NEKA MALA RAZMIŠLJANJA O STVARALAČKOJ EVOLUCIJI HENRIJA BERGSONA

Ja ne bih sada mnogo debatirao o Stvaralačkoj evoluciji Henrija Bergsona koja svakako jest jedno od najvrijednijih filozofskih djela 20 stoljeća u uskoj svezi sa nekim jako važnim metafizičkim I biološkim temama. Htio bih samo podsjetiti cijenjeno hrvatsko čitateljstvo da je on smatrao da je evolucija na planeti zemlji išla u dva kardinalna pravca, jedan pravac razvoja inteligencije a drugi pravac razvoja instikata. Ukoliko se poslužimo ovom njegovom knjigom izdanom na engleskom jeziku 2008 godine kao Creative Evolution onda možemo čitati na stranici 134 slijedeće:

So, by different ways, we are led to the same conclusion. The evolution of the arthropods reaches its culminating point in the insect, and in particular in the hymenoptera, as that of the vertebrates in man. Now, since instinct is nowhere so developed as in the insect world, and in no group of insects so marvelously as in the hymenoptera, it may be said that the whole evolution of the animal kingdom, apart from retrogressions towards vegetative life, has taken place on two divergent paths, one of which led to instinct and the other to intelligence. ( drugi dio, str 134)

Znači evolucija je išla u dva kardinalna smijera, jedan smijer razvoja insekata a drugi u pravcu Homo sapiencea. I on onda razmatra značajke razlikovanja inteligencije I instikata. Inteligencija je na primjer sposobnost izrade oruđa pa on kaže:

In short, intelligence, considered in what seems to be its original feature, is the faculty of manufacturing artificial objects, especially tools to make tools, and of indefinitely varying the manufacture. Str ( 138)

A razlika u odnosu na instinkte je slijedeća:

Thus, if we consider only those typical cases in which the complete triumph of intelligence and of instinct is seen, we find this essential difference between them: instinct perfected is a faculty of using and even of constructing organized instruments; intelligence perfected is the faculty of making and using unorganized instruments. (Str 139

Ili kraće:

Let us adopt then words sanctioned by usage, and give the distinction between intelligence and instinct this more precise formula: Intelligence, in so far as it is innate, is the knowledge of a form; instinct implies the knowledge of a matter. (str.148)

Za našu problematiku jako je važno stajačlište Bergsona kojega je izrazio na stranici 156 da intelekt jest karakteriziran dekompozicijom primjereno svakome zakonu I rekompozicijom u bilo koji sistem ili raspadanju primjereno bilo kojem zakonu I ponovnom sastavljanju u bilo koji sistem

Suffice it to say that the intellect is characterized by the unlimited power of decomposing according to any law and of recomposing into any system. Str.(156)

Odatle njegovo uvjerenje da je čovjekova velika snaga upravo u adaptaciji I prilagodbi bilo kojim uvjetima:

If, now, we should wish to express this in terms of finality, we should have to say that consciousness, after having been obliged, in order to set itself free, to divide organization into two complementary parts, vegetables on one hand and animals on the other, has sought an issue in the double direction of instinct and of intelligence. It has not found it with instinct, and it has not obtained it on the side of intelligence except by a sudden leap from the animal to man. So that, in
the last analysis, man might be considered the reason for the existence of the entire organization of life on our planet. ( Str.185)

Pa ja općenito mislim da je u tome I najveći problem čovjeka I to s obzirom na sposobnost adaptacije I čovjekovoga preživljavanja u uvjetima krajnjih ekstrema kakav je na primjer ekstrem klimatskih ritmova koji se prema Milankoviću smjenjuju od interglacijanoga doba do doba velikih hladnoća koji mogu biti 100 tisuća godina dugi.. Odatle pitanje o našoj adaptaciji s obzirom na buduća događanja ali I s obzirom na moguća buduća događanja kakvo je na primjer mogući slučaj gubitka stakleničkoga efekta gdje je površina Zemlje bila smrznuta tijekom 10 do 100 miliona godina

‘’Zemljina orbita nalazi se izvan područja u kojem je dovoljno toplo da bi se održala tečna voda. Bez malog efekta staklenika koji zadržava toplotu u atmosferi, voda na Zemlji bi se zaledila. Paleontološki nalazi upućuju na razdoblje u Zemljinoj historiji u kojem je privremeno nestao efekt staklenika, a površina se smrznula tokom 10 do 100 miliona godina.’’

Da nema učinka staklenika, temperatura bi na Zemlji bila –73°C a to su uvjeti koji danas uglavnom vladaju na Antarktiku u zimskom period kada temperature prelaze minus 60 stupnjeva

Kada kažemo da je Zemlja u određenim periodima ostala bez stakleničkoga efekta onda trebamo doista znati što to znači ostati bez stakleničkoga efekta

‘’Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu. Najveći dio te energije upija (apsorbira) se u atmosferi molekulama vodene pare, ugljikovog dioksida, te u manjoj mjeri nekih drugih plinova (klorofluorougljici, metan i drugi) i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji.’’

A to znači da bi planet Zemlja naprosto ostao bez svoje atmosfere a to znači I sav životinjski svijet koji zavisi od kisika I koji udiše kisik. Prema jednoj definiciji životinje se a to znači I Homo sapience specifično razlikuju od ostalih živih bića po tome što dišu:

‘’Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik’’

I insekti također dišu I zahtijevaju kisik za disanje I prema jednoj definiciji oni su specifični po tome da je:

‘’Tijelo svih kukaca izgrađeno je od hitina, koji može biti krut (čvrsti dijelovi) ili elastičan (povezivanje čvrstih dijelova). Jasno je podijeljeno na 3 osnovna dijela: glavu (Caput), prsište (Thorax) i zadak (Abdomen). Na oklopu se razlikuje leđna strana (dorzalna), trbušna strana (ventralna), te bočne strane (pleuralne). Svaki dio hitinskog vanjskog oklopa sastoji se od pojedinačnih sraslih koutića: leđnih pločica (tergiti), trbušnih pločica (sterniti) i bočnih pločica (pleuriti). Otvori kroz koje kukci dišu (stigme) otvaraju se bočno, te u tijelu prelaze u gusti kapilarni splet dišnih cjevčica traheja pomoću kojih kukci dišu, a broj traheja jako varira od vrste do vrste.’’

I prema ovim karakterističnim osobinama insekata I homo sapiencea kao I prema budućem klimatskom scenariju na planeti Zemlji kao I prema mogućim zemaljskim scenarijima teško bismo se složili sa Bergsonom da

‘’the intellect is characterized by the unlimited power of decomposing according to any law and of recomposing into any system. Str.(156)’’

Ukoliko evolucijski razvoj nije išao u pravcu razvoja intelekta I instikata kao što to pokazuju mogući scenariji na planeti zemlji sa insektima kao I sa homo sapienceom pitamo se da li je moguće na ovo pitanje pozitivno odgovoriti I na taj način otkriti jednu šansu za čitav biološki život na planeti Zemlji. I mi smo odgovor pronašli u činjenici da je evolucijski razvoj išao u pravcu razvoja vrste riba jer mogu preživjeti na ekstermnim uvjetima na dubinama od 8000 metara I pod pritiscima od 800 atmosfera iako se sve do nedavno činilo da je to posve nemoguće. A kisik za disanje uzimaju iz velikoga bogatstva mora bas ovim elementom I to u vremenima velikih hladnoca I mogućih velikih milenijskih perioda kako bi život, kao I milionima godina ranije u ranome razvoju života na Zemlji , ponovno krenuo upravo iz mora.

Zlatan Gavrilović Kovač

I

)