- ZAKON
Čovjek uvijek pronađe ono što traži: dobro ili zlo, probleme ili rješenja.
—
Oči ne vide kad srce želi da budu slijepe.
— Seneka
Stav je kist uma. Svaku situaciju može obojiti sumorno i si
vo ili vedro i radosno.
- Mary Crawley
Ostani kod kuće u umu. Ne ponavljaj tuđe stavove.
— Ralph Waldo
Emerson
JEDNOG SE jutra mlada žena vozila dobro poznatom ulicom kojom je gotovo svakodnevno odlazila na posao u ured koji se nalazio u središtu velikoga grada. Obično je bila nervozna i nestrpljiva zbog gustog prometa, željela je što prije doći na posao i dovršiti neku nedovršenu zadaću. No tog je jutra bila nekako opuštenija. Dok su kolone automobila gmizale autocestom, upijala je živopis ne boje i raznolikost koji su joj se ukazali pod blistavim jutarnjim suncem.
Tako je s lijeve strane iznenada ugledala i troetažnu pos lovnu zgradu profinjene arhitekture. Oko gornjeg ruba neokla- sičnog zdanja nalazio se prelijep friz od keramičkih pločica pas- telnih boja. Svojoj prijateljici i suputnici rekla je: »Pogledaj kako je lijepa ona zgrada! Kada su je izgradili?« Istog trenutka mladoj je ženi sinulo da je postavila glupo pitanje; bilo je očito da zgra da na istome mjestu postoji već duže vrijeme.
Prijateljica je samo promumljala: »Pa, ovaj, čini mi se da je tu već dugo.«
Mlada se žena stidljivo nasmiješila i objasnila: »Dosad je nisam primjećivala a tako je lijepa!«
Dvije su se prijateljice lijepo nasmijale, no vozačicu je zapravo rastužilo što se nije obazirala na nešto što joj je iz dana
Ne dopusti da te svlada zlo, već zlo svladaj dobrim!
- Rimljanima 12:21
Kreni na putovanje od svojega ja do svo jega Ja, prijatelju moj... Takvo putova nje zemlju pretvara
u zlatni rudnik.
— lalalu'ddin Rumi
Dobre će riječi pro naći kupce. Dobra djela možemo darovati.
— Lao Tse
u dan moglo donositi radost i užitak. Toliko ju je zaokupljalo raz mišljanje o tome kamo ide da nije uživala u putu do odredišta!
Svi mi živimo u drukčijim stvarnostima i iskustvima. Stva rnost koju vidimo nerijetko je pitanje osobne percepcije koliko i objektivnih činjenica. U biti pronalazimo ono što tražimo, dobro ili zlo, probleme ili rješenja. Ako ljudi u svijetu koji ih okružuje traže nešto što je ružno i zlo — bilo kod svojih vođa, susjeda ili u osobnim situacijama u kojima se nalaze — svakako će pronaći upravo to. A takav stav može imati razorne posljedice. Snovi ne počivaju na cinizmu; optimizam donosi uspjehe. Ako traže dobro, ljudi će ga i pronaći; na nebrojene načine, traženje dobra imat će konstruktivne posljedice. Gorljivost donosi trud i uspjeh.
Čemu posvećujemo pozornost? Gledamo li prema »zlu« ili se možemo marljivo koncentrirati na pojam »dobra u svemu«? Jesmo li zaokupljeni »problemima« ili nastojimo biti dijelom rješenja? Usredotočujemo li se na vanjski izgled ili odvajamo vri jeme kako bismo se dublje zagledali u bit situacije? Kad jednos tavno primjećujemo vlastito ponašanje, približavamo se većoj svi jesti. Kad vlastite postupke gledamo kao objektivni promatrači, možemo li si dopustiti da uvidimo obrasce koje eventualno po navljamo. Uz svaki plan imamo priliku zagledati se unutra i upi tati se: »Koja je moja plemenita svrha? Kako mogu poboljšati pogled na svijet radi ostvarivanja ciljeva?«
»Znam da stvari ne sagledavam u objektivnome svjetlu, ne go kroz svoje naočale«, rekao je pjevač Laurel Lee. 1 doista, naše tumačenje pojedinih događaja o nama govori jednako kao i o onima koje opisujemo! Kako, dakle, vidimo sebe? Izražavamo li sretno i pozitivno prihvaćanje dobra kojim raspolažemo? Usredo točujemo li se na stvari koje nam donose radost, gorljivost, kre ativnost i napredak? Kako naši stavovi utječu na svakodnevne do gađaje? Što tražimo kada upoznajemo nove ljude i kada se nađe mo u situacijama koje donose drukčije iskustvo? Možemo li traži ti tračak svjetla i u najmračnijim situacijama jer smo predani načinu razmišljanja koje priziva razvoj? Kako u različitim situaci jama izražavamo misli i osjećaje? Koji bi bili prikladni trenuci za oslobađanje od predrasuda i otvaranje prema novim zamislima? Odražava li neograničena ljubav ljepotu kroz naše biće? Je li uto pijski zamišljati da možemo otvoreno i iskreno komunicirati s čla novima obitelji, prijateljima, kolegama i širom društvenom zajed nicom? Što tražimo? Kako samo žarište kojem posvećujemo po zornost može utjecati na naš život!
Dok napredujemo na duhovnome putovanju, možemo se usporediti s leptirom koji se nastoji osloboditi iz kukuljice. Raznorazni »slojevi« našeg identiteta čine čahuru oko našega »ja« ko je stvaramo. Mnogobrojni koraci i poboljšanja na našem putova nju simboliziraju proces transformacije gusjenice u leptira, uspa vane u probuđenu dušu. Jeste li vidjeli da se leptir pojavljuje iz čahure koja je po veličini tek trećina leptira? I zapamtite, gusje nica je sama stvorila čahuru, kao mjesto na kojem će se u sigur nosti pretvoriti u leptira! Što mislite, što sve leptir mora proživ ljavati dok raste u skučenoj kukuljici i nastoji se osloboditi?
Ako tražiš dobro, i pronaći ćeš ga! Na nebrojene načine, to može imati konstruktivne posljedice. Tražimo li dobro, bit će ga u obilju, kako bismo ga vidjeli i cijenili.
*
- ZAKON
Ubrzava li se kreativnost? —
Dolaze nam dobra vremena, momci, dobra vremena.
- Charles Mackay
Ovo je u mnogočemu čudesno razdoblje! U smislu prehrane i zdravlja, životnog standarda i uvjeta rada, političkih i gospodar skih sloboda, obrazovnih i komunikacijskih mogućnosti, živimo u nevjerojatnom, naprednom i kreativnome dobu. Lakoća kojom se krećemo i uživamo u slobodnom vremenu upravo zapanjuje. Dok razmatramo širi pogled na čovječanstvo i njegovu budućnost, možda i najviše radosti i nade pruža naš napredak na području sposobnosti da se međusobno slažemo. S tim je povezan i sve veći razvoj našeg duhovnog bogatstva. Na dokaze o ubrzanju tog procesa nailazimo na svakom koraku. Mogli bismo se upitati je li upravo kreativnost glavni pokretač tog napretka.
Razvoj prirode obuhvaća promjene. »Svijet se mijenja i dok njime prolazimo«, napisao je nuklearni fizičar Robert Oppe- nheimer, »tako da godine čovjekova života ne mjere nekakav ma leni razvoj ili preraspodjelu ili umjereni napredak u odnosu na ono što je naučio u djetinjstvu, nego velike, revolucionarne pro mjene«. Danas je riječ o ni manje ni više početku prave nove ere u priči o svijetu, budući da smo zahvaljujući skorim promjenama počeli nadilaziti donedavno krajnje granice prirode i same zem lje. Ranije su promjene bile rijetke i izolirane, te ograničene. Da nas su sve prisutne i univerzalne.
U svojoj knjizi Ovladavanje promjenama Leon Martel opi suje kako sada imamo mogućnosti istodobnog komuniciranja sa
Budite dovoljno hrabri da živite kreativno.
— Alan Alda
Bog se izražava stvaranjem.
- Nepoznati autor
svim ljudima na planetu. U ljeto 1982. gotovo je polovica svjet skog stanovništva bila u mogućnosti gledati finale Svjetskog no gometnog prvenstva — u isto vrijeme. Netko je primijetio da je vijest o Kolumbovu putovanju do kraljice Izabele putovala pet mjeseci, da se u Europi za Lincolnovu smrt doznalo nakon dva tjedna, dok je Neil Armstrong za samo 1,3 sekunde izvijestio svi jet da čovjek može hodati po mjesečevoj površini! Stara komuni kacijska razdoblja završavaju, nova počinju.
Jesmo li mi plod nevjerojatno kreativnog procesa koji nas je zamislio? Jesmo li sputani u kreativnome razvoju zbog nespre mnosti da u cijelosti istražimo čovjekov kreativni potencijal zah valjujući empirijskim i statističkim istraživačkim metodama? Bi li bilo moguće u velikoj mjeri poboljšati funkcioniranje čovjekova mozga kada bismo došli do valjanih uvjeta za mobiliziranje pre ostalih živčanih veza? Podupiru li takvu teoriju i ograničeni poda ci o takozvanim idiotskim učenjacima koji pokazuju neviđene spo sobnosti na području matematike ili glazbe, iako su u svemu os talome vrlo ograničeni? Znači li to da čovjekov mozak u od ređenim okolnostima može obavljati nevjerojatne funkcije? Kako doći do tih uvjeta? Bi li se i duhovne karakteristike mogle bitno poboljšati marljivim istraživanjem, pa tako dovesti i do ubrzanog duhovnog razvoja čovječanstva?
Navike se riješih u cijelosti i zauvijek, i ponovno pred Prirodu stadoh, kao što stojim i sada, kao osjetljivo biće i kreativna duša.
— William Wordsworth
Kreativnost donosi takvo zadovoljstvo, tako je važna, ne jer nešto stvara, nego jer je riječ o kozmo- loškome procesu.
— Matthew Fox
Podaci iz istraživačkih programa koje financira zaklada Templeton ukazuju na to da su velike mentalne sposobnosti dos tupne kada pomno i znanstveno istražimo metode. Iskustva koja donose prodorne spoznaje, iznenadna pojava rješenja naoko ne mogućih znanstvenih problema, nevjerojatna kreativnost često povezana s glazbenim ili matematičarskim nadahnućem, te os jećaj nazočnosti zastrašujuće snažne sile često se opisuju kao ključni duhovni »događaji«. Tako o njima barem sude ljudi kojima se događaju takva iskustva. Kako ta duhovna iskustva, od nepro cjenjive vrijednosti pojedincima koji su ih doživjeli, proširiti i na daleko širi društveni spektar?
Je li naš um u stanju pripomoći kreativnoj aktivnosti sve mira kao i razvoju čovjekove duše? Uz ponizan pristup istraživa-
nju, je li nam um maksimalno otvoren, jer nikada ne znamo kak ve nas prilike očekuju? Bismo li trebali biti i mentalno čvrsto po vezani sa svojom dušom, a naše duše povezane sa Stvoriteljem? Može li na taj način kreativni proces kojem se posvećujemo od Božjeg uma poteći kroz našu dušu do našeg uma, gdje kreativno razmišljanje može donijeti kreativne rezultate u fizičkome svijetu?
Više sile unutarnjeg života, uma i duha, stalni unutarnji potencijal,
stječu stvarnu vrijednost tek kada ih prepoznamo, spoznamo i
upotrijebimo.
— Ralph Waldo Trine
Zahvaljujući kreativnom razmišljanju vidimo ono božansko koje izaziva promjene u vidljivoj kulturi koju mi ljudi stvaramo u svojim domovima, obiteljima, školama, crkvama, tvrtkama i vla dama. Tako možemo biti svjesni i duhovne evolucije u vlastitoj ličnosti. Naš je um neizrecivo moćan. Um može izazvati fizičku bolest, ali i utjecati na brzinu oporavka! Ako naš um može tako djelovati u nama, možete li zamisliti što se sve svjesnim naporom može postići u svijetu koji nas okružuje?!
U pjesmi »Postignuće« Ella Wheeler Wilcox kaže: »Upot rijebi sve skrivene moći. Ne propusti smisao ovog života i ne čekaj da okolnosti oblikuju ili mijenjaju tvoju sudbinu!« U pjesmi
»Nikad se ne zna« govori:
Nikad se ne zna što će ti donijeti misli: mržnju ili ljubav,
Jer misli su stvari; a njihova su krila Brža od golubljih.
Pridržavaju se Svemirskog zakona, Sve mora stvarati nešto sebi slično,
I jure da ti donesu
što god ti je bilo u umu.
Da, odista postoji tijesna veza između onoga što osjećamo i što jesmo. Kreativni proces napreduje od misli do djela. Naše su riječi kristalizirane misli. Predmeti koje radimo i djela koja činimo proistječu iz naših misli i riječi. Još više zadivljuje činjeni ca da misli grade ne samo prema van, nego i prema unutra. Mislima stvaramo ne samo imovinu, nego i karakter i dušu. Uz tak vu svijest, kako misli usmjeriti tako da se naša osobna kreativno st ubrza? Koje dokaze o ubrzanju kreativnosti viđamo u svako dnevnom životu?
Kako nam to uspijeva? Što činimo kako bismo primijenili veliki zakon kreativnosti i izgradili koristan život? Što to može spojiti um, srce, duh i dušu tako da djeluju pozitivno i korisno, nadasve kreativno? Je li takvo što moguće postići primjenom dre vnog i jednostavnog učenja: »Volite se među sobom«?
*
- ZAKON
Prijatelja možeš imati jedino ako si prijatelj.
— Ralph Waldo Emerson
Taj je isti Duh u svim ljudima, a duh koji je u vama duh je ko ji je u meni. Riječ je
o jednom, samo jed nom, istom Duhu.
— Ernest Holmes
Iz mirnih domova i prvog početka,-
Do otkrivenih
ciljeva, Ništa nije vrjednije napora pobjede, Od smijeha i prija teljske ljubavi.
— Hilaire Belloc
ŽIVOT NAM nudi niz raznoraznih predavanja o ljubavi. O ljubavi počinjemo učiti kao novorodenčad u roditeljskom naručju. Obite ljski odnosi nude nam poduku s područja prisnosti i samopošto- vanja. Prva prijateljstva i prva ljubav mogu nam otvoriti oči za mogućnosti novih saveza. Brak i roditeljstvo pružaju prilike za nastavak razvoja ljubavi unutar drukčijih obiteljskih okvira. Kad učimo od neograničene ljubavi, počinjemo osjećati prijateljsku naklonost prema svima. Ljubav ima moć. Ljubav daje. Ljubav nas vodi prema spoznaji da »prijatelja možemo imati jedino ako smo i mi sami prijatelji«.
Moć privlačnosti, djelovanje na temelju božanske namjere za naše najviše dobro, događaju se bez prestanka. Ljubav privlači ljubav. Život privlači život. Nitko nam ne priječi da se upoznaje mo, družimo i stapamo s drugima, unutar sretnijih prijateljstava koja nam donose zadovoljstvo — osim nas samih. Vaša privlačna energija prijateljstva ima izvor unutar vašeg vlastitog djelovanja. Što čini prijatelj? Kako se ponaša? Što prijatelj traži od prijate lja? Od nas se često traži da unutar prijateljskog odnosa pruža mo potporu. Na koje načine prijatelji jedni druge mogu podupi rati? Je li točno da ne osuđujemo, da vjerujemo i da smo puni povjerenja i ljubavi? Unosimo li u svoje odnose radost i sreću? Ponašamo li se prema ljudima ne na temelju njihova izgleda, ne-
Gdje god bili, vaš svijet čine vaši
prijatelji.
— William James
go onako kako istinski zaslužuju na temelju vrijednosti najdubljeg bića? Bi li igranje uloge istinskog prijatelja moglo služiti kao ka tapult koji će i drugima pomoći da otkriju nove talente i razloge za sreću? Kada zdrav prijateljski odnos poseže spram van i obuh vaća i druge osobe, dolazi do čudesne razmjene energije.
Možemo pružati novac, vrijeme i pomoć; možemo ispisiva ti donatorske čekove i ulagati dobrovoljan rad — ali jesmo li pri tom i iskreni prijatelji? U pozadini svih razlika koje eventualno uočavamo između sebe i drugih, prepoznajemo li jedinstvo i neo graničenu ljubav koja sve ljude veže u jednu veliku cjelinu? Je li jedinstvo svih ljudi moguće potvrditi i znanstveno i duhovno? Ka ko?
Koji ima i tisuću prijatelja, nema prijatelja viška, a koji ima samo jednog neprijatelja, na njega će nailaziti posvuda.
— Ali ibn-Abi-Talib
Uvijek samo najbolji
prijatelji!
- Charles Dickens
Istinski je prijatelj pravi prijatelj, bilo da živi u susjednoj kući ili negdje daleko. Blizina i udaljenost riječi su čije doslovno značenje ima veze s fizičkom razinom života. Kada živimo u toj razini — mentalno, fizički i emocionalno — posve prirodno želi mo biti blizu onih koje volimo i zovemo prijateljima. Međutim, kada zbog okolnosti na fizičkoj razini izgleda da je takvo što ne moguće, možemo živjeti iznad tog osjećaja odbojnosti koncentri ranjem pozornosti na područje u kojem nema odvojenosti. Može mo posve ovladati svojim životom, postati pilotima vlastite duše.
PRIJATELJ ILI DVA
Svu radost i sav mir
Naći ćeš u prijatelju, jednom ili dva; I sve nedaće nestat će
Kada imaš prijatelja ili dva; U stisku uspavane ruke
Na rodnoj grudi ili stranoj zemlji, No ovaj svijet čine — je li ti jasno — Prijatelj ili dva.
Lijepa pjesma, korica kruha koje dijeliš S prijateljem; jednim ili dva;
Osmijeh i bol,
Sve to ide uz prijatelja ili dva;
Cesta kojom hodaš, cilj do kojeg dolaziš, Ugodan kutak koji pruža utjehu,
I najljepši sati koje znamo... sve to počinje Uz prijatelja ili dva.
Malo smijeha, možda koja suza Uz prijatelja ili dva;
Dani, tjedni, mjeseci i godine Uz prijatelja ili dva;
Dolina koju treba priječi, Planina na koju se treba uspeti,
Ruganje starenju, povik usmjeren prema vremenu —
Životna proza poprima ton pjesme, Uz prijatelja ili dva.
Srodna duša i blisko srce Ili prijatelj ili dva,
Zbog toga udaljavamo se od mase, Uz prijatelja ili dva;
Jer u danima sretnim i u danima tužnim Ne brojimo sate osim onih koje su obasjali Sretni trenuci koje smo proveli
S prijateljem; jednim ili dva.
Napunite stoga čašu i nazdravite sad
Prijatelju,
Jer zadovoljan je čovjek koji se uvijek pohvalit' može Prijateljem ili dva;
No najljepši je prizor prijateljsko lice, Najljepši je put put s prijateljem,
A i svemir će biti bolji Uz prijatelja ili dva.
— Wilbur D. Nesbit
*
- ZAKON
Način razmišljanja silno utječe na život.
—
Kamo gledate?
— Rebecca Clark
Čovjekov je odgoj
RAZMOTRITE način razmišljanja i analizirajte kako djeluje na vaš život i poslove. Svjesni smo činjenice da u svakoj osobi postoji si la koja nas može izdignuti iz neznanja i jada. Kako i dalje širiti pozitivan, trajan i progresivan mentalni stav? Jednu od mo gućnosti možemo otkriti i usmjeravanjem misli na duhovne aspe kte života, gdje se mogu baviti beskonačnim dobrom u nama i u drugima. Pruža nam se mogućnost da nadziremo vlastite misli i da na svoj život gledamo kako god hoćemo. Glavno je da pro nađemo ono što tražimo!
Ako smo uvjereni da je unutar naše moći organizirati život na koristan i uređen način, što nam je činiti? Tražit ćemo pod ručja u kojima možemo nešto poboljšati. Tražimo li bliskiji odnos sa Stvoriteljem našega svijeta, ne bismo li se trebali posvetiti ak tivnostima poput molitve, zahvalnosti i služenja s ljubavlju? Sva tko od nas u stanju je odabrati kamo će usmjeriti pozornost. Ka da postavimo pitanje: »Što tražim?« — bez obzira na vrstu situ acije, okolnosti ili iskustvo koje trenutačno proživljavamo — počinjemo biti kreativniji i na najbolji način koristiti sposobnosti razmišljanja i osjećanja. Tražimo li darove ili probleme? Usmje ravamo li pozornost prema brizi ili prema mogućim rješenjima? Koncentriramo li se unutar pozitivnog ili negativnog mentalnog okvira?
zrcalo u kojem po kazuje svoj portret.
— Goethe
Vaša je mašta nagov ještaj pustolovina i zanimljivosti koje vas očekuju u dalj
njem životu.
- Albert Einstein
Horace Rutledge kaže: »Kada na svijet gledate u uskim
okvirima, kako samo izgleda usko! Kada gledate sa zlobom, ka ko je zloban i pokvaren! Kada ga promatrate sebično, kako je sa mo sebičan! Ali kada ga promatrate otvoreno, velikodušno i nak lonjeno, kakve divne ljude u njemu pronalazite!«. J. Kenfield Mor- ley ovako je izrazio svoje poglede na pozitivne i negativne stavo ve: »Mogu se tužiti jer ružin grm ima trnje, ili se radovati jer tr noviti grm daje ruže. Sve ovisi kako tko gleda na stvar«. Zašto se ne bismo iskreno potrudili i svoj svijet i ljude u njemu promotrili u najboljem i najpozitivnijem svjetlu?
Ništa vrijedno spomena ne postiže se bez želje. Čovjek ko ji ne želi prijeći na suprotnu stranu ponora u tome vjerojatno i neće uspjeti. U svakome čovjeku postoji želja, intenzivna ili um jerena, za bogatijim, energičnijim, raskošnijim životom duše. O svakome od nas ovisi hoćemo li raspiriti taj plamen želje i ojačati
- ga. No sama želja nije dovoljna. Maratonac koji sudjeluje u utrci možda i ima želju za pobjedom, ali vjerojatno neće pobijediti ako se ne posveti iskustvu intenzivnog
Potraga za duhom također je oblik treninga. Zahtijeva us trajan trud. Zahtijeva naše djelovanje. Ako nam je cilj duhovni razvoj, možemo početi odmah i položiti čvrste temelje ako u se bi vidimo brižnu osobu punu ljubavi koja je ljubazna prema sva kom muškarcu, ženi i djetetu na koje naiđe. U sebi možemo gle dati strpljivu i obzirnu osobu. Koncentriranu i snažnu u svim okolnostima i situacijama — snažnu sa sposobnošću da pruži ru ku punu ljubavi; snažnu sa sposobnošću da izgovori odgovarajuće riječi, da poduzme odgovarajuće korake i da postane uvijek pou zdanim osloncem snage, ljubavi i svjetla.
Neka svi ciljevi kojima težiš budu i ciljevi zemlje, cilljevi Božji i ciljevi Istine. Budi plemenit, a plemenitost koja je u drugima — uspavana, ali ne i mrtva — veličanstveno će se uzdići i doseći
tvoju plemenitost.
— Postaja Union, Washington
Svoj život proglasite seminarom života! To je moguće pos tići kada svaki dan učimo nešto novo, koliko god to nešto bilo maleno. Pomognite i drugima nikada ne propuštajući priliku za novo iskustvo koje će uvećati vaše znanje. Putujte koliko više možete, kako biste upoznali nova mjesta i nove ljude drukčijeg podrijetla. Čitajte literaturu koja vas nadahnjuje. Nadahnuće je temeljna odlika pozitivne ličnosti. Izbjegavajte usporedbe. Zbog njih pozitivno nerijetko postaje negativnim. Čašu vlastite sreće smatrajte punom, a ne napola praznom. Budite sretni. Sreća do nosi uspjeh. A uspješni ljudi mogu slobodno voljeti.
Kao što je rekao William Makepeace Thackeray: »Svijet je zrcalo koje svakom čovjeku nudi odraz vlastitog lica. Namrštite mu se, a ono će vas pogledati odbojno i smrknuto; nasmijte mu se i bit će vam divan suputnik«.
*
- ZAKON
Učenje je doživotna aktivnost.
Koji priznaju da ne znaju, postaju mud ri. Koji skrivaju neznanje nikada neće naučiti.
— Tao
Vođa i učenje ne mogu jedno bez
drugoga!
- John Kennedy
Jesmo U dio velikoga plana i napredujemo li u skladu s razvojem sve širih čovjekovih spoznaja i otkrića? U dvadeset prvome sto ljeću, a zahvaljujući nevjerojatnome napretku na raznim područji ma, svi mi možda ćemo morati više pozornosti posvetiti učenju. Ubrzava se pojava novih otkrića. Učenje je uzbudljiva doživotna aktivnost!
Je li učenje ključan dio čovjekove prirode? U životu nas potiče sposobnost razvijanja i otkrivanja novih mogućnosti, kako u nama, tako i u našem svijetu. Uspješni izumitelji, slikari, glaz benici, liječnici, znanstvenici i vođe, bez obzira na područje, ni kada ne gube gorljivu želju za ovim otkrićima. Kada točno ne znaju što rade, prihvaćaju izazov, marljivo traže odgovore, svakim dijelom bića uviđaju da uče, te da je učenje smisao života! Je li najbolji način istraživanja novih područja napredovanje korak po korak i usputno učenje? Je li otvorenost prema procesu ključna za učenje?
Želimo li doznati više o tome u čemu se kriju određene sposobnosti, možemo se podvrgnuti ispitivanjima sposobnosti i tako doznati nešto više o sebi. Moguće je i razgovarati s učitelji ma, članovima obitelji i prijateljima, od njih tražiti da procijene naše prednosti, mane i potencijal. Ljudi koji su predani neprekid nom učenju često su svestrani. U stanju su suočiti se s raznora- zim izazovima snagom karaktera i nepreglednim izvorima snage. Svjesni važnosti tog procesa, pomno istražuju situacije kako bi došli do najboljih rezultata. Neprestano uče, neprestano se raz vijaju, otvoreno i domišljato.
Oni koji poznaju potrebe ljudi njima mogu i vladati. Oni koji se odgovorno odnose prema životnim sukobima istinski mogu voditi
svijet.
— Tao
Kada učimo nešto novo, važno je imati strpljenja sa samim sobom. Učenje može biti poziv na napuštanje dobro poznatog područja i prijelazak praga, prolazak kroz vrata koja vode u nov i širi svijet. Kada iz poznatog stupimo u nepoznato, moguće je da ćemo naići i na određene oblike otpora. Međutim, nikada nas ne
Niste postigli ništa ako ste samo naučili dobro, ako pritom i ne činite dobro.
- Publilije Sirus
ograničava ono što je dio prošlosti. Astronaut Chuck Yeager pos lije je pričao o tome kako su se zrakoplov i instrumenti počeli ne kontrolirano tresti kada se približio zvučnome zidu. No kada je prošao kroz taj »zid«, sve se odjednom smirilo, zrak je postao gladak poput stakla!
Kako čovjek razmišlja, tako mu i jest. U vezi s time općenito se slažu sve religije. Sve veće znanje posredstvom po taknutog razmišljanja može ponuditi korisna iskustva učenja. Prednosti snage uma, ako se prenose mladim ljudima, mogle bi poslužiti kao temelj za to da buduće generacije postanu discipli niranije u nadzoru i upravljanju umom i životom. Kakva bi to sa mo mogla biti pomoć učenju!
U slobodnome svijetu, ako želimo da ostane slobodan,
moramo održati... mogućnosti da čovjek doznaje i uči što god poželi.
— Robert Oppenheimer
Raspolažete li od ređenim znanjem, neka i drugi na nje mu zapale svijeće.
— Margaret Fuller
Još više koristi moglo bi se pojaviti na području duha ka da bi svatko sastavio osobni popis zakona koji upravljaju duhov nim pitanjima. Dakako, to bi bilo lakše kada bi svaki pojedinac prvo proučio knjige i tekstove filozofa, teologa i znanstvenika ko ji se bave istraživanjem moćnih zakona duha. Što bi moglo biti uzvišenije nego kada bi svatko u umu ili srcu, kao i na papiru, is pisao razne zakone prema kojima bi trebao živjeti? I bi li svatko mogao mjeriti svoj duhovni razvoj kada bi se svake godine os vrtao i prilagođavao taj osobni popis zakona? Koliko bi samo bi lo koristi kada bi svaka škola, iz dana u dan, posvetila samo ne koliko minuta da svakom učeniku pomogne proučavati zakone du ha onako kako ih otkrivaju i formuliraju veliki znanstvenici, kako bi svatko mogao poboljšati svoj popis? Dolazi li do vrhunskih tre nutaka našega razvoja kada steknemo novu istinu koja nas nadah njuje i prihvatimo je tako da obnavlja našu ličnost i postane dije lom našega života?
Samodisciplina je također jedno od središnjih iskustava poučavanja i učenja u mnogim religijama. Na primjer, približno pet milijuna sljedbenika islama u Sjedinjenim Državama uči da se treba suzdržavati od konzumiranja alkohola i duhana. Jedan ista knuti praktičar takvog učenja jest Rashaan Salaam, glasoviti igrač Chicago Bearsa i dobitnik nagrade za studentskog igrača se zone. Rashaan, koji moli pet puta na dan, tvrdi da ga je, osim ap stinenciji, »islam naučio i da bude strpljiv s ljudima i da živi s po zitivnim stavom«. Što činimo kako bismo povećali riznicu svojega znanja — u svojem zvanju, u osobnome životu i u zajednici? Što činimo kako bismo više učili i razvijali se na duhovnome pod ručju?
Drevna budistička legenda govori o uspješnome mladiću koji se obratio učitelju u potrazi za prosvjetljenjem. Mladić se predstavio, a učitelj je natočio čaj. Mladić je opširno pričao o svojem životu i postignućima. Učitelj je i dalje lijevao čaj. Dok je mladić pričao, čaj se počeo prelijevati preko ruba šalice.
»Prestanite«, usklikne mladić. »Zar ne vidite što radite?« Stari se učitelj nasmiješio i s iskrom u očima odgovorio:
»Punu šalicu ne možeš napuniti«.
Mladić je bio pun sebe. Ako želi učiti ili primiti nešto no vo, morat će isprazniti svoju šalicu. Jednako tako, kako bismo učili, možda ćemo se morati osloboditi predrasuda, prestati osuđivati i raščistiti nered u umu. Trebamo li usvojiti ključnu lek ciju yohaku, a riječ je o japanskome izrazu koji označuje »bijeli prostor« ili pozadinu slike nastale tintom? Budući da yohaku do daje ravnotežu cjelini, prazan je prostor jednako važan kao i sa ma slika.
Kada nastavljamo učiti, povećavamo bazu znanja, sposob nosti i otvorenost, kao i životnu radost. Kada se idući put nađe mo u situaciji da pokušavamo učiniti nešto novo, možemo pot vrditi: »Sada učim!« i u tome uživati!
Naglasci ••
- Svako jutro nakon buđenja ukazuje nam se prilika da stavo vima utječemo na ono što će nam se u toku tog dana do gađati.
- Koliko smo budni i svjesni svega što nas okružuje? Čemu posvećujemo pozornost?
- »Znam da stvari ne sagledavam u objektivnome svjetlu, nego kroz svoje naočale« (Laurel Lee).
- Dobro ćemo svakako pronaći, samo ako ga budemo tražili!
- Postoji li tijesna veza između onoga što mislimo i onoga što jesmo?
- Što možemo učiniti kako bismo primijenili velike zakone kre ativnosti i stvorili plodonosan život?
- Po čemu, između ostalog, možemo zaključiti da se kreativno st ubrzava?
- Prijateljstvo ne obuhvaća samo nas; od nas i počinje. Kako?
- Po čemu je učenje ključan element čovjekove prirode?
- Zašto je učenje važno za našu dobrobit i životni napredak?
- Zašto možemo reći da je učenje neki put pustolovina koja nas vodi u »nepoznato«?
Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••
Konfucija su ubrajali u drukčiju vrstu mudraca. Ne smatra se pro rokom koji je propovijedao u divljini... jednako tako, ne odgova ra ni profilu klasičnog indijskog jogija. Konfucije je tako, bez imalo stida, pedagog. Učenik i učitelj, pojedinac u zajednici koji potiče ni manje ni više potpunu moralnu zrelost cjelokupnog na roda.
— Philip Novak: Mudrost svijeta
NAŠA SE IZVORNA SPOSOBNOST ZOVE DOBROTA
Učenik Kung-tu Tsu rekao je: »Kao Tsu (Menciusov filozofski su parnik) kaže da čovjekova priroda nije ni dobra ni zla. Neki kažu da je čovjekovu prirodu moguće oblikovati tako da bude dobra ili zla. Kada su na vlasti bili (kraljevi-mudraci) Wen i Wu, ljudi su tako obožavali vrline i krepost; kada su na vlasti bili (izopačeni kraljevi), ljudi su se odavati nasilju. Neki kažu da netko ima dob roćudnu, a netko zlu prirodu... Vi kažete da je čovjek po prirodi dobar. Jesu li onda svi ostali u krivu?«
Mencius je odgovorio: »Kada joj pustimo da se povodi za prirodnim osjećajima, čovjekova će duša činiti dobro. I stoga kažem da je dobra. Ako se izopači, stvar nije u našoj izvornoj sposobnosti. Osjećaj milosrđa pronaći ćemo u svim ljudima, kao i osjećaj stida; osjećaj poštovanja i osjećaj za pravdu i neprav du. .. Stvar je samo u tome što se na te osjećaje ne obaziremo. Stoga se kaže: 'Traži, pa ćeš ih i pronaći, zanemari ih, pa ćeš os tati bez njih'. Neki tim vrlinama raspolažu u mnogo većoj mjeri nego drugi — imaju ih dva, pet puta više, neizmjerno puta više
— a razlog je to što oni drugi svoju izvornu sposobnost nisu raz vili do krajnjih granica«.