Ovo je moje pismo Kraljici Elizabeti II koje je napisano prije skoro tri decenije i sa kojim su bile upoznate mjerodavne osobe australijske vlasti. Malo je danas čudno da se nakon njega povela hajka Bošnjaka protiv moje osobe jer je bilo onih koji su svjedočili moje tobožnje zločine po gudurama i vrletima Bosne mada je istina da sam cijelo vrijeme rata proveo kao klinički sociolog u Zagrebu u Hrvatskoj. Pored toga da sam bio oslobođen vojne obveze iz zdravstenih razloga. Eto to je obraz Bošnjaka kojima je smetalo moje ime i moja obiteljska povijest

ELIZABETI DRUGOJ, KRALJICI SVETOGA BRITANSKOGA CARSTVA KOJA VLADA OTOKOM I KOLONIJAMAAdelaide, anno domini 5.3.1995

Vaše Veličanstvo,

Čini se je proteklo više od desetljeća kako Bošnjaci obitavaju u Australiji kao jedan veliki dio cjelokupne bosanske dijaspore koja je sticajem tragičnih ratnih okolnosti u Bosni I Hercegovini I bivšoj Jugoslaviji dospjela I u ovu daleku zemlju sa nadama u bolji I prosperitetniji život. Naravno nijesu samo ove nade bile odlučujuće nego je odlučujući bio moment stradanja, progona, bijede, nevolje svakojake vrste, rata i zločinstava čije su žrtve bili ponajviše Bošnjaci mada ne treba smetnuti sa uma I žrtve drugijeh naroda I narodnosti. Prema nekijem neslužbenim statistikama I podacima imade u Australijskoj državi možda I više od 200 tisuća Bosanaca a veliki dio njih upravo su Bošnjaci koji svojim radom, svojom skrbi za potomstvo I na mnoge druge načine pripomažu cjelokupnom razvoju australijske zajednice koja je sve Bosance a onda naravno I sve Bošnjake tako gostoljubivo udomila. Životne su prilike I ratni događaji u Bosni I Hercegovini I cijeloj bivšoj Jugoslaviji rezultirale ,nažalost, velikim brojem bosanskih izbjeglica koje su Australska Vlada I Australijska Država I općene oficijelne vlasti dobrohotno primile I ugostile. Sve to ,dakako, ponajviše govori o karakteru Vlasti ove Države jer nije ona svagda samo tiranija I samovlašće nego se prepoznaje I po mudrosti vladara I umnosti zakona a I prema karakteru same političke volje da se bosanskoj bijedi, a I drugima, osigura slobodan, moralno kreposno ispunjen život I materijalno stanje blagostanja. Stoga nije za čuditi da dobar dio Bošnjaka kaže za ovu Državu I ovu Vlast da je nigdje na svijetu nema I da je ova zemlja zemlja meda I mlijeka. Ne treba zato da nas začudi kada se u Bošnjaka a I drugijeh naroda I narodnosti svagda, od početaka imigracije do dana današnjeg, objavljuje Terra Australis kao obećana zemlja izgnanog naroda kojem je sam Bog udijelio božansku manu I doveo ga , nakon mnogih stradanja, patnji I nevolja ljutih, u obećanu zemlju. Evo tako I nakon ovog teškog desetljeća u kojem svi mi bijasmo I gospodari I služinčad još uživamo slobodu ove Države kanda sam Bog pogleda na ovu Zemlju I ovu toplu Sferu koja još imade ime Južnoga zvjezdanoga neba I gdje dominantna Venera učini da se svi osjećamo sada sretnima I zadovoljnima. Jer konačno ispunismo sve zadaće koje stajahu pred nama I od odgovornosti pred vremenom I ljudima mi ne pobjegosmo nego sada mirnoga duha podnosimo ono sto nam se događa I što će nam se dogoditi bez ikakva zahtjeva za našu korist jer moć I silu koju imadosmo razumom ograničismo jer smo dio cjelokupne prirode čijem redu pripadamo.

Samo u Adelaidu u Južnoj Australiji imade velika bosanska dijaspora u visini od mnogih tisuća duša a mnogi od njih nijesu samo RAJA Bosne mada ne vidimo zasto bismo se te karakteristike trebali stidjeti nego I ULEMA koju bi valjalo okupiti kao bosansku I bošnjačku inteligenciju u australiskoj dijaspori kako bi se uznastojalo na jeziku I educiralo bosansko I bošnjačko pučantvo na fundamentima stručnih analiza, filozofskoznanstvenih razmatranja na kojim analizama I razmatranjima svagda valja pokazivati multilateralni karakter Bosne I Hercegovine, karakter otvorena I nepristrana duha naroda koji su svagda bili upućeni jedni na druge. Uostalom sva povijest naroda I narodnosti na tlu Bosne I Hercegovine ukazuje na taj krvni napor naroda I duha tijeh naroda da žive u slozi, uzajamnom razumijevanju I toleranciji. I mogli bismo rijeti da je taj karakter I razumijevanje tog karaktera krvni izažetak svake dozrele filozofije.

Okupljanje bosanke I bošnjačke inteligencije u velikoj australiskoj dijaspori znači također I promicanje kulture I duhovnosti Bosne u samoj Australiji. Dobar dio australijskog društva, priznali mi to sebi ili ne, izuzev samih ratnih događaja I scena koje su ljudima I ovom narodu bili prezentirani a I danas podjednako tako jesu preko manje ili više nepristranih medija, o kulturi I duhovnosti Bošnjaka zna malo ili gotovo ništa iako tu duhovnost I tu kulturu možemo pratiti još od neolitskih civilizacija, preko naplavina I valova keltskih utjecaja, pa preko kulture I civilizacije Bosanskih Bogumila, preko plodnih turskih utjecaja I širenja Islama u ovom dijelu Europe do danas kada smo kao Bosanci sretni da smo mi – uopravo sve to.

Stoga je za duhovni život Bosne u Australiji u ovom trenutku nužno uznastojati na kreativnom okupljanju svekolike bosanske inteligencije u velikoj australijskoj dijaspori kako bi se oformilo jedno Društvo I njegov organ, a to je časopis koji bi ostvarivao suradnju s kulturnim I znanstvenim institucijama u Matici Zemlji, Bosanskom Akademijom znanosti, Univerzitetom grada Sarajeva I Filozofskim fakultetom grada Sarajeva. Svi prilozi u ovom časopisu kao I rad uredništva, a onda I samog Društva temeljili bi se na dobroj volji I posve minimalnim financijskim izdacima. Društvo I sam časopis moraju inzistirati također I na suradnji sa kulturnim institucijama I Univerzitetima u Australiji I drugdje. S vremenom vjerujem, dobili bismo I potporu od samih tih institucija I same Vlade I Države Australije u okviru njene općene politike multikulturalizma. Prilozi u ovom časopisu valjali bi biti teoretskog, stručnog a pokatkad bogami I strogo znanstvenog I filozofskog karaktera iz svih područja I sektora duhovnosti. Stoga valja inzistirati na suradnji sa inteligencijom u Matici Zemlji, ali valja također biti otvoren I za strogo stručne publikacije australijskih znanstvenika koji bi tako ukazali na nove puteve I bosanskoj I australijskoj publici. Jer nevaljade da nam Bosanci budu samo pukim objektom znanstvenog istraživanja I pasivnim materijalom analiza nego valjade upravo suprotno da nam Bosanci budu štonorijet aktivnijim subjektom I učesnikom u sveukupnosti socijalnog I znanstvenog događanja.

Isto tako ovdje treba prezentirati I ideju osnivanja Univerziteta za bosanskohercegovačke studije ili možda kraće bosanske studije koji bi bio policentrički organiziran sa svojim odsjecima u svim glavnim gradovima saveznih država Australije kojeg bi bilo prilično lako organizirati I organizaciono urediti I izgraditi na fundamentima rada Društva I njegovog organa. Stoga vjerujem da će odgovorne osobe koje participiraju u Vladi Bosne I Hercegovine I njenim institucijama izvan Matice Zemlje dobrohotno razvidjeti ovaj slučaj I također dobro I valjano razmisliti o ovoj ideji Univerziteta koji bi iznikao na podlozi rada Društva o kojem je riječ.

Valjade razvidjeti ove intencije a te intencije mogu biti samo za dobro ljudi, a ne za štetu, obraćam se svima odgovornima I pozvanima sa nadanjima da ću naići na njihov interes I razumijevanje pa onda naravno I na podršku.

Potpis:

Poručnik

. dr.Zlatan Gavrilović Kovač