PROČITANO

422

PUTA

PREDGOVOR AUSTRALSKOM REALIZMU

AUSTRALSKI REALIZAM PREDGOVOR Pred srpsko I hrvatsko čitateljstvo prilažem rad pod imenom Australski realizam. Taj je rad nastao na temelju predavanja koja sam imao na srpskome radiju u Adelaideu na radio stanici ENA koja pripada grčkoj etničkoj zajednici u Južnoj Australiji I to od vremena početka februara mjeseca 2021 godine do danas. Meni je bila čast da sam imao prilike I srpskoj zajednici u Adelaideu I Australiji dati svoj mali doprinos I na taj način obogatiti srpsko etničko radio sa temama iz australijske filozofije. Tema je po svemu bila zanimljiva I srpskome slušateljstvu I slušateljstvu drugih etničkih skupina tim više što je nas ovdje u novoj otadbini priličan broj pa se moglo osvedočiti o temama vezanim za australijsko duhovno podneblje . Ali postoji I jedan unutrašnji moj interes prema pitanjima realizma I kako se tim pitanjima pristupalo sa vremena na vrijeme od vremena Hegela I Marxa do danas. Kod nas je u Srbiji I Hrvatskoj postojalo jako puno diskusija o realizmu u umetnosti . Govorilo se o realizmu Marxa I tendenciji u umjetničkom djelu počevši od Engelsa, govorilo se I pisalo o realizmu Lukacsa, o socijalističkom realizmu I mi kao da smo nastojali prevladati svaki od ovih vidova realizma smatrajući to vulgarnom teorijom odraza. Kao što je poznato čitava je priča otpočela socijalističkim sloganom da u umjetnosti treba vladati načelo ‘’subjektivnoga odraza objektivne stvarnosti’’. Mnogi su kod nas nakon Drugoga svjetskoga rata prihvatili ovo načelo kao vlastito a onda su iz novih prilika ponukani novim odnosima I novom realnosti jugoslavenskoga socijalizma od toga načela odustali a neki su se njemu I suprotstavili smatrajući to vulgarnim ruskim dijamatom. Pa se onda govorilo o takvim ministrima u umjetnosti kao što su bili Berija ili Ždanov. Kod nas je ta diskusija otpočela relativno rano sa Krležinim referatom o socijalističkoj kulturi I socijalističkom realizmu na Ljubljanskom kongresu knjževnika 1952 godine dakle neposredno nakon našega sukoba sa Informbiroom 1948 godine. I u tom referatu Krleža je iznosio neke manjkavosti socijalističkoga realizma I što je to naš genuini put prema slobodnoj socijalističkoj kulturi pretpostavljajući značajne razlike između našega I ruskoga puta u socijalizam. Ta diskusija danas, a tako se meni čini, nema više neko realno značenje izuzev možda što pobuđuje interes povijesničara umjetnosti I filozofa ali je ona uglavnom danas napuštena I zaboravljena. A veliko je pitanje koliko je Krleža u tome referatu uspio osporiti neke navode realističke literature I estetičkoga realizma. Pri tome se smetnulo sa uma da u filozofiji 20 stoljeća postoje neke alternative teoriji realizma koja je bila njegovana u filozofiji dijalektičkoga materijalizma. Jedna alternativa svakako je bila filozofija Nicolaia Hartmanna koji je afirmirao načelo izlaganja životne istine u umjetničkome djelu posebno literarnome kao što je izlagao u svojoj Estetici. A druga alternativa ne manje značajna je I ova alternativa takozvanoga australijskoga realizma koji otpočinje negdje krajem 20 godina prošloga stoljeća. U Australiji je postojala jedna diskusija oko realizma koja je trajala decenijama pa je malo čudno da mi nemamo nikakovoga pojma o njoj , kao što nam nisu poznati njeni glavni protagonisti, najznačajniji australski filozofi I filozofkinje . Da bi se otklonio ovaj nedostatak ja sam se prihvatio dužnosti da pred srpsko I hrvatsko čitateljstvo donesem listu najznačajnijih protagonista takozvanoga australijskoga realizma koji je još uvijek prisutan u velikom dijelu australske akademske filozofije kao I u australskoj politici I političkoj praksi. Tako se jednim dijelom otklanja nepravda koja je kod nas napravljena teoriji estetičkoga realizma ali I nepravda prema ukupnoj australskoj filozofiji koja nam je ostala totalna nepoznanica Zlatan Gavrilovic Kovač, Adelaide, 15 februara 2021.

BRZI CHAT