Dvadesetpeti tjedan

 

 

1. ZAKON

Odgovor na vaše molitve može glasiti »da«, ali i »ne«, uz još ne­ ke alternative. — Ruth Stafford Peale

 

U  mentalnoj  molitvi Bog toliko  zaokuplja um da više ne  misli ni na što drugo.

— Angela  iz  Foligna

 

Moć POZITIVNOG razmišljanja nudi nam mogućnosti za plodonos­ no napredovanje. Mnogi svećenici, filozofi, psiholozi i  psihijatri nude nam dokaze o tome da snaga uma postaje jednim od velikih pomagala kojima ljudi iz izazova izvlače prednosti i koristi. Čes­ to pozitivno korištenje tog mentalnog oruđa pomaže nam da u svakodnevnome životu postanemo vještiji i produktivniji. Među­ tim, uz toliku težinu koja se pridaje pozitivnome mišljenju,  neki ljudi možda pogrešno drže da izgovoriti ili čuti »ne« može biti ne­ gativno iskustvo. Prava je istina da postoje trenuci i situacije ka­ da je »ne« primjeren odgovor.

Odgovor na naše molitve također može glasiti »da«, ali i »ne«, uz još neke alternative. Promotrimo tu mogućnost iz triju perspekti­ va.

 

 

Gospodin je rekao:

»Stoga se ne čudite kada fizičkim očima ne vidite plod svoje molitve, jer njih di­ jelim u skladu sa svojom vječitom

mudrošću«.

— Sv.  Gertruda

Velika

 

Kao prvo, kad se smirimo i u potpunome spokoju zatražimo usmjeravanje, možda ćemo dobiti jasan i nedvosmislen odgovor, »da« ili »ne«, na molitve, pa vjerojatno neće biti potrebe za daljnjim raz­ mišljanjem i razmatranjem. Kao drugo, kad u situaciju unesemo sve što možemo i kad taj svoj doprinos kroz molitve postavimo uz neog­ raničenu ljubav i zahvalnost, ishod možemo prepustiti beskonačnome božanstvu. Bilo da odgovor glasi »da« ili »ne«, možemo nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima, uz svijest o tome da manifestacija želje koju nosimo u srcu može napredovati u skladu s univerzalnom mud-

 

Duša bez molitve duša je bez doma.

—  Rabin  Abraham

Herschel

 

rošću. Kao treće, možda je najvažnije da spoznamo da prilike za sreću, darove i rast postoje unutar iskustva molitve i kada nam situa­ cija izgleda krajnje nemoguće, i bez obzira na to kako nam teško možda izgledaju sve okolnosti. Sreća nas može iznenaditi na naj- neočekivaniji način, a razvoj nas može usmjeriti u posve novom i ko­ risnom smjeru! Alternativni odgovori na naše molitve nude dokaze o božanskome posredstvom zadivljujućih prilika koje nam otvaraju oči.

 

 

Neki put čini nam se da smo dugo molili, a ipak imamo dojam da nismo dobili što smo tražili. To ne bismo trebali shvaćati tragično. Jer ja sam uvjeren da naš Gospodin želi da čekamo povoljniji tre­

nutak, veću milost ili bolji dar.

— Julian   iz  Norwicha

 

 

Ipak, neki se put događa da imamo dojam da nam božansko odgovara na molitve, ali ne na željeni način, pa možda u pitanje do­ vodimo vlastitu usklađenost s bezvremenim, neograničenim i univer­ zalnim Stvoriteljem. Međutim, ako je Bog beskonačan, može li išta ikada biti odvojeno od njega?

Duhovne interakcije odvijaju se u dva smjera. Bogu izražava­ mo iskrene osjećaje i iskrene želje. Stvoriteljev odgovor može se os­ tvariti na nebrojene načine. Ponizno otvaranje našeg malog uma pre­ ma božanskome nadahnuću i njegovanje kvalitete misaonih procesa nedvojbeno je korisno. Možemo imati širom otvoren um, biti pažljivi, pozorno slušati i pratiti, tražiti nove spoznaje. Jednako tako, možemo biti spontani, koncentrirani i prepuni spoznaja koje stječemo. Trenu­ tačne i velike koristi koje često stječemo neki su put upravo fantas­ tične!

Naše duhovno usmjerene misli mogu se usporediti s rijekom koja teče koritom, između obala. Upravo zahvaljujući obalama, voda se kreće u određenome smjeru. Ipak, unutar tih obala, voda se može vrtložiti po želji, prelaziti i zaobilaziti prepreke. Misli usmjeravamo prema duhovnome, ali su one i dalje dovoljno fleksibilne da na njih ut­ ječe i da ih vodi božanski i beskonačni intelekt koji daleko nadilazi čovjekov intelekt. Da bi naše molitve bile maksimalno djelotvorne, tre­ bamo tražiti ne samo mudrost kojom ćemo shvatiti božansko usmje­ ravanje, nego i snagu da nešto poduzmemo i da ostvarimo primjeren rad.

Kako nam plodovi molitve mogu omogućiti da u životu uočava­ mo božansko? Krećemo li se koncentrirano i ustrajno, učeći na teme­ lju teških situacija? Jesmo li u stanju uvidjeti da bi nam božanski srni-

 

Kada molim, obraćam se Bogu; kada učim, on se obraća

meni.

— Rabin Louis Finkelstein

 

sao mogao biti korisniji nego traženje iz naše molitve? Pratimo li mis­ li, zamisli i dojmove koji ulaze u područje naše svijesti, tražeći prilike za učenje? Osjećamo li navalu radosti kojoj snagu daje Duh koji ispu­ njava naša nastojanja? Mijenjaju li se naše interakcije s drugima na bolje kada doživljavamo raznorazna iskustva? Postaje li svakodnevni život usmjereniji, plodonosniji i ispunjeniji uzvišenijim smislom? Sve­ mir obiluje smislom i svrhom. Naše ponizne molitve i naš razvoj u du­ hovnome životu zaslužuju najviši oblik našega truda. 

Tko započinje molitvu mora zamišljati da na radost svojega Gospodi­ na sadi biljke u vrlo neplodnu tlu prepunom korova.

— Sv. Tereza Avilska

 

 

Štovanje može silno utjecati na čovjekov karakter. Donosi tra­ nsformacije i u brojnim slučajevima njegov je utjecaj upravo neopisiv. Je li onda doista važno je li odgovor na našu molitvu »da«, »ne« ili pak neka alternativa, pod uvjetom da nastavimo napredovati uz božanski smisao?

*

 

2. ZAKON

Zdrav um najčešće osigurava zdravo tijelo.

 

 

Iscjeljivanje je jedina sposobnost koju može razviti svatko i koja je nužna ako se čovjek želi  izliječiti.

—   Zaklada za   unutarnji  mir

 

UDARNI DIJELOVI i članci u mnogim današnjim knjigama, časopisi­ ma i novinama često se koncentriraju na silno raširene probleme povezane sa stresom. Zabrinutost, strah, zavist, bijes, ponos, frustriranost i raznorazni emocionalni oblici stresa samo su neka područja koja narušavaju čovjekovo fizičko i mentalno zdravlje. Kivnost, žaljenje, grižnja savjesti ili sumnje zbog nekih ranijih ak­ tivnosti ponekad se prenose i u  sadašnjost  i  izazivaju  sukobe. Ljudi u život  unose  stres  i  posredstvom  štetnih  navika  i  negativ­ nih stavova. Vidljivi uvjeti nerijetko odražavaju  nevidljivo  raz­ mišljanje.  Koliko  bi  nam  samo  bilo  bolje  kada  bismo  shvatili  da

»zdrav um najčešće osigurava zdravo tijelo«, dok nezdrav um najčešće izaziva i bolesti tijela?

 

Mogu odlučiti  promijeniti sve misli ko­ je izazivaju bol.

—  Gerald

1. Jampolsky

 

 

Čuvajte zdravlje i ti­jela i duše.

—   Kleobul

 

Što možemo poduzeti kada se suočimo s nepovoljnom situaci­ jom? Jednostavnih odgovora nema, no bi li nam mogli pomoći jedno­ stavni načini oslobađanja od stresa? Žustra šetnja po svježem zraku, slušanje zvuka potoka, svježina tek pokošene trave ili mekoća pijeska pod nogama često služe kao melem za zategnute živce i mišiće. Bis­ mo li mnogo toga postigli i kad bismo se ustali pola sata ranije i smi­ reno započeli dan? Smijeh i radostan duh također su »korisni lijeko­ vi«. Zdravstvene prednosti molitve, izražavanja zahvalnosti i meditira- nja iskušali su i potvrdili i znanstvenici i liječnici. Takve aktivnosti čes­ to snizuju krvni tlak, usporavaju starenje i pomažu u održavanju emo­ cionalne ravnoteže. Kada činimo sve što možemo kako bismo po­ boljšali odnose s drugima, to nam svakako godi i koristi. A prikladne vježbe blagotvorno djeluju i na um i na tijelo.

Još jedna od dokazanih metoda u umanjivanju stresa sastoji se u brizi za kućnog ljubimca. Dugoročna istraživanja provedena medu bolesnim i starijim osobama pokazuju da ljubav prema psu ili mački povećava sreću i produljuje životni vijek. Majka Tereza često je duše­ vno bolesnoj djeci kao oblik terapije davala kućne ljubimce. U nekim staračkim domovima  sada se  daju životinjske »maskote« koje služe poboljšavanju mentalnog zdravlja njihovih štićenika.

 

 

Zdravo je tijelo gostinjska soba duše, bolesno tijelo njezin zatvor.

— Francis Bacon

 

 

Korisno i važno može biti i zapisivanje svega što tijekom dana izaziva stres, uz posebno obilježavanje onoga što izaziva najviše stre­ sa. Nakon toga analizirajte raznorazne načine na koje je moguće po­ boljšati i unaprijediti takve situacije.

Stara izreka kaže: »Gdje god se mi nalazili, nebo se uvijek spaja s obzorom«. Drugim riječima, ono što je važno nastavlja se. Je li korisnije usredotočiti se na mogućnosti i prilike, bez obzira na to što nas okružuje? Bi li nas itko, bilo koje mjesto ili situacija, mogli uz­ rujati ako uvidimo da gospodarimo svojim mislima i da određenu si­ tuaciju trebamo samo promotriti iz drugog kuta? Bi li promjena sta­ va mogla biti glavni korak prema izlječenju uma i tijela?

Deng Ming-Dao nam priča o putniku-lutalici kojem nije bilo ni najmanje stalo do slave, lako su mu nudili razne dužnosti i položaje, on je i dalje tražio učitelje koji će mu pomoći da ovlada sljedećim umi­ jećima: sitrom, šahom, knjigama, slikarskim umijećem i mačem.

Sitar mu je davao glazbu, što je izraz duše. Šah njeguje stra­ teško razmišljanje i reagiranje na tuđe djelovanje. Knjige čovjeku nu-

 

de akademsku naobrazbu. Slikarstvo potiče ljepotu i osjećajnost. Mač je sredstvo kojim se čovjek brani i održava zdravlje.

Jednog je dana neki dječak putnika upitao što bi se dogodilo kada bi ostao bez svih pet umijeća. Putnik se u prvi mah užasnuo već i zbog same takve pomisli. Međutim, ubrzo je uvidio da njegov sitar ne može svirati sam od sebe. Šahovska ploča i figure ne znače ništa bez igrača. Knjizi je potreban čitatelj. Kist i tinta sami ne mogu ništa. Mač iz korica ne može izići bez pomoći ruke. Čovjek je tako ubrzo shvatio da sve to ne njeguje samo zbog stjecanja vještine, nego tako dopire i do najdubljeg dijela vlastita bića.

 

Jesmo li utvrdili da tjeskoba u vezi s mogućim posljedicama povećava jasnoću naše prosudbe, da smo zahvaljujući njoj mudriji i hrabriji u suočavanju sa sadašnjošću, te da nas oboružava za

budućnost?

— F.  D.  Maurice

 

 

Kako nam zdravo tijelo i zdrav um pomažu da se uskladimo s božanskim dijelom svojega bića? Život je uistinu jednostavan. Što da­ jemo, to i dobivamo. Svaka misao pridonosi stvaranju naših sadašnjih i budućih iskustava. Postoje nebrojeni pozitivni načini na koje može­ mo pristupiti svakoj situaciji. Nema toga što bi bilo vrijedno istinske ljutnje i bijesa, kao ni povrijeđenosti i ogorčenosti. Postoji obilje mo­ gućnosti i prilika da sve ponovno ispravimo. Pomislite samo kako je u svakoj situaciji moguće pokazati nešto važno, iz svega izvući vrijed­ nu pouku. Kako način razmišljanja djeluje na naše osjećaje i zado­ voljstvo? Životne okolnosti bez prestanka obavijamo mislima. Izliječiti um znači i izliječiti tijelo. Zdrav um najčešće osigurava zdravo tijelo. Vrijedi i obrnuto.

 

*

 

3. ZAKON

Dajte mi ljepotu unutarnje duše; i neka  vanjski i unutarnji čovjek budu u jednome.  — Platon

 

 

Ljepota koju os­ jećamo neopisiva je: nitko nikada ne može reći ni što je

ni što znači.

—  George  Santayana

 

 

 

U svemu vidljivo­ me... postoji skrive­

na cjelina.

—  Thomas  Merton

 

ISPOD SVIH priča o prošlim čovjekovim iskustvima, ispod svih životnih radosti  i boli,  svatko od nas u sebi  ima bit,  prirodu koja je prelijepa, cjelovita i  potpuna.  Kakva je  ta istinska priroda  i  ka­ ko do nje  doći?  Svatko  ima  dar koji  može  postaviti  na  stol  živo­ ta,  a  zemaljska  obitelj  žudi  za  svakim  darom.

Platon je pogodio istinu riječima: »Dajte mi ljepotu unutarnje duše; i neka vanjski i unutarnji čovjek budu u jednome«. U razgovoru s desetero ljudi možda ćemo doći do deset različitih odgovora i opi­ sa »ljepote«. Naša osobna definicija riječi »ljepota« možda je u našem stavu prema drugima i načinu na koji percipiramo svijet oko sebe. Hoćemo li se zagledati u srce svake osobe i situacije, umjesto da nas obuzmu vanjski izgled i držanje? Uviđamo li ljepotu plemenitih cilje­ va, vrlina, nesebičnosti i dubokog suosjećanja, ljepotu koja nas dozi­ va? Nastojimo li se pozivati na raskošno bogatstvo vlastitog uma, na dubine naše kreativnosti, na  stvarnost naše duhovne identifikacije? Poštujemo li cjelokupan život i usuđujemo li se uroniti u stvarnost du­ hovne identifikacije? Jesmo li u stanju promotriti svijet u kojem živimo i način na koji živimo u tom svijetu, te iskreno ustvrditi da naš život drugima donosi sreću?

Prema jednoj priči, neki je siromašni mladić prodavao robu, išao od vrata do vrata, kako bi platio školarinu. Dok je tako radio, u jednom je trenutku osjetio glad i uvukao ruku u džep. Prstima je na­ pipao tek jednu tanahnu kovanicu! Nije imao dovoljno ni za komad voća!

 

 

Nikad ne zaboravite da svaki postupak mora funkcionirati unutar Kreativnog načela ljubavi.

—  Marie  Corelli

 

Tako je odlučio da će u sljedećoj kući zamoliti da mu daju nešto za jelo. Pozvonio je i odmah se predomislio jer mu je vrata ot­ vorila prelijepa mlada žena. Umjesto toga, samo je zamolio čašu vo­ de. Mladoj se ženi učinilo da je mladić gladan, pa mu je donijela ve­ liku čašu mlijeka. Ovaj je mlijeko pio polagano, a zatim upitao: »Ko­ liko sam vam dužan?«

»Ništa«, odgovorila je mlada žena. »Majka nas je učila da ni­ kad ne prihvaćamo plaću za pokazanu dobrotu«.

Mladić se naklonio i rekao: »U tom slučaju, zahvaljujem vam iz sveg srca«.

Kada je odlazio od te kuće, Howard Kelley nije se osjećao snažnije tek fizički, nego su ojačali i njegova vjera u Boga i u čovjeka. Već je bio pripravan dignuti ruke i odustati, no ta neočekivana dobro­ ta u njemu je pokrenula neopisivu odvažnost.

 

Najviši oblik ljepote sastoji se od doseza- nja dvaju  plemenitih ciljeva, nesebičnosti  i besprijekornosti.

— Hsi K'ang

 

 

Ljepota svega postoji

u  umu koji je promatra.

—  David  Hume

 

Nakon više godina, ona mlada žena koja se bila sprijateljila s Howardom Kellyjem teško se razboljela. Mjesne je liječnike  bolest posve zbunila. Na koncu su je uputili u bolnicu u obližnji grad. Sa svih strana dolazili su specijalisti kako bi proučili tu rijetku bolest. Na kon­ zultacije je tako pozvan i dr. Howard Kelly. Kada je dr. Kelly čuo odak­ le je pacijentica, u očima mu se pojavila neobična iskra. Istog trenut­ ka ustao je i otišao k pacijentici. U liječničkome ogrtaču, nagnuo se nad krevet i odmah prepoznao ženu. Vratio se u sobu za sastanke, čvrsto naumivši spasiti joj život.

Od tog je dana njezinu slučaju posvećivao osobitu pozornost. Nakon dugotrajne borbe, na koncu su dobili bitku. Dr. Kelly zatražio je tajništvo da završni račun pošalju njemu na odobrenje. Kada je račun stigao, dr. Kelly ga je pogledao i zatim pri dnu nešto napisao. Račun su zatim poslali ženi u sobu.

 

 

Nikada ne propuštajte priliku da vidite sve što je lijepo; jer ljepota je Božji rukopis — usputni sakrament... i Bogu zahvalite na ljepoti

kao na šalici sreće.

— Ralph Waldo Emerson

 

 

Žena je dugo oklijevala prije nego što će otvoriti omotnicu. Bi­ la je uvjerena da će vjerojatno i do konca života otplaćivati troškove li­ ječenja. Na koncu, kada je pogledala račun, oči su joj se ispunile su­ zama i tada je samo privila papir na grudi. Pri dnu su rukom bile is­ pisane riječi: »U cijelosti plaćeno velikom čašom mlijeka«. U potpisu je stajalo: »Dr. Howard Kelly«.

Ova dirljiva priča nudi nam i vrlo praktičnu pouku u vezi s lje­ potom i izražavanjem zahvalnosti. Jedno od velikih duhovnih načela govori o davanju i primanju. Ono što primamo moramo davati s vo­ ljom, nesputano zračeći ljubavlju, velikodušnošću i dobrotom, ne sa­ mo prema čovječanstvu, nego i prema svemu što živi. Jer ćemo mje­ rom kojom dajemo jednako tako i primati. Čak i tako obična stvar kao što je ljubazna riječ ili čin, vraćaju nam se uz mnogostruke nagrade.

Da, svi mi možemo davati. Možda se dio našega dara sastoji i u potvrđivanju činjenice da živimo na ovom planetu i da smo dio sve­ ga što se događa. Primamo i dajemo. Ima li uopće većeg dara od ne­ ograničene ljubavi? Kada je najdublji dio našega bića ispunjen svjet­ lom, ljubavlju, hvalom, poniznošću i izražavanjem zahvalnosti, nije li vanjska osoba točan odraz unutarnje? To što postižemo kada dajemo i primamo neograničenu ljubav uistinu je dalekosežno. Naš  svijet može postati rajskim vrtom — rajem na zemlji — prepunom ljepote

i plodonosnih izraza.

 

4. ZAKON

 

Sreća nema veze s bogatstvom i položajem, nego je pitanje skla­ da. — Lao Tse

 

 

Što znači biti sretan?

—    Anonimna

 

 

Sve  izvanjske  nagra­ de plod  su  unutar­

njeg truda.

—  Paul

1. Cummings

 

 

Veliko je bogatstvo besmisleno ako novac ne koristite u dobre svrhe.

—  George

1. Cummings, Sr.

 

VELIK DIO čovjekova karaktera mogao bi imati korijene u stavovima koje potvrđujemo i podupiremo mentalno i emocionalno. Ako smo zabrinuti ili nas muči tjeskoba, možda samo  pojačavamo  tu  užasno štetnu  energiju  i  doživljavamo  njezino  djelovanje.  Isto je  moguće  reći i za pozitivne stavove. Odlučimo li ispeći kolač, što god od sastojaka stavite u zdjelu, pojavit će se i u pečenom kolaču.  Istinitost ove tvrd­ nje nije teško uvidjeti u vezi s materijalnom stvari poput kolača. Ipak, ljudi možda ne uviđaju da isti procesi djeluju  i  u  mentalnome  pod­ ručju. Misli i stavovi kojima ispunjavamo um često se pojavljuju u »ko­ laču« koji nazivamo životnim iskustvima. Način na koji svjesno pro­ matramo svijet oblikuje svijet koji vidimo! Svatko od nas ima priliku pristupiti fantastičnim prednostima u  pogledu  stavova,  prednostima koje se nalaze u nama, samo kada spoznamo da je sreća stvar izbo­ ra, dok je jad fakultativan!

Držite li da u svakom trenutku možete ustvrditi da ste sretni? Jeste li svjesni toga da je takvo što moguće bez obzira na prošlost i dosadašnja iskustva? Biste li se usudili malo eksperimentirati s tom zamisli, ponovno se izgraditi u skladu sa širom perspektivom sreće, a zatim živjeti tako da doživljavate beskonačne prilike za vlastite pre­ sudne promjene? Treba li upravo sada započeti shvaćati sreću koju zapravo istinski želite? Jeste li pripravni i voljni dopustiti da sreća pos­ tane djetetom vaših odluka, izbora i postupaka?

Budući da nas često obuzimaju dramatičnost i kompleksnost svakodnevnog života, neki put ne uspijevamo gledati jednostavnim očima. Pa ipak, i najjednostavnije stvari u životu mogu nam donijeti veliku radost i sreću — miris ljetne poslijepodnevne kiše, okus savršeno zrelog ploda neke voćke, boja neba u vrijeme sutona, me­ koća snježne pahulje koja se topi na našem obrazu. U trenucima po­ jačane svijesti, takve stvari vibriraju u našem srcu energijom koja je i duboka i istinita.

Iskustvo nas uči da je istinska sreća plod služenja i korisnog djelovanja, u nebrojenim životnim aktivnostima, te u zdravome struja­ nju svih čovjekovih moći. Sreća nema veze ni s bogatstvom ni s po­ ložajem; stvar je u skladu. Jesu li najzarazniji radosni i sretni ljudi ko­ ji zaboravljaju sebe i misle na druge i na služenje drugima? Kako sreću i uspjeh dobivaju oni koji ne traže takve atribute kao svoje cilje­ ve i svrhu, nego se nastoje iskazati u svojim zadaćama?

 

Sreća je kada znate da nužno ne trebate

biti sretni.

— William Saroyan

 

Jeste li čuli kako netko govori: »Oh, da mi je barem pedeset ti­ suća dolara (ili neki drugi iznos), bio bih istinski sretan!«? Pa ipak, upravo su to osobe koje će najčešće biti nesretne, bez obzira na ko­ ličinu novca koja im treba. Zašto? Novac sam po sebi ne donosi sreću. Sreća nikada nije u dovršenju ili u dobivanju. Sreća proistječe iz ra­ da, iz truda, nastojanja da ostvarimo cilj. Davanje donosi radost. Pro­ izvodnja, a ne potrošnja u biti su sreće i uspjeha. Uviđamo li napre­ dak u poslu kojim se bavimo, možemo reći da je sreća dio tog napre­ tka.

 

Čovjek je bogat ovisno o tome što jest, a ne ovisno o tome što

ima.

— Anonimna

 

 

Određeni aspekti sreće mogu potjecati i od određenih oblika pozitivne svijesti o sebi i očekivanja. Promislite na trenutak o tome. Što mislite, što bi se moglo dogoditi kada biste:

 

 

Sreća nije pitanje događaja; ovisi o strujanjima u umu.

—  Alice   Meynell

 

• U smislu svakodnevne namjere svjesno odabirali sretniji stav, pre­ pun ljubavi, prema sebi i prema drugima, te se prema svim ljudi­ ma, svim okolnostima i svim situacijama odnosili kao prema prili­ kama za razvoj i učenje?
• Naučili kako se više opustiti i nadzirati razinu stresa?
• Svaki dan  otpočeli  srećom,  radosnim  iščekivanjem  i  pozitivnim stavovima?
• U drugima tražili i očekivali najbolje?
• Svjesno činili stvari koje nude prilike za radost, svrhovitost i os­ jećaj zahvalnosti, stvari koje su na korist svima?
• Svjesno nastojali izražavati neograničenu ljubav svima na koje na­ ilazite?
• Ostvarivali težnje koje smatrate osobno produktivnima?
• Osmislili program za ostvarivanje viših obrazovnih postignuća?

 

Jedna je od stvarnih zabluda i rašireno mišljenje da sreća ovi­ si o vanjskim okolnostima i okruženju. Uopće nema sumnje da na naša unutarnja raspoloženja mogu utjecati vanjske situacije. No pot­ ječe li istinska osobna radost iz unutarnjeg uvjerenja, koje određuje karakter, karakter koji je izravan plod visokih ideala i svrhe? Visoki ideali i svrhovitost odražavaju se u vrijednostima koje čovjek ima u ži­ votu,  u  pridizanju  ugnjetenih  i  ulijevanju  hrabrosti  onima  koji  su

 

možda obeshrabreni. Uspjeh često ostvaruju oni koji dosljedno nap­ reduju prema vrijednome cilju. Sporedni je produkt često radost služenja i osobni napredak. 

*

 

 

5. ZAKON

 

 

Suosjećanje je stav koji uživa samo u milosrđu i ljubavi prema svim svjesnim

bićima.

—   Budizam

 

Pomogni sebi pomaganjem drugima.

 

KAD ČOVJEK spozna moć duhovnih načela u ispunjavanju Božje sv­ rhe i plana, počinje li utjelovljavati neograničenu ljubav? Uživa li takva osoba u dobrobiti drugih i radi li nesebično na još većoj dobrobiti sviju? Zašto nam davanje sebe u sklopu služenja s lju­ bavlju često donosi osjećaj sreće kakav nam ne donosi ništa dru­ go od životnog znanja i tehnika kojima raspolažemo? Zašto na te­ melju pomaganja s ljubavlju počinjemo osjećati da se osobno raz­ vijamo? Kako služenje drugima može biti kreativan proces koji u našem životu oslobađa moćnu energiju?

 

Čovjek je istinski musliman kada se nijedan drugi musliman ne mora bojati ničega, bilo s njegova jezika, bilo iz njegove ruke.

— Hadith iz Bukharija

 

 

No oni koji su uro­ njeni u Božju ljubav osjećaju  ljubav  pre­

ma svemu.

—  Sikhska  vjera

 

Jeste li razmišljali o tome da je sve produktivno i korisno što u životu možete ostvariti zapravo oblik služenja? Kada ljudi čuju riječ

»služenje«, mnogi automatski pomisle na crkvu ili neku vladinu službu. No zapravo je svaka produktivna osoba sluga, mogli bismo reći čak i svećenik u uzvišenoj službi. Korisni načini na koje razmišljamo, os­ jećamo, govorimo i djelujemo, određeni su oblik služenja drugima. Na primjer, volimo li svoj posao? Jesmo li posvećeni poslu koji je pred na­ ma? Radimo li kako bismo »zaradili za život« ili radimo jer volimo to što radimo? Ako na poslu izrađujemo odjeću koja osigurava toplinu, to je već oblik služenja. Ako izrađujemo kvalitetne cipele koje imaju dugotrajan vijek, opet na određeni način služimo. Ako imamo interni- stički posao i spašavamo živote, ili ako pišemo romane i stvaramo lje­ potu, i to su također oblici služenja.

Što više radimo i sadimo, to ćemo više žeti. Što više dobra možemo učiniti, to ćemo više uspjeha ostvariti. Božansko je besko-

 

Stidi se smrti sve dok ne ostvariš pob­ jedu  na korist čov­

ječanstvu.

—  Horace  Mann

 

načno, a u njemu se nalaze beskonačne mogućnosti i izvori. Jeste li kada razmatrali mogućnost u kojoj s većim korištenjem darova i spo­ sobnosti kojima raspolažemo zapravo otkrivamo nove darove i sreću? Do kojih sve spoznaja možemo doći? Koliko neograničene ljubavi možemo izraziti? Koliko dokaza o božanskome možemo spoznati?

Dolaskom do mora u praktičnome smislu uviđamo beskraj morske vode koja je pred nama. Milijarde i milijarde litara vode na raspolaganju su nam u svakom trenutku. Međutim, ako želimo malo vode ponijeti kući, količina će ovisiti o veličini boce ili posude. Ako smo uzeli bocu od litre, iz mora možemo ponijeti samo litru vode. Ako imamo još manju staklenku, šalicu ili čašu, uzet ćemo još manje vo­ de. Tako je i s božanskom materijom. Jedino je ograničenje granica na koju postavljamo svoju sposobnost primanja. Kada pomažemo sebi pomažući drugima, to je kao da postavljamo cjevovod koji iz mora vo­ di do našega doma!

 

Ako ne služimo čovječanstvu, kome ćemo služiti?

— Abigail Adams

 

 

Vrijednost koju nam donosi svako iskustvo često se sastoji u značaju koji mu pridajemo u mislima. Kada naučimo cijeniti duhovne koristi koje su nam dostupne u svim situacijama, moguće je da ćemo otkriti nove načine služenja. Oni medu nama koji razmišljaju o svijetu često se susreću sa sve izraženijim osjećajem začuđenosti. Savršenost zvijezda, red u prirodnim ciklusima, fantastična ljepota kopna i mora, čist zrak koji nam daje novu snagu i duboko djeluje na nas. Svatko na svoj način, svi možemo u svijest dozvati tu začuđenost i kreativnost i unijeti ih u sve što činimo, kako živimo i načine komuniciranja s dru­ gima. Također možemo poticati koristan osjećaj odgovornosti i od­ lučnost da načinimo nešto vrijedno od onoga što nam je pri ruci — od svojega svjetla, ljubavi, kreativnosti, gorljivosti i predanosti poma­ ganju sebi preko pomaganja drugima.

 

 

Naglasci ••

 

1. Što mislite o raznim načinima na koje božansko odgovara na naše molitve?
2. Na koja dva načina dolazi do duhovne interakcije s božanskim?
3. Kako nam plodovi naše molitve omogućuju da u životu promatra­ mo djelovanje božanskoga?

 

4. Kako zdrav um pridonosi zdravome tijelu?
5. Kako zdravo tijelo pridonosi zdravlju uma?
6. Kako se  na zdrav  način  postaviti  prema  nepovoljnim  životnim okolnostima?
7. Što mislite o tome da za partnera prihvatite Boga?
8. Kako »lijepa duša« ukazuje na »lijepu osobu«?
9. Kako biste objasnili izreku »Ljepotu nalazimo i ispod površine«?
10. Po čemu je sreća stvar kreativnosti, a ne bogatstva i položaja?
11. Vjerujete li u to da u svakom trenutku možete svjesnom odlukom postati sretni?
12. Kako je, iz vaše perspektive, pomaganje drugima važan dio sret­ nog i plodonosnog života?

 

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

Kako su samo raskošne te blistave pojave znanja koje sjaje u atomu, i kako su beskonačni oceani mudrosti koji kolaju jednom jedi­ nom kapljicom! U najvećoj mogućoj mjeri to vrijedi i za čovjeka, ko­ ji, medu svim stvorenjima, ima takve darove i koji je izdvojen radi stje­ canja slave i takve istaknutosti. Njemu se potencijalno otkrivaju svi atributi Božjih imena, u mjeri koju nije nadmašilo nijedno stvorenje. Sva ta imena i odlike odnose se i na njega. Čak je i On rekao: »Čov­ jek je Moja zagonetka, ja sam njegova zagonetka«.

— Baha'u'llah 

*