Meditacija, koja se nekada smatrala pretencioznom, može efektivno liječiti i izliječiti mentalne bolesti. Ovaj podatak dokazan je snimkama mozga. Glava prepuna misli je uobičajena za ljude današnjice. Meditacija, koja se puno prakticira u Indiji i u dijelovima Islingtona (dio šireg okruga Londona s miješanom populacijom uključujući i ljudima podrijetlom iz Azije i Indije), je tretman potvrđen od strane Ministarstva zdravlja Velike Britanije koji kombinira konvencionalnu psihoterapiju s tehnikama meditacije, disanja i joge.
Meditacija se u zapadnjačkom društvu prakticira od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no sve je više i više dokaza kako je meditacija krajnje efektivna. Istraživači iz najrespektabilnijih medicinskih centara Britanije su otkrili da može uspješno poništiti depresiju. The Daily Mail je citirao Marka Williamsa, profesora kliničke psihologije na Sveučilištu Oxford, odjel psihijatrije, on je kao jedan od ko-autora i osnivača mnogih varijanti „pomnog razmatranja psihe“ razvio tehniku kognitivne terapije pod nazivom „Mindfulness-Based Cognitive Therapy (MBCT)“: „Meditacija je antička praksa u dijelu istočnjačkih spiritualnih filozofija, koja uključuje sjedenje, obično u tišini i fokusiranje na jednu stvar, obično na senzacije udisanja i izdisanja. Um često započne lutati i misliti o drugim stvarima, tada je potrebno našu pažnju polagano i bez napora vratiti na ono što se fokusiramo (disanje). Ljudi koji ovo rade na regularnim osnovama se osjećaju vrlo smireno.
Zahvaljujući modernim snimkama mozga koje mjere aktivnosti istog, mi počinjemo shvaćati zašto je to tako.“ Williamsove kolege u SAD-a i Kanadi su uspjeli locirati dijelove mozga koji se mijenjaju za vrijeme meditacije, i rezultati su zapanjujući. Meditacija pomaže u reduciranju aktivnosti u dijelu mozga koji se zove amigdala, dvojne žlijezde koja upravlja našim osjećajem i stresom. Oni koji su više pod stresom i koji su više zabrinuti i tjeskobni, imaju preaktivnu amigdalu.
Meditacija reducira hiperaktivan rad amigdale. Tu je i efekt kojeg meditacija ima na moždanu insualu, dio mozga koji se bavi dubokim emocijama, recimo kada nam je „srce slomljeno“ zbog nesretne ljubavi, tada osjećamo neku vrstu boli. Kod ljudi s mentalnim bolestima, ovi dijelovi mozga postanu preaktivni – njihov način razmišljanja na neki način hrani njihove emocije, koje stvaraju još više misli dok proces na kraju ne postane neizdrživ. Meditacija sprječava ovaj nenormalni ciklus reducirajući poveznice između insuale i dijelova mozga koji stvaraju previše analize, a to se sve jako dobro i detaljno može vidjeti na snimkama mozga dobivenim tijekom istraživanja.
irida
