PLANETA ZEMLJA I NEKI PROBLEMI SA ČOVJEKOM

Planeta Zemlja je jedina planeta u našem solarnom sistemu na kojoj postoji život. Isto tako na njoj obitava I čovjek možda nekih 15 miliona godina
Zemljina orbita nalazi se izvan područja koje je dovoljno toplo da se održi tekuća voda. Bez efekta staklenika koji zadržava toplinu u atmosferi, voda na Zemlji bi se zaledila . Paleontološki nalazi upućuju na razdoblje u Zemljinoj povijesti u kojem je privremeno nestao efekt staklenika, a površina se smrznula tijekom 10 do 100 miliona godina. I sada se postavlja pitanje kako bi čovjek eventualno mogao prezivjeti ovakve ekstremne uvjete u ovako dugoj vremenskoj periodi .
No pored toga možemo reći da je planeta Zemlja meko nebesko tijelo. Bošković je na primjer baš raspravljao mekim tijelima misleći prije svega tu na planetu Zemlju. A kao meko nebesko tijelo ono je izuzetno osjetljivo na vibracije koje dolaze ili iz unutrašnjosti zemlje ili iz srazova sa drugim nebeskim objektima
Slično kao i kod drugih terestrijalnih planeta, unutrašnjost Zemlje je podijeljena u više slojeva:
vanjska čvrsta kora
tekuči omotač (plašt)
tekuča vanjska jezgra
unutrašnja kruta jezgra

Kora
Kora je vanjski sloj Zemlje, dubine 5 do 35 km. Sastavljena je od silikatnih stijena. Na granici kore i omotača nalazi se Moho-sloj, poznat i kao Mohorovičičev diskontinuitet prema hrvatskom znansteniku Andriji Mohorovičiču. Materijal iz unutrašnjosti stalno izlazi na površinu kroz vulkanske otvore i pukotine na površili ili na oceanskom dnu. Ono što je jako važno u ovome procesu primijetiti jest to da Zemlja kao meko nebesko tijelo u takvim slučajevima stalno cijela vibrira I te se vibracije osjećaju na cijeloj zemljinoj površini I unutrašnjosti. Recimo, bilo bi jako važno uočiti korelacije potresa koji nastaju iz srazova tektonskih ploča na zemljinoj površini sa pojavama erupcije vulkana potaknutih upravo tim I takvim vibracijama
Omotač
Ispod kore, do dubine 2900 km nalazi se omotač. Sastoji se od spojeva bogatih željezom i magnezijem. S dubinom raste i pritisak, a s pritiskom se mijenja I točka topljenja . Stijene u višim slojevima nalaze se u polurastopljenom, plastičnom stanju, a u većim dubinama su čvrste. Materijal se kreće ("teče") vrlo sporo zbog visoke viskoznosti
Jezgra
Kako je prosječna gustoća Zemlje 5515 kg/m3, a gustoća materijala na površini samo oko 3000 kg/m3, očito se gušći materijal mora nalaziti u jezgri. U vrijeme nastajanja Zemlje, prije 4,5 milijardi godina Zemlja je većinom bila rastopljena. U procesu koji nazivamo diferencijacija teži elementi su potonuli prema središtu, a lakši su se skupili uz površinu. Zato je jezgra sastavljena uglavnom od željeza (80%), nikla i silicija.
Jezgra se dijeli u dva dijela, unutrašnju kruta jezgra i vanjska rastopljena jezgra . Smatra se da je unutrašnja jezgra u kristalnom obliku, a vanjska sastavljena od tekućeg željeza i nikla. Smatra se da strujanje ovog rastopljenog metala (i miješanje koje nastaje zbog Zemljine rotacije) stvara Zemljino magnetsko polje

Nema nikakove sumnje da je riječ o velikim silama. Ali ipak treba imati na umu da one nisu dovoljno velike u slučajevima eventualnoga sraza sa drugim nebeskim objektima jer prenos energije putem valova može izazvati totalni rasap ovoga mekoga nebeskoga tijela

Zlatan Gavrilović Kovač
.