Bi li mogla ukloniti sta­ kla koja iskrivljuju sve teme, osobe, mjesta i stvari u vašem životu? Odluka o razvijanju veće snage za odabir istine i poštenja, umjesto laži i varanja, uistinu može poslužiti kao snažno pomagalo. Kao kod pozitivnog razmišljanja  i  izražavanja zahvalnosti,   moramo se  potrudi­ ti i voditi računa i djelovati na temelju istine. Je li to sama bit pošte­ nja i karaktera?

 

 

Naglasci ••

 

1. Jeste li Božje stablo jabuke?
2. Jesu li naše spoznaje o Bogu približno jednake spoznajama stab­ la jabuke o čovjeku koji se brine o voćnjaku?
3. Odbijajte sve misli koje ne biste željeli vidjeti ostvarene u svojem životu.
4. Časnost naših nastojanja u razmišljanjima neizrecivo je važna.
5. Vrijeme je Svijest o tome kako svakodnevno koristi­ mo svaki trenutak može nas na djelotvoran način pokretati prema ciljevima i donositi plodonosne rezultate.
6. Jeste li gospodar vremena, a ne njegov rob?
7. Promislite o vrijednosti ljudi, iskustava i svijesti koji su vas dove­ li do životne točke u kojoj se trenutačno
8. Promislite o primjerima situacija u kojima ste bili u mogućnosti u praksu provesti raznorazne vrline.
9. Nađete li se pred teškim problemom, molitvom zatražite savjet i usmjeravanje.
10. Zašto su poštenje i iskrenost uvijek najbolje rješenje?

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

OSMEROSTRUKI BUDISTIČKI PUT

 

Primjereno vjerovanje — istina vodi čovjeka.

Primjerena odlučnost — smirenost u svim trenucima,  uz brižnost za sva živa bića.

Primjeren govor — ne lagati, nikada klevetati, nikada se ne služiti grubim i teškim riječima.

Primjereno ponašanje — ne krasti, ne ubijati, nikada ne činiti nešto čega se čovjek poslije može stidjeti ili zbog čega može žaliti.

Primjereno zanimanje — ne birati zanimanje koje se smatra lošim.

Primjeren trud — uvijek težiti  onome što je dobro i  izbjegavati sve loše.

Primjerena kontemplacija — plemenitih istina, u smirenosti i odvoje­ nosti.

Primjerena  usredotočenost  — uslijedit  će  iz  toga  i  voditi  na  put savršenoga  mira.

— Joseph Gaer: U što vjeruju velike religije

 

 

*