Pa mislim, da u ovome pitanju ima jako mnogo zabluda koje prate mnoge ljude koji nisu upućeni u pravo stanje stvari. Odatle jedna tako reći mržnja prema našim ljudima, jer da za njih tobože vrijedi ona Solomonova izreka iz njegove knjige “Izreka iz Staroga zavjeta” da “Pijavica ima dvije kćeri: “Daj!” “Daj!” (Izreke 30, 15), jer da naši ljudi samo iskaju kredite po stranome svijetu i da su jako zaduženi narod.
Tako je talijanski premijer prije izvjesnog vremena formulirao europsko stajalište, da će Hrvatska biti primljena u EU kada “VRATI KREDITE”, jer da tobože mi nismo vratili te kredite, mada je poznato kako je naša europska dijaspora isto toliko velika kao i u matici zemlji, dakle, iako je poznato da smo mi u zadnjih 40 godina, točnije od sredine ’60.-tih godina gradili čitavu Europu i to od Marseja do Dancinga stvarajući i doprinoseći europskim nacionalnim ekonomijama na način nezamisliv u novijoj povijesti podjednako sa Turcima, Talijanima i u novije vrijeme afričkim crncima.
Za bijednu nadnicu slušali smo njemačke, francuske, švicarske, švedske i španjolske gospodare vjerujući, da smo dio slobodnoga svijeta, mada bijaše sasvim drugačija istina pa nam danas nakon dvije ili tri generacije gastajbajtera nude po deset iljada njemačkih maraka da napustimo zemlju. Iako u tim istim Solomonovim “Izrekama” stoji zapisano:
“Nemoj pljačkati siromaha zato što je siromah i ne gazi ubogoga na sudu, jer će Jahve parbiti parbu njihovu i otet će život onima koji ga njima otimlju.”
(“Izreke”, 22,22)
… ili u istim “Izrekama” lijepo stoji zapisano:
“Tko umnaža bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.”
(“Izreke”, 27,8)
Prema tome, stanje stvari u ovom pitanju treba promisliti s obzirom na naše faktično stanje, da je samo u Bošnjaka taj egzodus bio u visini od preko 350.000 duša do rata 1990. godine što je bio jedan od najvećih egzodusa Bošnjaka iz Bosne u njihovoj povijesti. Isti je slucaj i sa Hrvatima kojih je bilo negdje oko milijun samo u Njemačkoj kao i sa Srbima.
U drugom slučaju po pitanju naših kredita vrijedi istina, da je otplata uglavnom sve kamata na relativno razumne glavnice, ali kako bankarski postoci nisu isto što i matematički postoci, to se događa da su naši ljudi prisiljeni raditi za strane kreditore i mimo naznačenih pravila ekonomske kooperacije tako da je Hrvatska danas, na primjer, dobar slučaj zemlje sa polukolonijalnim statusom u odnosu na Svjetsku Banku, Međunarodni monetarni fond i ostale strane kreditore te se čini da je u najnovije vrijeme podjednako za Hrvatsku, Srbiju kao i Bosnu potrebito razmišljati o tome, da se pokrene sudski proces na međunarodnom sudu pravde kako bi se utvrdili naši realni dugovi ili pak dugovi stranih zemaja prema nama, jer je poznato da su strane europske zemlje kao i Amerika i Australija i Kanada kao i neke juznoameričke zemlje lijepo zarađivale milijardske sume novca temeljeći svoje nacionalne taktike i strategija na našoj južnoslavenskoj nevolji, ratu i bijedi i to od prodaje oružja, pljačke deviznih rezervi iz Narodne banke Jugoslavije, pljačke zlata i srebra iz čitave Bosne i Hrvatske, pribiranjem novca za televizijske i markentinške spotove sa prostora Balkana, dilanjem drogom i opijatima na prostoru Balkana u periodu od više od 20 godina, investicijama na prostoru Balkana tako da je naša radna snaga bila značajno potcijenjena i na nadnicama na rubu ekonomske bijede, financijskom i ekonomskom ekspanzijom preko banaka stavljajući čitave narode u kolonijalni i polukolonijalni položaj posebno putem politike hipoteka na već postojeće nekretnine i čitavim nizom ekonomskih mjera koji je doveo balkanske narode na rub ekonomske bijede i opstanka. Stoga treba reći, da ta Berlusconijeva teza kako Hrvatska treba biti primljena u EU kada vrati kredite jeste jedna lažna politika koja samo sramoti našu ponosnu zemlju pa Berlusconiju i svima koji misle kao on ili slično, njemu opet treba izrecitirati Solomonovu mudrost iz “Izreka”:
“Kada sjedneš blagovati sa moćnikom, dobro pazi što je pred tobom: stavljaš nož sebi pod grlo ako si proždrljivac, ne poželi slastica njegovih, jer su jelo prevarno.”
(“Izreke”,23,1)