Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član JosipJankovic

Upisao:

JosipJankovic

OBJAVLJENO:

PROČITANO

487

PUTA

OD 14.01.2018.

Kako reagiramo kad netko načini pogrešku

Kako reagiramo kad netko načini pogrešku
Budite zahvalni za radost života. Budite sretni što imate mo­ gućnost raditi. Budite zahvalni za prigode u kojima možete davati i služiti. Dobra djela odlično izgrađuju karakter, zaslađuju život i određuju sudbinu. — Grenville Kleiser

Tridesetpeti tjedan

 

 

  1. ZAKON

 

Tko rijetko griješi, rijetko će nešto otkriti.

 

 

Zatvorite li vrata svim  pogreškama, zatvorit ćete vrata i

istini.

—  Tagore

 

 

Ako ne griješiš,  ništa

i  ne postižeš.

  • Joseph  Conrad

 

JESTE LI KADA propustili priliku jer ste se bojali pogreške? Koliko ste si puta postavili ograničenja jer ste se možda pribojavali da ćete »is­ pasti glupi« pred obitelji, prijateljima ili kolegama? Takvo iskustvo doživjeli smo svi. Što brže naučimo konstruktivno se suočavati s tak­ vim strahovima i brigama, to će nam život postati plodonosniji. »Tko rijetko griješi,  rijetko će nešto otkriti«.

Iako pogreške mogu izazvati stres i bol, takvo iskustvo može poslužiti i kao izvrstan izvor razvoja i učenja. Neki puta više učimo iz pogreške nego iz formalnih oblika učenja. »Metoda pokušaja i pog­ rešaka« često služi kao izvrstan učitelj koji nam omogućuje da ocije­ nimo pogrešne postupke. Na taj način stječemo bolju svijest o postu­ pku i o tome što daje, a što ne daje željene rezultate.

Uvijek možemo potražiti najbolje i najpraktičnije rješenje, pa zatim krenuti dalje. Razmišljajte s mnogo samopouzdanja. Briga ili neprimjerena zabrinutost u vezi s nečim što može izgledati kao pog­ reška obično ne daje pozitivne rezultate. Do spoznaja obično ne dola­ zi odjednom. Pozitivan stav udružite s idejama povezanima s mo­ gućnostima. Hrabrost i usmjerenost crpite iz ovih riječi u časopisu Guideposts: »Tuga gleda unatrag, briga gleda uokolo, a samo vjera gleda gore!«

Život je zanimljiv i poticajan u mjeri u kojoj samima sebi omo­ gućujemo otkrića. Kada ostajemo unutar poznatih parametara misli i djelovanja, vjerojatno ćemo izbjeći određene pogreške, no ta će nam

 

Napredak obilježen srećom ima i razdo­ blja u kojima čovjek nazaduje:  uzmi­ canjem za  korak-dva skakač dobiva krila.

Sa'ib iz Tabriza

 

 

 

Voli istinu, ali praštaj

grešku.

—  Voltaire

 

nevoljkost i nespremnost onemogućiti doživljavanje bogatijih iskusta­ va. Istraživanje novih granica misli, osjećaja i djelovanja povremeno će tražiti da se postavimo u drukčije okruženje ili okolnosti. Možda i jest lako griješiti na nepoznatome teritoriju. No ako se bojimo pogrešaka, moguće je da činimo najveću pogrešku uopće! To ne znači da može­ mo odbaciti mudrost, prosuđivanje i procjene. Kada smo predani raz­ voju, možemo se služiti pomagalima istraživanja, slušanja onih koje poštujemo i traženja smjera posredstvom molitve.

Književnost je prepuna priča o ljudima koji su griješili, učili na vlastitim greškama i nastavljali dalje. Albert Einstein u osnovnoj je školi bio loš i neuspješan učenik, te je prvi put pao na prijemnome is­ pitu na sveučilištu u Ziirichu. Ipak, na koncu je nadvladao te prepre­ ke i postao jednim od najvećih znanstvenika u povijesti. Henry Ford zaboravio je u prvi proizvedeni auto ugraditi brzinu za vožnju unatrag. A zatim se 1957. hvalio automobilom desetljeća. Bio je to Edsel, poznat po vratima koja se ne zatvaraju, poklopcem koji se ne otvara, bojom koja se ljušti, sirenom koja se često zaglavi, te glasom koji ga prati toliko da ga je nemoguće prodati nekom drugom. Međutim, Ford je nakon toga postizao samo izvrsne rezultate. Paul Ehrlich, nje­ mački bakteriolog, nije bio dobar učenik i imao je problema s testo­ vima i ispitima. Ali je bio nadaren za rad s mikroskopom i ta ga je sposobnost izvlačila do konca školovanja. Ehrlich je na koncu svoj dar upotrijebio za razvoj kemoterapije, a 1908. dobio je Nobelovu nag­ radu za medicinu.

 

Uvijek ću rado uzeti zrelu i plodonosnu pogrešku, prepunu sjeme­

nja, plod koji puca od vlastitih ispravaka.

—  Vilfredo  Pareto

 

 

Od  primjene  razuma i pokusa razbježale su se pogreške.

  • Thomas Jefferson

 

Kako reagiramo kad netko načini pogrešku koja utječe na nas? Na primjer, kako se osjećate kada vam blagajnica previše zaračuna, kada poštanski ured zagubi pošiljku ili kada vam mehaničar potpuno ne riješi problem na automobilu? Hoćete li se uzrujati i kritizirati ili ćete naučiti prema tuđim se pogreškama odnositi strpljivo i s razumi­ jevanjem? Možemo li reagirati na tuđe pogreške onako kako bismo željeli da oni reagiraju na naše pogreške? Je li važno znati da se u sve­ mu računa samo trud? Pogreške iz prošlosti u budućnosti se često pretvaraju u uspjeh. Pogreška je dokaz da je netko nešto pokušao! Možemo se koriti zbog vlastitih pogrešaka ili te pogreške možemo upotrijebiti kao odskočne daske za dosezanje novih zamisli koje inače ne bismo otkrili.

*

 

  1. ZAKON

Mjera je čovjekova stvarnog karaktera ono što bi učinio kada za to nitko ne bi doznao. — Thomas Macaulay

 

Izbjegavaj sve što je zlo;  čini dobro;  čisti um  — to je  nauk Probuđenoga.

—   Anaksagora

 

 

 

Kao ispit karaktera najuniverzalnije je prihvaćena vrlina ka­ raktera upravo pouz­

danost.

Harry Emerson Fosdick

 

 

 

Da bi bio vrijedan i dostojan, karakter mora biti u stanju stajati čvrsto na no­ gama u svijetu sva­ kodnevnoga rada i

iskušenja.

—- Samuel Smiles

 

KAKO ISKORISTITI mnogobrojne prilike koje vas svakodnevno pozivaju da reagirate na raznorazne situacije? Jeste  li  častan  čuvar  vlastitih misli, osjećaja i djelovanja i težite li najvišim oblicima njihova izraza? Jeste li ustrajni u potpori vlastitim vrijednostima? Jeste li u cijelosti is­ kreni i otvoreni? Bi li vas netko mogao nagovoriti da zbog nekog raz­ loga varate ili kradete? Kad biste pronašli nešto vrijedno, poput novčarke prepune novca ili skup nakit, biste li pokušali pronaći vlas­ nika i vratiti vrijednu stvar? Kad bi nešto što je učinjeno u tajnosti os­ talo tajnom,  kako  biste reagirali?

Jeste li dovoljno samousmjereni da održite osjećaj ravnoteže i karaktera, bez obzira na tuđe mišljenje? Donosite li životne odluke na temelju svijesti o plemenitome cilju i duhovnome razvoju? Možete li odustati od osuđivanja drugih koje se možda temelji na izgledu, stje­ canju i sličnim postignućima i uzdignuti viziju kako biste u svakom po­ jedincu ugledali duh koji se razvija? Možete li spoznati i djelovati na temelju vlastite zrelosti u nizu raznoraznih iskustava koja nudi život? Kada vas drugi prepoznaju i hvale vaše atribute i postignuća, možete li reći »hvala« uz poniznost duha koji priznaje vaše darove i zahvalju­ je na njihovu izvoru? Prema kojim mjerilima živite?

Thomas Macaulay rekao je: »Mjera je čovjekova stvarnog ka­ raktera ono što bi učinio kada za to nitko ne bi doznao«. U tim ri­ ječima nailazimo na veliku mudrost. Svatko od nas ima profinjeno mjerilo za poštenje i integritet — vlastitu svijest. Taj tihi glas u nama javlja se kada razmišljamo o nečemu neetičnome. A glas savjesti može biti naš doživotni prijatelj i vodič.

Ako mjeru stvarnog čovjekova karaktera određuje to što bi on učinio kad ga nitko nikada ne bi otkrio, tada takve postupke može osuđivati jedino sam pojedinac. Iako se netko može »izvući« s nečim u vanjskome svijetu, unutarnje biće dobro zna koja je prava istina. Ka­ da god nečim oštetite vlastiti karakter, umanjujete vrijednost vlastito­ ga bića, a izravna žrtva toga jest vaše samopoštovanje. Jedan vrlo ug­ ledan postariji gospodin često je govorio djeci i unucima: »Ako se sva­ ki dan mogu pogledati u zrcalo i otvorena srca i duševnog mira u mo­ litvi se obratiti svojem Stvoritelju, tada noću mogu mirno spavati«.

Samo vi živite sa svojim motivima i samo vi postavljate mjeri­ la vlastite časti i karakternosti. U sebi raspolažete mogućnošću priv­ lačenja istinski plodonosnog i korisnog života. Svemir nam nudi neb-

 

Usadi ljubav u cijeli svijet, jer pamti se samo  karakter.

—   Merikareovo učenje

 

 

 

Savjest je Božja na­ zočnost u čovjeku.

—  Emmanuel Swedenborg

 

rojene prilike za učenje i razvoj mudrosti i karaktera. Kad se pojave iskušenja koja nas navode na odustajanje od visoko postavljenih sta­ ndarda, a do toga dolazi kod većine nas, svemir nam upravo kroz sav­ jest govori: »Hej! Probudi se! Pogledaj što se događa! Veliki su izgle­ di da bi ova situacija mogla biti štetna!« Ako ne slušamo, te poruke često postaju sve glasnije i glasnije, a bol dublja, bilo da se javlja na fizičkoj, mentalnoj, emocionalnoj ili duhovnoj razini — ili čak na sve četiri! Budući da postajemo ono što sami odaberemo, zašto ne bismo odabrali karakternost i plemenitost? Plemenit um ne dolazi u iskuše­ nja lažnih pojava.

Pridržavate li se dosljedno vlastitih etičkih načela, vaš osobni integritet postaje snažnim magnetom za uspjeh na svim životnim ra­ zinama. Važno je shvatiti vlastite unutarnje motive. Krećete li se u sm­ jeru trenutačnog zadovoljenja ili u smjeru korisne i trajne sreće? Spo­ znavanje odgovornosti stvara sposobnost reagiranja na sve situacije na najpovoljniji način.

Kad smo iskreni prema sebi i prema svim životnim oblicima i pojavama, dolazimo na ispravan duhovni put. Možete li se osvrnuti na svoj dosadašnji život i biti zadovoljni jer dajete sve od sebe? Odraža­ va li svaka soba u vašoj kući života svjetlo iskrenosti svrhe, poštenja i predanosti trajnome razvoju?

Majka je sinu pomagala s pisanjem zadaće. Tako su došli i do vježbe u kojoj je trebalo pravilno napisati riječi svijest i savjest. Stoga ga  je upitala: »Znaš li koja je razlika između tih dviju riječi?«

Dječak je bez razmišljanja odgovorio: »Naravno, mama. Svi­ jest je kada si nečega svjestan. A savjest je kada bi više volio da nisi svjestan«. Savjest je uistinu unutarnja spoznaja o tome da se suočava­ te sa situacijom u kojoj morate birati između korisne i štetne reakcije. 

*

 

  1. ZAKON

Mijenjaj  um  želiš  li promijeniti život. 

Um izjednačuje sve; čovjekova je misao postupak kojim se u konačnici ostvaruju čovjekovi ciljevi.

—  Daniel  Webster

 

 

 

Njegujte um uzviše­ nim mislima. Junake čini vjerovanje

u junaštvo.

—  Benjamin  Disraeli

 

 

Misli vladaju svijetom.

—  Ralph   Waldo

Emerson

 

KAKO JE vaš um povezan s vašim životom? U svakom pogledu! Raz­ mišljanje je kreativan proces koji se odvija bez prestanka. Razmišlja­ nje je ishodište svake misli, osjećaja i čina. Magnetska atmosfera mis­ li putuje s vama i vaš je neizostavni dio. Kad potvrđujemo svoje je­ dinstvo cjelokupnošću života, biti i inteligencijom Stvoritelja, dijelimo te duhovne odlike. Na primjer, naš je um poput filmskog projektora, naši su stavovi film, dok su naša iskustva slika koja se prikazuje na filmskome platnu. Ako naše misli odražavaju obrazac pozitivnih moti­ va i konstruktivnih odnosa, po svoj prilici imamo kreativno gledanje na svijet i zdravo poštovanje prema sebi i drugima. S druge strane, ako za sebe držimo da smo nedostojni, vjerojatno ćemo privlačiti si­ tuacije koje razočaravaju, frustriraju i nerijetko su bolne.

Charles Fillmore rekao je: »Um je sjedište percepcije onoga što vidimo, čujemo i osjećamo. Tek kroz um uviđamo ljepotu zemlje i neba, glazbe ili slike, zapravo, svega. To tiho tkanje misli, to stalno kretanje van-unutra posredstvom stanica i živčanih valova koje u skla­ dnu cjelinu spaja nebrojena raspoloženja uma, to nazivamo životom«. Misli su stvari i jednako su važne kao djela. Negativno je razmišljanje jednako moćno kao i pozitivno. Način razmišljanja čini temelje onoga što jesmo i stoga snažno utječe na svijet koji nas okružuje.

Želite li promijeniti život tako da postane pozitivnijim iskus­ tvom, analizirajte vlastite misaone procese. Tijekom dana prosječan čovjek vjerojatno fluktuira između osjećaja samopouzdanja i nesigur­ nosti, odlučnosti i neodlučnosti, vedrine i tuge, spokoja i frustriranos- ti. Takvo je razmišljanje nalik na klatno, koje se ljulja amo-tamo. No takve promjene ne treba prihvaćati. Većina problema ima rješenje. Svaka situacija može se promatrati i iz neke pozitivne perspektive. Želite li živjeti plodonosnije, bolje i korisnije, to je potpuno moguće! Jednostavno odaberite takav život! 

Sva zla izviru iz uma. Promijeniš li um, može li i dalje

postojati zlo?

Buddha 

Razmišljanje je kretanje zamisli unutar vašega uma, odnosno vaš intelekt na djelu. Na temelju tih zamisli stvaraju se mentalne sli­ ke, koje se temelje na stečenim spoznajama, a one se potom izraža-

 

Ako je nesretan, čovjek je za to kriv sam, jer je Bog sve stvorio sretnima.

—  Epiktet

 

vaju u obliku želja i djelovanja. Tako misaoni proces postaje krea­ tivnom silom koja je neprestano na djelu. U knjizi Moć makro-uma Rebecca Clark naglašava: »Već sada počnite školovati impulse i os­ jećaje u željenim područjima. Vaši su snovi i ideali roditelji vaših na­ gona i osjećaja. Što mislite o ljudima, mjestima, situacijama i stvari­ ma u vašem životu može poprimiti stvaran oblik. Odbijajte misli o ne­ kom drugom koje ne biste objektivizirali u sebi. Vi ste zbir svojih mis­ li!« 

Najsnažnije načelo razvoja leži u čovjekovim odlukama.

—  George  Eliot

 

 

Znanost neprestano otkriva nove zagonetke stvaranja. Svako otkriće poziva čovječanstvo prema još dubljim i sve širim područjima istraživanja. Prodiranje u svaku misteriju čovjeku otvara dublje i dale­ kosežnije situacije koje su izazov njegovim intelektualnim sposobnos­ tima. Kada idemo putem istraživanja, poput hodočasnika koji se us­ pinju nepristupačnom planinom, pred nama se otkrivaju novi krajolici znanja i spoznaja. Kad god osvojimo neki planinski vrh, na obzoru se pojavljuje novi, još viši vrh.

Prilike ne nalaze posvuda i nemaju ograničenja! Način na koji koristite kreativnu moć svojega uma i način na koji reagirate na ljude, stvari i događaje... sve to utječe na vaše odluke. Sjeme plodonosnog života nalazi se u smjeru misli. Koliko ste živi, budni i gorljivi u vezi sa životom? Kada su vam misli koncentrirane na život, ljubav, mudro­ st i božansku inteligenciju, pripremate se za sve kušnje koje se uopće mogu pojaviti pred vama.

*

 

  1. ZAKON

Svi su aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napretka i raz­ voja. — Rebekah Alezander 

 

Evolucija nije sila, nego proces; nije uzrok, nego zakon.

John, vikont  Morley  od

Blackburna

 

Razvoj je jedini do­

kaz života.

  • Kardinal John Henry Newman

 

PROMJENE SU i nužne i dobre. Čovjekova evolucija ovisi o promjena­ ma. Centar za islam i znanost pokrenuo je novi projekt koji bi trebao promijeniti stavove o islamu i znanosti nudeći stotine bio/bibliograf­ skih izvora o islamu i znanosti. Provode se nova istraživanja o pred­ nostima opraštanja kao i o pronalaženju pomoći za one koji žele op­ rostiti ali, kako se čini, ne znaju kako se to čini. Jedno intenzivno kli­ ničko ispitivanje o iscjelivanju pokazuje kako molitva potiče ukupno smanjenje razine boli koju osjećaju pacijenti s reumatskim artritisom. Dijalozi između znanstvenika i teologa otvaraju toliko potrebnu dvos­ mjernu komunikaciju. Čini se da kamo god pogledamo, znanost, reli­ gija, proizvodnja, obrazovanje, psihologija i ostala područja istražuju daleko šira pitanja. Novi načini ostvarivanja napretka i razvoja pojav­ ljuju se širom planeta.

Kad nastavljamo putem i tražimo nove i bolje načine života, te možda otkrivamo dosada nepoznate izvore i mogućnosti, napredak i razvoj donosimo i sebi i drugima. Kada život svjesno gledamo u pro­ gresivnome svjetlu i kada širimo um kako bi učio nove stvari, kad pos­ tajemo sve spremniji mijenjati se, tada može doći do istinskog razvo­ ja.

 

Inovacija je više od nove metode. Riječ je o novome pogledu na svijet, pogledu rizika, a ne slučaja ili sigurnosti. Riječ je o novome pogledu na čovjekovu ulogu u svemiru; on preuzimanjem rizika stvara red. A to znači da je inovacija prihvaćanje čovjekove odgo­

vornosti, a ne izraz čovjekove snage.

—  Peter  Drucker

 

 

Čim prestane  napre­ dovati,  dosezati  no­ ve visine, širine i dubine,  čovjek počinje  stagnirati.

  • Orison Swett

Marden

 

Poput leptira koji proživljava metamorfozu, možda ćemo uvid­ jeti da više nismo na dosadašnjem mjestu. Nešto u nama želi doseći viši stupanj slobode, osloboditi se okova stagnacije i ograničenja, te se vinuti u nove dimenzije razvoja i napretka. Naslućujemo uzbuđenje promjena koje su pred nama, a čiji je utjecaj toliko dalekosežan da trenutačno možda i ne možemo spoznati kako ćemo se pojaviti na suprotnoj strani. Štoviše, možda nemamo nikakvu predodžbu o tome kako bi mogla izgledati ta »suprotna strana« promjena. Ipak, u ovom

 

U  snovima je

začetak odgovornosti.

—  William   Butler

Yeats

 

dvadeset prvom stoljeću, na pragu smo, kako se čini velike renesan­ se, kako u unutarnjem, tako i u vanjskom svemiru! Svugdje se događa neusporedivo više od onoga što je vidljivo na prvi pogled. Čim posta­ nemo voljni otvoriti um i doživjeti ono što je naoko nevjerojatno, čini­ mo prve korake prema vlastitome napretku i otkrićima potrebnima za razvoj.

 

Jesmo li na rubu doživljavanja proširene stvarnosti?  Što  je točno ta proširena stvarnost? U knjizi Istraživanje unutarnjeg i vanj­ skog svemira astronaut Brian O'Leary opisuje je ovako:

Jedinstvo u raznoli­ kosti, tako glasi na­ kana svemira.

Vivekananda

 

Njome se u biti širi naš okvir ispitivanja. Um je prema takvom gledanju više od pukog uma koji prikuplja informacije kao obično računalo. Čovjekova je svijest dio veće stvarnosti u (možda i izvan) vremenu i prostoru, a ne epifenomen organizma s ograničenim vre­ menskim trajanjem u fizičkome tijelu. Nastoji integrirati subjektivno i objektivno, desnu i lijevu stranu mozga. Teži jedinstvu svega, umjes­ to reduciranju svega na fizičke komponente.

Nova stvarnost pretpostavlja međupovezanost, viši poredak u svijetu koji nije moguće objasniti tek poznatim fizičkim zakonima. Promatra moć uma. Odvaguje hipoteze koje se usuđuju usprotiviti se sadašnjim teorijama i pretpostavkama. Propituje niz različitih oblika pristupa potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom... Razmatra dimenzije koje nadilaze vrijeme i prostor, pojmove koji nadilaze sa­ dašnje predodžbe o materiji i energiji, te područja koja nadilaze fi­ zičko.

 

U jednom razdoblju Zemljine povijesti na našem planetu nije bilo baš nikakvih živih bića. U redu, možda je bilo zametaka biološki zanimljivih molekula koje se još nisu bile organizirale u žive sustave. No sada imamo milijune živih bića koja hodaju, pužu, plivaju i lete. Kako je došlo do te fantastične promjene? Je li život na Zemlji poka­ zatelj da su svi aspekti stvaranja u evolucijskome procesu napredova­ nja i razvoja? Evolucijski proces oblikuje naš svijet i našu vlastitu vr­ stu. Nedvojbeno je i da je oblikovao način na koji svoj svijet shvaćamo. Što mi kao pojedinci možemo učiniti kako bismo potpomogli taj nap­ redak i razvoj? Kako u svemu prepoznati zajedničko životno putova­ nje?

 

Neograničena ljubav glavna je odlika koja naše srce i um otva­ ra prema novoj stvarnosti. Štoviše, otvoreno srce i um mogu služiti kao putovnica za ulazak u svijest koja se razvija, kako individualnu, ta­ ko i kolektivnu. Duhovni razvoj odražava razvoj u nastanku i izrazu

 

duhovnih ideja. I dalje težimo dobrome, lijepome, istinitome, preuzi­ majući odgovornost u smislu aspekta osobnog morala i samonadzora. Pogled u budućnost svakako je intrigantan. Je li moguće da

Bog želi da čovjekov um,  srce,  ruke i glas provode božanski plan namijenjen  svijetu?

 

Srce, um, intelekt i dušu ulazite čak i u najmanja djela. To je tajna

uspjeha.

Sivananda Sarasvati

*

 

 

  1. ZAKON

Blaženije je davati nego primati.  — Djela apostolska 20:35

 

Godine ne umanjuju nego uvećavaju plaću ljubavi i zah­ valnosti koju primaju oni koji rade na opću korist.

—  Imelda  Shanklin

 

MNOGI najuspješniji i najutjecajniji ljudi svijeta dokazali su mudrost ri­ ječi: »Želite li iz života izvući više, morate mu više davati«. Takvi ljudi razumiju životni zakon koji govori da davanje dovodi do još davanja i do većih osobnih nagrada. Kad jedan drugome dajemo slobodno i nesputano, bez uvjeta, svoje bogatstvo i sreću dijeleći s drugima, da­ vanje se množi i primamo daleko više nego što smo dali. Čak i kad nema neposrednih izgleda za vraćanje, sama radost davanja naš duh zasipa velikim i dragocjenim darovima. S druge strane, kad dajemo samo da bismo primali, ili dajemo uz uvjete, vjerojatno nećemo pri­ vući ni sreću ni prijateljstvo!

»Kako daješ, tako ćeš i primati«. Te se riječi smatraju jednim od univerzalnih zakona ljubavi. Uviđate li razloge? Postoje nebrojeni divni i produktivni načini na koje možete davati, a pritom je ključna svrha zbog koje dajemo. Kad dajemo bezuvjetno, dajemo iz srca ne­ ograničene ljubavi. Kad se koncentriramo na ljubav i služenje drugi­ ma, pomažemo izgradnji raja na zemlji. Nesebično davanje najčešće potiče druge da iskazuju sve što je u njima najbolje.

Dodatna prednost koju stječemo davanjem često je upravo po­ većano razumijevanje. Kako? Kad djelujemo na temelju duha, uvijek dolazi do određenih povećanja. Kad životu pristupamo iz perspektive neograničene ljubavi, uvijek dolazi do određenog oblika povećanja u spoznajama. Kao što kvalitetan obrok daje hranjive tvari i energiju za

 

Pitanje kruha za me­ ne je materijalno pi­ tanje, no pitanje kruha za mojeg je susjeda duhovno pi­

tanje.

—  Nikolaj  Berdjaev

 

fizički aktivan život, tako je i božansko neizmjeran izvor duhovne hra­ ne i snage. U razgovoru s predanim dobrovoljcem, vjerojatno ćete doznati za brojne izvore osobnog zadovoljstva koji proistječu iz tak­ vog služenja.

 

Ne znam kakva će vam biti sudbina, ali jedno znam: među vama će istinski sretni biti jedino oni koji su tražili i pronašli način

da služe.

Albert Schweitzer

 


Kada daješ, ne misli

na korist.

—  Kuran

 

 

Kada vidiš da netko provodi Zakon dava­ nja, s radošću mu pomogni, pa ćeš

doći do velikih i bes­ konačnih izvora

sreće.

—  Buddha

 

»Blaženije je davati nego primati«, stoji u Svetom pismu. Zašto bi bilo baš tako? Svako iskustvo praktičnog provođenja nekog univer­ zalnog zakona ili duhovnog načela približava nas trajnoj  radosti  i sreći, te plodonosnim izrazima. Zahvaljujući takvoj povlaštenosti isti­ nu shvaćamo na intelektualnoj razini, dok na iskustvenoj razini posta­ jemo istinom. Velika je razlika između toga kada čujemo divnu pjes­ mu i kada je sami otpjevamo. Želimo li biti sretniji, donosimo li sreću drugima? Želimo li biti uspješni, nastojimo li drugima pomoći da dođu do uspjeha? Želimo li u životu imati više ljubavi, nastojimo li pružati više ljubavi? A formula je krajnje jednostavna: sve što dajete vraća vam se, višestruko uvećano!

Jeste li razmišljali o mogućnosti da je zakon davanja i prima­ nja jedna od mogućih definicija slobode? Jedan poznati poslovni čov­ jek ovako je definirao slobodu: »Život bez razmišljanja o sebi«. Može­ te li zamisliti da jedan cijeli dan proživite tako da se koncentrirate na druge, a ne na sebe? Biste li tada lakše pružili ruku u služenju većem broju ljudi oko sebe bez imalo razmišljanja o eventualnoj koristi? Ta­ da jednostavno živite i slobodni ste!

 

Budite zahvalni za radost života. Budite sretni što imate mo­ gućnost raditi. Budite zahvalni za prigode u kojima možete davati i služiti. Dobra djela odlično izgrađuju karakter, zaslađuju život i određuju sudbinu.

Grenville Kleiser

 

 

U knjizi Za sve postoji vrijeme benediktinska redovnica Joan Chittister piše:

 

Hasidski učitelji prenose priču o rabinu koji je svakog sabata nestajao kako bi »u šumi razgovarao s Bogom«. Tako su barem mis-

 

lili njegovi vjernici, koji su stoga jednog takvog dana zadužili jednog dužnosnika iz sinagoge da pode za rabinom i promatra taj sveti sus­ ret. Rabin je ulazio sve dublje i dublje u šumu, a na koncu je došao do malene kolibe neke nežidovke, smrtno bolesne i nemoćne. Rabin joj je kuhao, meo i čistio, donosio joj drvo za ogrijev. Potom se, čim bi dovršio posao, odmah vraćao u svoju kućicu pokraj sinagoge.

Ljudi u selu pitali su čovjeka koji je slijedio rabina: »Onda, je li naš rabin odletio u nebo?«

»O, ne«, odgovorio je ovaj nakon kraćeg razmišljanja, »naš je rabin uzletio još mnogo, mnogo više«.

 

 

Najmudriji je i najsretniji koji stalnom pozornošću misli otkriva najveće prilike da čini dobro, te prodire kroza sav otpor kako bi

unaprijedio prilike.

Philip Doddridge

 

Poziv na služenje s ljubavlju žudnja je srca koje želi živjeti i na­ dići naša ograničenja. Kad duže vrijeme donosimo duhovne odluke, doživljavanje i izražavanje tih moćnih istina često rezultira snažnijim i uravnoteženijim karakterom. Svoj vanjski svijet počinjemo transformi­ rati u smjeru svojih unutarnjih zamisli i vrijednosti. Ako naš ljudski napredak prati i poboljšanje svijesti, naučit ćemo od života stvarati bogatije iskustvo, a naše će nagrade daleko nadmašiti naš trud. Da­ vanje je izvrstan prvi korak u tom smjeru.

 

 

Naglasci ••

 

  1. Život je zanimljiv i koristan koliko su zanimljiva i korisna naša ot­ krića.
  2. Pogreška može biti izvrstan izvor razvoja i učenja.
  3. Kako reagirate kada netko načini pogrešku koja ima veze s vama?
  4. Prema kojim mjerilima živite?
  5. Glas savjesti može biti doživotni prijatelj i vodič.
  6. Samo vi sami možete postaviti mjerila osobne
  7. Svrha je našeg životnog putovanja pridonositi cjelini.
  8. Razmišljanje je kreativan Moguće mu je pomagati i us­ mjeravati ga.

 

  1. Svi problemi imaju rješenje. Svaka situacija ima pozitivnu perspe­
  2. Promjene su i nužne i
  3. »Želite li iz života izvući više, morate mu više davati«.
  4. Božansko je beskonačan izvor duhovne snage i

 

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

Treća kategorija judaistickog Tanakha sadrži velik izbor raznih književnih djela iz različitih razdoblja rane židovske povijesti. Izbor iz Psalama:

 

O, Bože, proučio si me i upoznao. Kada sjednem ili ustanem, Ti to znaš;

izdaleka razabireš moje misli.

Pratiš me dok hodam i dok se odmaram, i dobro poznaješ moje navike.

Na jeziku nemam riječi koje Ti,

o, Gospodine, dobro me poznaješ.

.. .To nadilazi moje spoznaje;

riječ je o misteriji u koju ne mogu proniknuti, Kamo se sakriti od Tvojega duha?

Kamo pobjeći od Tvoje nazočnosti? Uzdignem li se na nebo, Ti si i ondje;

spustim li se u Sheol, i ondje ću te naći.

Odletim li u svitanje

da odmorim se na zapadnome obzoru, čak će me i ondje pronaći Tvoja ruka, Tvoja će me desnica čvrsto držati.

Kažem li: »Tama će me svakako skriti, noć me zaštititi«,

tama za Tebe nije tama, noć je svijetla poput dana; tama i svjetlo tek su jedno.

Ti  si  stvorio moju svijest,

Ti si me oblikovao u majčinoj utrobi. I stoga Te slavim,

jer si me stvorio tako čudesno i divno.

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U STUDENOM...

STUDENI...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član iridairida

    Edine, ti se tako rijetko pojaviš, pa ne zamjeri ako previdimo da si svratio, dobar ti dan!

    30.10.2024. 12:33h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Dobro veče.

    28.10.2024. 22:30h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Blagoslovljenu i sretnu nedjelju vam želim. Lp

    13.10.2024. 08:02h
  • Član iridairida

    Dobro nam došao listopad...:-)

    01.10.2024. 01:57h
  • Član iridairida

    Sretan Vam početak jeseni Magicusi...:-)))

    22.09.2024. 09:14h
  • Član iridairida

    Sretan Vam početak jeseni Magicusi...:-)))

    22.09.2024. 09:14h
  • Član iridairida

    rujan samo što nije....-)

    29.08.2024. 08:59h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info