slika - internet

Mi smo u knjizi „Kozmologija zlatnoga prstena“, na njenom samom početku, spomenuli da je na primjer Tales pomoću magneta i jantara dokazivao kako i nežive stvari imaju dušu. Mnogo stoljeća kasnije ove ideje našle su svoje opravdano mjesto u stajalištima Britanca Williama Gilberta iz njegove knjige „De magnete magnetisque Corporibus et de Magno Magnete Tellure Physiologia Nova“ što u prijevodu znači: „O magnetu i magnetskim tijelima i velikom magnetu Zemlji“.

Nema nikakve sumnje u to, da je Bošković poznavao ovo djelo i o tome postoje njegovi zapisi u „Teoriji prirodne filozofije“ gdje postoji i jedan dio koji se odnosi na magnetizam, ali i s obzirom na cjelokupni sastav planeta Zemlja koji je sasvim jasno bio predstavljen u njegovom djelu kroz materijalne strukture Zemlje.

Tesla je ovoj ideji Zemlje kao magneta dodao ZAVOJNICU u svojoj ideji „PRSTENA OKO ZEMLJE“ kako nam svjedoči u svojoj knjizi „Moji pronalasci“ koja je prvi puta tiskana kao serija tekstova objavljenih u „Electrical Experimenter“ 1919. godine, dakle, prije točno jednog stoljeća i ta njegova razmišljanja idu ovako:

„Jedan drugi moj projekt sastojao se u tome da se konstruira prsten oko ekvatora koji bi, naravno, slobodno plovio, a njegovo okretanje kočile bi inercijske sile i na taj način omogućile putovanje brzinom od 1000 milja na sat, što je željeznicom neizvedivo. Čitatelj će se smijati. Plan je teško provesti, priznajem, ali nije ni izdaleka toliko neizvediv kao plan poznatog njujorškog profesora koji je želio pumpati zrak iz žarke zone u umjerenu zonu, zaboravivši na činjenicu da je Bog već stvorio gigantski stroj s tom istom namjerom.“
(str.38)

Postoje naravno značajne reperkusije ovog Teslinog prstena oko Zemlje, jedna je ta da bi izvor energije bio uglavnom riješen što bi omogućilo našu borbu sa predstojećim klimatskim promjenama koje očekujemo u sljedećih 2000 godina. Dakle, sasvim je izvjesno kako su i Gillbert i Tesla dali neke jako važne solucije problematike o kojoj je riječ i sa kojom ćemo se sve češće sretati u našim nastojanjima, da razumijemo centralna pitanja današnjice.

Međutim, postoji i jedna neobično važna istina u pogledu planeta Zemlja, a to je da je izvanredno neobična činjenica Izuzetnih POGODNOSTI za život na ovoj planeti pogotovo, ako imamo na umu njene energetske potencijale. Prvo je to bilo drvo, onda ugljen, pa nafta, pa atomska energija i na koncu električna energija i to je čudesna istina ovog planeta za kojeg doista možemo reći, da ga je uredila Viša Providnost. Odatle nam se čini sasvim istinitim mišljenje jedne naše hrvatske pjesnikinje koja je jednom zapisala:

„Bog je nevidljiv, zrak je neividljiv, ali ga osjećamo tako isto i Boga osjećamo, a ne vidimo ga, jer je sveprisutan, jer je svemoguć, jer je alfa i omega svega.“
(J.V.)

A to u neku ruku otvara perspektive i nova rješenja u jednoj opasnoj situaciji glacijalnog dobra koje će trajati milenijima i koje će nas svakako prinuditi, da više povedemo računa o našim mogućnostima prilagodbe na nove životne uvjete.