Treći tjedan

 

 

1. ZAKON

Mir samome sebi možeš donijeti samo  ti.

— Ralph Waldo Emerson

 

 

Ni za što ne gubite unutarnji mir, čak i ako vam cijeli vaš svijet izgleda uz­

nemireno.

— Sv.  Franjo

Saleški

 

 

Uvijek činite što vam je dužnost, ali bez vezanosti. Čovjek ta­ ko dolazi do krajnje istine: radeći bez straha u vezi s isho­

dom.

—    Hinduistička

izreka

 

ŽIVOT NIJE BEZ CILJA; točno je usmjeren. Svaki dan nudi novu izazov­ nu dionicu puta. Kada svjesno odlučimo duhovnim nadahnućem uzdi­ gnuti uobičajene aktivnosti, možemo ući u posve drukčiji način živo­ ta. I najkraća interakcija s drugom osobom može se pretvoriti u prili­ ku za dijeljenje neograničene ljubavi.

Moguće je da je jedna od najsvrsishodnijih i najkorisnijih odlika u našem svakodnevnom životu unutarnja svijest o miru i spokoju. Kada dođe do napetosti i pritisaka, zbog čega se može pojaviti i unutarnja uzrujanost, potrebno je pribjeći sredstvima za oslobađanje od te napetosti. Čini se očitim da nas,  ako  nemamo nadzor nad vlastitom emocionalnom prirodom, ako nismo konce­ ntrirani i uravnoteženi, u životu nadzire nešto drugo. I tada neri­ jetko dolazi do  »eksplozija«.  To  nešto  »izvan  nadzora«  moglo  bi biti upravo ono što nam onemogućuje najviši oblik zadovoljenja, ispunjenja   i   samoizražavanja!

 

Mudri znaju usmjeravati misli, profinjene i neuhvatljive, kamo god žele: uvježban um donosi zdravlje i sreću.

—    Dhammapada

 

...Čiji je značaj čvrst, koji čuva mir jer se u te uzda.

—  /zaija  26:3

 

Važno je voditi računa o temeljnoj istini koja kaže: ono što nam se ustrajno zadržava u svijesti najčešće se manifestira  i  u našem životu. Ako nam je  unutarnja svijest ispunjena skladom i mirom, isto to možemo unositi u sve situacije i svima koje sus­ rećemo zahvaljujući riječima i djelima.  Usredotočenost i uravno-

 

Istina je da je duh nemiran i da ga je teško nadzirati. Ali moguće ga je poko­ riti, Arjuna, redovi­ tom vježbom  i obje­ ktivnom  odvoje-

nošću.

—   Bhagavadgita

 

teženost pomažu nam u izgradnji sklada i sreće kakve priželjku­ jemo.

Prvi korak prema unutarnjem miru može biti spoznaja da za bijes, uzrujanost ili uznemirenost koji se pojavljuju u nama ni­ je kriv netko ili nešto drugo. Te osjećaje prije potiču naše vlasti­ te neprikladne reakcije na druge ljude. Važno  je uvidjeti da se promjena mora dogoditi u nama. U takvim situacijama negativne misli mogu blokirati razvijanje svega što je u našem životu dob­ ro.

 

Kada odlučimo više ne okrivljavati i kada uvidimo da pos­ toje i bolji načini suočavanja sa životnim situacijama,  pripremit ćemo se za nadzor nad vlastitim mislima i lakše se moliti u izgra­ dnji svijesti o savršenom Božjem miru.

Mirna reakcija sadrži nemjerljivu snagu i već danas je tre­ ba upotrijebiti u svakom iskustvu, sve dok nam mir ne prijeđe u naviku. Cjelokupna svijest o umu, tijelu i duhu postaje skladnija kada trenutačno počinjemo reagirati mirom na sve što se eventu­ alno događa. Ako već sada možemo biti posve mirni, moći ćemo biti mirni i u svakom trenutku koji se otvara pred nama, sve dok ne dosegnemo prirodu mira.

Korisno je koncem dana osvrnuti se na to kako reagiramo na život. Vlastite postupke i reakcije možemo sagledati u objek­ tivnome svjetlu i osvrnuti se i koncentrirati na pozitivne ishode. Dođe li do sukoba, prvi korak na putu do mira sastoji se u pro­ mjeni stava. Način na koji percipiramo situaciju može biti važniji od samih okolnosti. Znamo da mijenjanjem sebe mijenjamo i svoj svijet. Kada djelujemo iz središta moći mira, stvaramo nova rješenja, nove mogućnosti. U miru naše cijelo biće postaje mjes­ tom molitve, svetim hramom na uzvisini.

 

Čovjek koji se opušteno smiješi raspolaže jednim od najvećih

Božjih darova — unutarnjim mirom.

— George W. Cummins, st.

 

 

*

 

2. ZAKON

Slušaj kako bi učio — Društvo liječenih alkoholičara

 

 

Sluh je jedno od pet čula. No slušanje je pravo umijeće.

— Frank  Tyger

 

 

Voliš li čuti, primat  ćeš,

a ako slušaš, postat ćeš  mudar.

— Ben Sira

 

 

 

 Dajte uši, slušajte što

se govori.

—   Amen-em-opet

 

STARA IZREKA kaže kako nam je Bog podario dva uha i jedna us­ ta kako bismo više slušali, a manje govorili. Koliko se dobro služimo ušima može izravno utjecati na određivanje  onoga  što ćemo naučiti na životnome putu. U mnogim se slučajevima do­ gađa da smo toliko zauzeti planiranjem reakcije da samima sebi ne dajemo priliku da prije odgovora prihvatimo ono što smo čuli. Neki ljudi povjeravanje pogrešno tumače kao traženje  savjeta  i misle da govornika moraju počastiti svojim mudrim mislima.

A to je pogrešno! Kada nam se povjeravaju, ljudi nam se povjeravaju. I ništa više! Ne moramo ništa reći, nego samo treba­ mo biti potpuno nazočni i slušati što nam govore. Slušanje je od­ ličan način na koji održavamo otvorenost komunikacijskih  linija. Dobar slušač može do neslućenih razmjera unaprijediti istinsku komunikaciju i radost onih koji ga okružuju. Djelotvorna komuni­ kacija svakako je jedna od najvažnijih vještina uspješnog i koris­ nog života.

Učenje od drugih životni je zakon. Uspješan poslovni čov­ jek svoje je putovanje napretka i otkrivanja započeo još kao ma­ lo dijete. Promatrao je prijatelje u školi i odrasle osobe s kojima je dolazio u dodir. Slušao je seljake, prodavačice, poslovne ljude i istaknute osobe,  kao i sve ostale, te od sviju učio što vodi do uspjeha, sreće i produktivnosti, a što ne. Doznao je što treba oponašati, kao i što treba izbjegavati. Uočavao kako zatvoren um najčešće postaje egocentričan i kako voli »propovijedati«, dok ot­ voreni um postaje plodnim tlom za napredak i otkrivanje. Što je najvažnije, naučio je upijati mudrost mnogobrojnih drugih života. Svatko od nas može postupiti na jednak način. Ako smo budni i održavamo otvorenost uma, učit ćemo od svakoga s kim dođemo u dodir.

Glavni razlog zbog kojeg se neki odnosi raspadaju možda je i u tome što jedna strana nije naučila slušati! Slušanje je spo­ sobnost koja se stječe učenjem. Kada je razvijemo do krajnjih granica, povećavamo sposobnost učenja, širimo vlastite kreativne sposobnosti i povećavamo  sposobnost održavanja zdravih odno­ sa. Istinski razgovor može poslužiti kao uzbudljiva prilika da naučimo nešto o nekome od tog nekoga!

Aktivno slušanje iziskuje koncentriranost na ono što sugo­ vornik govori. Kod aktivnog se slušanja ušima služimo onako kao

 

Govor je u djelokru­ gu znanja, dok je slušanje povlastica

mudrosti.

—  Oliver  Wendell

Holmes

 

što se fotograf služi aparatom. Da bi snimio najkvalitetnije fotog­ rafije, prilagođava položaj leće. Kao aktivni slušači, moramo pri­ lagoditi žarišnu daljinu svoje pozornosti da bismo ostali svjesni onoga što nam netko govori. Što više slušamo i učimo, to smo više u stanju razvijati potencijal kojim raspolažemo. Tko u školi uči više: dijete koje pozorno sluša ili dijete koje najviše  priča? Vrijedi li jednak zakon i u velikoj životnoj školi?

Mladi otac bio se smjestio u naslonjač želeći pročitati večernje novine. Njegov petogodišnji sin bio je uzbuđen što ga vi­ di i u beskraj ga je zasipavao pitanjima dok je ovaj pokušavao čitati novine. Na koncu, kada mu je sinulo kako bi se mogao do­ kopati malo mira, otac je iz novina izrezao snimku Zemlje, razre­ zao je na malene komadiće i njih raširio na  podu,  od  djeteta tražeći da ih ponovno spoji, kao da je riječ o slagalici.

Dijete se željno dalo na posao. Na očevo veliko izne­ nađenje, obratilo mu se već nakon nekoliko trenutaka, s bespri­ jekorno složenim dijelovima slike.

»Pogledaj, tata«, uskliknulo je dijete, »svijet je ponovno ci­

 

jeli!«

 

Otac  nije  mogao  vjerovati  da  je  njegov  sin  tako  brzo

 

dovršio  posao.  »Kako  si je  uspio  tako  brzo  složiti?«  upitao je.

Dječak se nasmiješio. »Bilo je lako, tata. Nisam uspijevao složiti dijelove Zemlje, no onda sam pogledao na drugu stranu i vidio slike dijelova tijela. Čovjeka nije bilo teško sastaviti, pa sam sliku složio s te strane. A kada sam spojio čovjeka, spojio se i svijet!«

Je li moguće da je svrha vremena koje provodimo na Zem­ lji barem dijelom aktiviranje  našeg sve većeg razumijevanja mje­ sta koje zauzimamo u kozmosu, te načina na koji se svi zajedno

»sklapamo« kako bismo stvorili dovršenu sliku? Je li moguće da je svrha dijelom i život u skladu i jedinstvu sa svim ljudima — obitelji, prijateljima, kolegama, susjedima, vladom i državama svijeta? Važno je iskoristiti svaku priliku, bez obzira na razmjere, potvrđivati zajedništvo, obitelj i društvo. Kada istinski shvaćamo to jedinstvo obitelji koju čini cijelo čovječanstvo, prihvaćamo ra­ dosti i patnje čovječanstva kao da su naše vlastite. Bi li slušanje radi učenja moglo biti ključan čimbenik u čovjekovu napretku?

 

*

 

3. ZAKON

Ne umišljaj da si mudar. — Izreke 3:7

 

Temeljito naučena mudrost ne zaborav­

lja se nikada.

—  Pitagora

 

 

 

Zamislite se još malo i spoznajte da unu­ tarnjim i vanjskim okom možete opaziti profinjene nijanse Božanske  mudrosti, te otkriti bisere ne­ beskoga znanja.

—   Baha'u'llah

 

 

 

 

Ako ste se tako čvr­ sto odlučili za mud­ rost, neće vam ne­ dostajati svjetla, a ni vodič vas neće izne­ vjeriti, ni izvor pre­

sušiti.

—    Anonimna

 

U DAVNA VREMENA učeni i mudri ljudi šetali su obalama Sredo­ zemlja i zamišljali se nad životnim zagonetkama zagledani u ne­ bo prepuno zvijezda. Danas se ljudi okupljaju u crkvama, učioni­ cama, odmaralištima, radionicama i skupinama i pokušavaju od­ govoriti na ista vječita pitanja.  Kako  najbolje  živjeti?  Koliko  je Bog velik? Koliko su konačna  bića povezana  s  beskonačnošću? Što je Bog htio postići stvaranjem svemira? Kako možemo po­ moći? Ta besmrtna pitanja ljude danas  inspiriraju  jednako  kao kroz cjelokupnu  povijest,  čovjekovu  dušu  povezujući  s  filozofijom i ljubavlju prema mudrosti.

Neki težnju za većom mudrošću povezuju s drevnom unu­ tarnjom potrebom, sličnom želji za time  da  se  izgubljeni  vrate kući. Ili želji nezadovoljnih i neispunjenih za duhovnom snagom. Genijalnost svemira stvorila nas je tako da je u svakoga od nas usadila i djelić te velike mudrosti. Kada se usudimo posegnuti iz­ van životne zone ugode i objaviti da se kroz nas provodi velika drama, pomažemo li sa zadovoljstvom ubrzanju božanske kreativ­ nosti? 1 jesmo li dovoljno mudri da toj genijalnosti pomognemo na sve moguće načine? Život središte koncentriranosti gradi oko ritmova, promjena, razdoblja odmora, razdoblja aktivnosti, raz­ voja,  slušanja,  traženja i stvaranja.

Kao inteligentna bića obdareni smo sposobnošću slušanja, uočavanja onoga što se događa oko nas, te usklađenošću s rit­ mom i tokom našega života. Neprestano se razvijamo. Događaju nam  se  razne  stvari.  Život  se  mijenja.  Tako  se  možemo  pitati:

»Što sada? Koji je sljedeći korak?« Važno je sjetiti se da nikada nismo dovoljno mudri. Uvijek možemo nešto naučiti.

Jedan poslovni čovjek pred sebe je postavio cilj prema ko­ jem svaki dan treba naučiti nešto novo. Činilo mu se važnim ne dopustiti da dan prođe, a da ne nauči značenje neke nepoznate riječi, da ne stekne neku novu spoznaju, ne okusi nešto novo, ne doživi neku novu misao ili osjećaj. Činilo mu se da su među oni­ ma koji postižu uspjehe i ljudi koji vrijeme mudro koriste za rad na sebi, veću produktivnost i trajno učenje. Imao je dojam i da uspješni ljudi informacije i savjete češće traže nego što ih daju!

Možete li zamisliti kako bi to bilo poboljšati se na svim ra­ zinama bića i u svim aspektima života? Kako bi bilo znati da svo­ jem svijetu dajete istinski doprinos? Biste li osjećali uzdignutost kad biste znali da je nekoga zbog vas i vašega djelovanja snašla

 

sreća? Ili da je cijeli svemir pozitivno nabijen i pojačan jer ste i vi njegov dio? A to nisu nerealna pitanja.

Talmud pita: »Tko je mudar čovjek?« i odgovara: »Onaj ko­ ji uči od sviju«. Za povećanje mudrosti moramo biti voljni odba­ citi osobne stavove o nečemu, osloboditi se predrasuda i raz­ mišljati potpuno otvoreno. Važno je širiti parametre svijesti i učiti na mnogim različitim područjima, iz raznoraznih izvora, čak i uz opasnost da ispadnete glupi ili se osramotite. Jesmo li spremni priznati da možda ne znamo odgovore na sva pitanja i pokazati želju za učenjem? Učenje je poželjan proces koji možda obuhvaća i pogreške na putu do povećanog znanja. No ukupan učinak može promijeniti život! Istinska mudrost priznaje da, što više doznaje- mo o određenoj temi, to nam ona postaje zanimljivijom, pa može­ mo još više učiti!

 

 

Naučite biti mudri! Izoštrite osjetila; budite zadovoljni.

—     Dhammapada

 

Vjerojatno ste već čuli kako netko govori: »To mi je bila lekcija! Više nikada neću tako pogriješiti!« Ali koliko često čuje­ mo: »To je bila divna lekcija. I premda mi je tada bilo nelagodno, mnogo sam naučio. Uz te  nove spoznaje, mogu odabrati nešto drugo, pa neću pogriješiti na isti način«. Iskrena spremnost  na osvrt na iskustva koja su možda izgledala kao pogreške može bi­ ti prvi, možda i najvažniji korak  na  putu  zahvaljujući  kojem  će naša buduća iskustva postati korisnija. Uspješnost našeg svako­ dnevnog života, osobito u svijetu koji se ubrzano mijenja,  u veli­ koj mjeri ovisi o mudrim odlukama. Veća je mudrost nužna sva­ kome tko se, prije svega, smatra pomagačem ljudskoj zajednici i koji stvari želi sagledati u široj perspektivi.

Norman Cousins jednom je rekao: »Nasreću ili ne, živimo u vrijeme kada prosječan čovjek, želi li biti informiran, mora zna­ ti i nekoliko puta više nego prije samo trideset-četrdeset godina. Želi li  danas biti 'obrazovan', nije  mu  dovoljno da tek površno poznaje umjetnost i znanost,  nego mora raspolagati  i osjećajem za međusobnu povezanost koji se uči tek u malome broju škola. Naposljetku, današnja 'obrazovanost', u smislu viših potreba, znači i pripremljenost na državljanstvo u svjetskoj zajednici; uk­ ratko,  riječ je o školovanju za preživljavanje«.

 

*

 

4. ZAKON

Poniznost dovodi do molitve, kao i do napretka,  i usklađuje vas s beskonačnim

— John M. Templeton

 

 

Prema drugima se ne odnosi s prijezi­ rom i ne koračaj po­ nosno uzdignute gla­ ve. Bog ne voli aro­ ganciju i razmetlji- vost. Hodaj skromno i govori tiho... Ne hodaj ponosito

ovom zemljom. Zemlju ne možeš ra­ stvoriti niti se mjeriti

s planinom.

—  Kuran

 

KADA SE VIZIJAMA i radom primičemo smislenijem i plodonosnijem načinu života, može nam zatrebati način na koji ćemo provjeriti kako napredujemo, a i kako bismo utvrdili dvije stvari: kako se služimo životnim zakonima koje poznajemo, te poboljšavamo li se ili ne. U tu je svrhu korisno mentalno stati u stranu i promatrati samog sebe! Drugim riječima, zastati i osvrnuti se na sve ono što ste govorili, radili i razmišljali. Kakav je bio vaš posljednji konta­ kt s nekom osobom? Imate li osjećaj da ste s tom osobom »us­ klađeni«? Što ste osjećali u vezi s time što ste rekli ili učinili? Jes­ te li bili pošteni i iskreni, ili se u odnos umiješao vaš ego/karak- ter? Biste li ponovno postupili jednako kada bi vam se pružila prilika? Takva analiza vlastitih postupaka nudi vam korisnu proc­ jenu za uvođenje promjena i poboljšanja. A  sposobnost  učenja jedna je od najvećih čovjekovih prednosti.

Poniznost je čudesan ključ napretka. Poniznost nam po­ maže da na druge obraćamo više pozornosti i otvara čudesna vra­ ta novim područjima duha i istraživanju i napretku na svim pod­ ručjima. Poniznost je put  kojim  čovjek  stječe  dublje  razumijeva­ nje i znanje. Bez vrline poniznosti možemo postati odviše samo­ zadovoljni prošlim uspjesima da bismo se odvažno pozabavili no­ vim izazovima. Bez poniznosti možda nećemo imati dovoljno gor­ ljivosti da otkrijemo nova područja istraživanja. Ako nismo poniz­ ni, možda nećemo moći priznati pogreške, tražiti savjete ili izbje­ gavati ponos, netolerantnost i vjerske sukobe.

 

 

Bez poniznosti nema svetosti.

—  Thomas  Fuller

 

U poniznom pristupu svi oni koji nisu zadovoljni životu jednostavno omogućuju da teče svojim tijekom. U poniznom pri­ stupu svi koji žele, usmjerit će onaj unutarnji kreativni nemir pre­ ma izgradnji raja na zemlji. Riječ »poniznost« pritom se koristi u smislu shvaćanja da Stvoritelj beskrajno nadilazi sve što je itko ikada pomislio ili rekao o božanstvu. Nadilazi li taj kreativni iz­ vor svega beskrajno čovjekove mogućnosti shvaćanja i poimanja?

 

Kojeg volim i koji nije sposoban za zlo, koji je uvijek naklonjen i suosjećajan. Živjeti izvan domašaja »ja« i »moje« i užitka i boli, strpljivo, zadovoljno, pod nadzorom, u čvrstoj vjeri, svim srcem i umom posvećenima meni — eto u to sam zamljubljen.

—   Bhagavadgita

 

 

 

 

Poniznost nečim us-

hićuje srce.

— Sv.  Augustin

 

 

 

 

 

 

Tko u srcu ima ma­ kar i rižino zrno po­ nosa neće ući u raj.

—   Muhamed

 

Kada to uvidimo i postanemo poniznijima, hoćemo li smanjiti broj prepreka koje pred nas postavlja vlastiti zastranjeli ego?

Budući da je tako samoživ i neproduktivan, egoizam je ve­ lik izvor pogrešnih predožbi i postupaka. Pogled nam se nemjer­ ljivo širi kada životu pristupamo na temelju svijesti o tome koliko malo znamo. Poniznost nas dovodi do radosti i užitka marljivog i nepopustljivog traženja ubrzanog napretka i korisnosti. A napre­ dak može ubrzavati bez vremenskog ograničenja. Riješene zago­ netke dovode do novih tajni. Sile o kojima još i ne sanjamo vje­ rojatno djeluju u nama i oko nas. Sto više učimo o svojem svije­ tu, to možemo biti ponizniji, uviđajući koliko smo u prošlosti bili neuki i koliko toga još treba otkriti.

Od lekcija još svakako valja naučiti da izgradnja raja ovisi o svakome od nas. Emanuel Swedenborg napisao je: »U raju nećemo biti dok raj ne bude u nama«. Kako onda početi graditi raj iznutra? Istinska poniznost može nas voditi do stava molitve, dok zahvaljujući molitvi lakše dolazimo u sklad s beskrajnim. Mo­ litva posjeduje stvarnu mističnu moć koja daje željene rezultate! Kroz molitve i svjesno usklađivanje s duhovnom energijom po­ jačavamo vlastito duhovno svjetlo. Svakodnevni osvrt na vlastiti život može ukazati na razvoj izražavanja života u svim aspektima. Privlačimo energiju i prednosti onoga što izgrađujemo! Dolazimo li u dodir s nekom višom i većom silom? Gradimo li produktivni­ ji i plodonosniji život?

Na trenutak promislite o jednoj usporedbi. Kao što se u peći pročišćava zlato, tako i život može pročišćavati duše. Kada se netko rodi,  možemo ga usporediti s komadom grafita.  Grafit je mekan i amorfan, pa se sunčeve zrake s njega ne odražavaju. S vremenom se u životnoj peći izlaže takvoj intenzivnoj toplini i pritisku da se pretvara u »grubi dijamant«. Tako se određuje i obilježava unutarnji prirodni oblik kamena. Dijamant se potom pomno reže i brusi, dobiva mnogobrojne plohe i pretvara u blis­ tavi i skupi dragi kamen. Sunce se u njemu odražava u duginim bojama,  stvarajući veličanstvenu simfoniju ljepote  i  blještavila.

Tako je i sa svakom osobom koja dolazi u materijalni svi­ jet. Često imamo osjećaj da nas životna iskustva i odluke »pritis-

 

kaju i obrađuju«. Zahvaljujući tome, međutim, dolazimo do više razine razumijevanja: poniznost  koju  je  postigla  naša  duša počinje odražavati božansko svjetlo. Možda je upravo i zbog to­ ga, među  ostalim razlozima, Bog Neograničene Ljubavi  stvorio peć za taljenje koju nazivamo Zemljom!

 

 

*

 

 

5. ZAKON

Ne planirati znači planirati neuspjeh.  — Benjamin  Franklin

 

 

Graditi ne možemo prije nego što po­ ložimo temelje.

— Charles B. Newcomb

 

JEDAN JE POSLOVNI čovjek godinama planirao i radio na izgradnji us­ pješne tvrtke za proizvodnju kućnog namještaja. Bio je to čovjek s vi­ zijom obdaren i sposobnošću da viziju pretvori u stvarnost. Tvrtka je cvjetala, a on sam bio je velik dobitak za zajednicu u kojoj je živio. Na­ kon jedne osobito naporne sezone odlučio je odvesti obitelj na odmor. Međutim, po povratku ga je dočekalo iznenađenje:  izgorjeli su i tvrtka i kuća.

 

 

Čini mi se da se po­ većava  potreba za spremnošću.  Pripre­

mite se.

— Abraham  Lincoln

 

Dok je pognute glave stajao pred izgorjelom imovinom, glavom su mu se vrzmale raznorazne pomisli. Sto može učiniti? Tužiti se? Kome? Kriviti Boga kojeg se svakodnevno sjeća u mo­ litvama? Okriviti spore vatrogasce? Plakati?

Na koncu je duboko udahnuo, uspravio ramena, polagano podigao glavu i tiho prošaptao: »Bože moj, što bi ti da sada učinim?«

I nakon toga čekao je odgovor. Ubrzo mu se na licu poja­ vio blag osmijeh. Već sutradan je ispred ruševina nekoć uspješne tvrtke postavio natpis:

 

IZGORJELA FIRMA! IZGORJELA KUĆA!

IZGORJELA ROBA!

VJERA I DALJE NETAKNUTA! POKRETANJE TVRTKE U PLANU!

 

Na svijetu se do ve­ ličine dolazi  is- ključivo koncentrira-

nošću.

—   Upanišadi

 

Taj je čovjek naučio sa životnim se izazovima suočavati po­ zitivno i produktivno! Iste one metode planiranja koje su se po­ kazale korisnima u radu »izgorjele« tvrtke položile su temelje i za nov uspješan posao. Znao je da može »početi ispočetka«, a pla­ niranje uz molitvu izvrsno je ishodište.

 

 

Život mogu povlačiti ciljevi jednako kao što ga mogu pokre­tati motivi.

—  Viktor  Frankl

 

Odlučimo li nekamo  otići, prvo  ćemo vjerojatno proučiti zemljovid i isplanirati smjer kretanja. Vjerojatno nam se nudi ne­ koliko mogućih smjerova. Ako nam se žuri, možda ćemo odabra­ ti »najkraću udaljenost između dviju točaka«. Ako imamo vreme­ na u izobilju, možda ćemo odabrati opušteniji smjer, izlet koji će trajati duže, ali će biti ljepši i ugodniji.

Sve što vrijedi za putovanje ili obnavljanje tvrtke vrijedi i za ostvarivanje svakog cilja. Bez plana nam misli mogu besciljno lutati, biti nedjelotvorne i neproduktivne. Za oblikovanje plana i postizanje željenih ciljeva dobro je na znanstvenički način susta­ vno proučiti razne alternative. Kada se tako posvetimo ciljevima, na uspjeh ćemo nailaziti neusporedivo češće nego na neuspjeh.

Kao ljudi nastali smo od mnogih elemenata. A u svakod­ nevnome životu među najdjelotvornijima su upravo misli i  os­ jećaji. Svaka, ali baš svaka misao ili osjećaj mogu pridonijeti pri­ bližavanju našim iskrenim ciljevima, ili pred nas mogu postaviti prepreku. Uviđate li zašto svijest i planiranje u našem životu ig­ raju tako važnu ulogu? Promišljeni planovi putokazi su na cesti koja vodi do svrsishodnog života. U svojoj knjizi Kako uspjeti Brian Adams piše: »Loše zamišljeni planovi nikada neće dovesti do velikog uspjeha. Postignuća nikako ne mogu nadmašiti trud. Ako su vam planovi manjkavi, a ciljevi nisko postavljeni, nikada nećete postići velik uspjeh«.

 

 

Veličanstvene stvari postižu jedino oni koji su se usudili vjerovati

da je nešto u njima veće od okolnosti.

— John  Barton

 

Možda je korisno o stavovima u raznim situacijama raz­ mišljati kao o predanosti dugoročnim životnim ulaganjima! Trud nam donosi veće nagrade ako smo maksimalno konstantni. Ako se uspijevamo smiriti i ostajemo opušteni dok radimo na ostvari­ vanju životnih ciljeva, uvidjet ćemo da su nam dostupniji. Hoćemo li svoje sposobnosti uložiti mudro, uz pomno planiranje i pro­ mišljanje, u radu, u vezama i u duhovnome životu?

 

 

Na svijetu se do veličine dolazi  isključivo koncentriranošću.

—   Upanišadi

 

Čovjekov um obiluje nevidljivim sposobnostima. Kada u načinu na koji živimo i ostvarujemo ciljeve ima nakane, želje, mo-

 

tivacije, poticaja i svrsishodnosti, u svakoj prilici očekuju nas nagrade. Veći dio nadvladavanja prepreka, oporavka od navodnog neuspjeha ili kvalitetnog početka postiže se korak po korak. Održavanje stalnosti, na temelju mudrosti i planiranja, uz nasto­ janja na ostvarivanju životnih ciljeva, donosi duhovni mir i, u ko- načnici, nagrade.

 

 

Naglasci ••

 

1. Svakodnevno živimo i ostvarujemo interakcije s raznoraznim događajima koji mogu izazivati stres. Plodonosnost naših ži­ vota može odrediti upravo način na koji reagiramo u takvim
2. Život mora imati svrhu, ne smije biti bez cilja.

 

3. Vodite računa o temeljnoj istini koja kaže da se ono što nam ustrajno zaokuplja svijest najčešće ostvaruje u životu.
4. Komunikacija, povjeravanje i dijeljenje nezaobilazni su dijelo­ vi svakog
5. S radošću slušajte i učite! Otvoreni um spreman je za napre­
6. Budite spremni na sebe se svakodnevno osvrtati iskreno i od- važno.
7. »Mudrost se ne stječe iz udžbenika, nego se na plamenu ži­ vota mora iskovati iz čovjekova iskustva« (Morris Raphael Cohen).
8. Univerzalni zakon odabira potvrđuje  da moramo  promijeniti

odluke želimo li promijeniti život.

 

9. 9. Poniznost je čudesan ključ Otvara vrata duhovnim područjima, istraživanju i napretku na svim područjima.
10. Plemeniti ciljevi stvaraju plodonosan i sretan život.

 

*

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

Veliki učitelji oduvijek znaju kako i malena priča može potaknuti dušu. Promislite sada o mudrosti sadržanoj u sljedećoj priči iz knjige Svako vam se dobro vraća, istaknutog indijskog duhovnog učitelja J. P. Vaswanija.

 

UČI OD MENE!

Neki trgovac, starac i njegova malena kći našli su se kod izvora čiste, iskričave vode. Uz izvor je stajao natpis: »Uči od mene!«.

Trgovac je rekao kako je od izvora naučio veliku lekciju. Taj maleni  mlaz probija se prema moru, a na putu mu se prid­ ružuju potočići, potoci i rječice, tako da na koncu prerasta u ve­ liku, zaglušujuću rijeku. I mi trebamo tako raditi, početi od ma­ loga, pa postupno razvijati i širiti posao.

Starac je rekao kako ga je izvor naučio da treba služiti bez riječi, kako prijateljima, tako i neznancima.

Djevojčica je rekla kako je naučila da je voda beskorisna ako nije čista. Stoga trebamo živjeti čisto i čestito.

Učitelj je jedan. A svi uče ovisno o vlastitim sposobnosti­ ma, sklonostima i mogućnostima. U ovoj životnoj školi dan u ko­ jem nismo ništa naučili uistinu je izgubljen.

 

*