Mudrost svjetskih  religija

 

Prvi tjedan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1. ZAKON

Kada vladaš svojim umom, vladaš i svojim svijetom.

— Bill  Provost

 

 

 

Um je sve; postaješ ono što misliš.

—  Buddha

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Um čovjeka veže, um čovjeka oslo- bađa... Onaj koji s punim uvjerenjem tvrdi »Nisam vezan, slobodan  sam« pos­ taje slobodan.

— Ramakrishna

 

JESTE LI SVJESNI Činjenice da u sebi trenutačno imate silnu energiju koju je moguće upregnuti i upotrijebiti tako da vas dovede do rados­ ti zadovoljnijeg i uspješnijeg života? Uviđate li i da vam ista energija može pomoći da živite s bezbroj važnih doprinosa osobnome svijetu, obitelji i zajednici? Ta lako dostupna i iskoristiva energija često se na­ ziva »snagom uma« ili »zakonom djelovanja uma«. I funkcionira kod oba spola, u svim područjima čovjekova života, te u svim narodima i zemljama širom svijeta.

Dio elemenata snage uma vjerojatno vam je već i poznat: želja, vizija, mašta, nakana, uvjerenost, vjera, pozitivno i negativ­ no razmišljanje, da navedemo samo neke. Svi mi te elemente ti­ jekom dana često koristimo. No mnogi možda ne uviđaju važne doprinose koje ti aspekti uma imaju pri određivanju karaktera i osobnosti pojedinca. Stoga nam shvaćanje riječi »Kada vladaš svojim umom, vladaš i svojim svijetom« može itekako pomoći da dubinski spoznamo pojedine načine na koje kao pojedinci fun­ kcioniramo. Promotrimo sada kako točno djeluje to načelo.

U svojoj knjizi Otkrivanje svijeta Charles Fillmore  čovje­ kov um opisuje ovako: »Um je sjedište percepcije svega što vidi­ mo, čujemo i osjećamo. Upravo posredstvom uma vidimo svu lje­ potu zemlje i neba, uživamo u glazbi, umjetnosti i, štoviše, sve­ mu ostalome. Nijeme misli koje se prebacuju iz stanice u stanicu, zajedno s valovima koji se šire živcima čine skladnu cjelinu istka- nu od bezbrojnih raspoloženja, a upravo tu cjelinu nazivamo ži­ votom«.

 

Najveće otkriće mo­ jega naraštaja glasi: Čovjek može  promi­ jeniti život promje­

nom stavova.

• William James

 

U umu svakog pojedinca nalazi se ishodište njegovih mis­ li, riječi, djela, čak i osjećaja. Sve što mislite o Stvoritelju svega na svijetu, o sebi, o obitelji, susjedima, poznanicima, kolegama s posla i drugim ljudima u vašem je svakodnevnom životu  vrlo važno. Štoviše, način razmišljanja može utjecati doslovce na sve aspekte života! Kao što je jednom rekao Joseph Addison: »Snaž­ nome je umu često najteže biti vlastitim gospodarom!«.

Tijekom jednoga dana čovjek može fluktuirati između sa­ mopouzdanja i nesigurnosti, odlučnosti i neodlučnosti, spokojne smirenosti i frustriranosti, sreće i tuge. Možete stjecati dojam da vašim životom upravljaju ljudi, događaji i okolnosti. Ali je li to opažanje ispravno? Uistinu je važno biti svjestan situacija i okol­ nosti koje vas okružuju. Važno je i korisno u životu raspolagati i određenim odlikama: iskrenošću namjera, predanošću idealima, ustrajnim poštenjem  i časnim  karakterom, te neprekidnom žud­ njom za znanjem.

 

 

Sve što postoji potječe iz uma; temelji se na umu i um ga oblikuje.

— Dhammapada

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na području  pro­ matranja slučaj je naklonjen samo pri­ pravnome umu.

• Louis Pasteur

 

Istinsko uporište nećete pronaći u prolaznim stvarima, ne­ go u onome što je vječno; nema ga u dijelovima izvanjskoga svi­ jeta, nego u svetoj unutarnjoj spoznaji i istini o vlastitome posto­ janju. Spoznati tu istinu i čvrsto se ukorijeniti u toj spoznaji neki put možda i nije jednostavno, osobito danas, kada se svijet tako ubrzano širi i razvija. Ali moguće je biti usredotočen i koncentri­ ran! Kako? Za to je važno ovladati vlastitim mislima.

Univerzalni zakon ili načelo koje nazivamo zakonom djelo­ vanja uma ima značajnu ulogu u životu svakog čovjeka. Kako dje­ luje na pojedinca i njegov život? Jedan od odgovora nudi premi­ su prema kojoj je razmišljanje  poveznica  univerzalnog  Božjeg uma i čovjeka. Svijest o tom zakonu i njegova primjena mogu vam pomoći da usmjerite misli i zajamčite da će biti pozitivne i pro­ duktivne. Razmišljanje je usto i kretanje misli i  zamisli  unutar vašeg uma, odnosno vaš intelekt na djelu. Iz tih zamisli, u vašem se umu stvaraju mentalne slike ili simboli, a sve na temelju stečenih spoznaja. Te je slike poslije moguće izraziti u obliku že­ lja i djelovanja.

Misaoni je proces kreativna sila koja u čovječanstvu ne prestaje djelovati. Mentalnu atmosferu stvaraju misli koje se po­ javljuju u vašem umu, a ta energija privlači misli i zamisli koje su

 

joj srodne po prirodi. Energija vaših misli širi se kroz vrijeme i prostor i dolazi do drugih, poput valova na jezeru djeluje na sve što dodirne.

Kad bolje spoznate da su »misli stvari« i da su misli jed­ nako važne kao i postupci, možete načiniti divovski korak napri­ jed, u smjeru potpunog ovladavanja vlastitim umom. Drugim ri­ ječima, postajete svjesni vlastitog misaonog postupka i počinjete se koncentrirati na pozitivne i produktivne misli. Način na koji razmišljate utire put načinima na koje ćete reagirati na svakodne­ vne situacije, pa tako duboko i intenzivno utječe i na vaš svijet.

Kad shvatite univerzalni zakon uzroka i posljedica — ka­ ko siješ, tako ćeš i žeti, koliko daješ, toliko ćeš dobiti — primat ćete i razvijati pozitivne, praktične, afirmativne istine koje će vam služiti u svakodnevnome životu.  Zakon  uzroka i  posljedica, koji nerijetko nazivamo i »svemirskom vagom«, usko je povezan sa za­ konom mentalnog djelovanja. U određenome smislu može se reći da živimo u dva svijeta: svijetu uzroka (ono što je unutra) i svije­ tu posljedica (ono što je vani).

 

 

 

 

 

 

 

 

2. ZAKON

Kad objave nema, narod se razuzda — Izreke 29:18

 

 

 

nastavljam dalje sa svojom  vizijom.

—   Walt   Whitman

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

savršena je radost u viziji u o Bogu.

— Sv.  Toma Akvinski

 

STARODREVNA IZREKA govori: »Kad objave nema, narod se razuzda«. I to je jedan od načina na koje možemo reći koliko je važno imati san, cilj,  biti usmjeren na nešto posve određeno,  ili imati viziju o želji ka­ ko bi se živjelo u svoj punini i plodonosno. Kad nemamo cilj, ili kada nam  nešto  muti viziju  o  cilju,  nerijetko gubimo  osjećaj za  svrhovitost i  usmjerenost.  Čak i  kada se  dobro  pripremimo i  raspolažemo spo­ sobnostima  potrebnima  za  određenu  aktivnost,  nastojanja  bez  prave usmjerenosti mogu nam oduzeti energiju bez koje nema uspjeha.  Pos­ tavljanje ciljeva, zajedno s određivanjem smjernica o tome kako ih os­ tvariti,  pomaže  nam  da  održimo  usredotočenost,  daje  nam  energiju i nerijetko  pomaže  da nam  život  bude  zanimljiviji,  korisniji  i  uspješniji.

S vremena na vrijeme pojavljuju se malene razlike između točke u kojoj se čovjek trenutačno nalazi i mjesta na kojem bi že­ lio biti. A često se događa da nam  se,  čim onome čime trenu­ tačno raspolažemo pridamo dodatnu svrhu i cilj,  ukazuje prilika

 

Čovjek  mora težiti tome da postane

nadmoćan.

—   Konfucije

 

da krenemo prema svojem cilju. Već i pojačanje energije ili pre­ danosti od deset posto može donijeti veliku promjenu. Međutim, istinski uspjeh leži u činjenici da čovjek stječe nadahnuće da pos­ taje još bolji i odbija prihvatiti samozadovoljstvo. Ne odredimo li konkretne ciljeve koji odgovaraju našoj životnoj svrsi i ne održi­ mo li jasnu viziju u vezi s tim ciljevima, na koncu će nam se lako dogoditi da posustanemo i doživimo neuspjeh.

 

 

 

No najhrabriji su nedvojbeno oni koji najjasnije vide što je pred njima, bila to velika slava ili velika opasnost, pa ipak ne zastajkuju

nego tome idu u susret.

— Tukidid

 

 

 

 

 

Istinski vidi onaj koji u svemu jednako vi­ di živu,  uzvišenu dušu, nešto vrhuna­ ravno i neuništivo među onim što pro­

pada.

—  Hinduizam

 

Ponekad pojedini konkretni aspekti života možda izgleda­ ju rutinski, a određena mjera rutine može nam pomoći u održa­ vanju zamaha. Međutim, nadahnuće se često pojavljuje kod onih koji rade na ostvarivanju točno određenoga cilja. Uvijek ima pro­ stora za poboljšanja. Možete li točno zamisliti kako nadahnuće iskoristiti za djelovanje na temelju snage vlastitih misli? Vaš je in­ telekt ujedno i plod i stvaratelj kreativnosti. Ta je snaga već u va­ ma, a potiče je želja za ostvarivanjem korisnih ciljeva.

Jedan od najbržih i najsveobuhvatnijih načina pojačavanja vizije i razvijanja duhovnosti sastoji se u tome da koliko je više moguće pomažemo drugima. »Dokon je život uludo utrošen ži­ vot«. Kako se ta izreka odnosi na vas?

Postoji priča o nekom kršćanskom redovniku koji se usrd­ no molio da mu se ukaže vizija Isusa Krista. Nakon višesatne mo­ litve začuo je glas koji mu je rekao da će mu se vizija ukazati sut­ radan u zoru. Prije nego što su se pojavile prve sunčeve zrake, redovnik je već bio na koljenima pred oltarom.

Nailazila je žestoka oluja, no redovnik se nije obazirao. Samo je gledao, molio i čekao viziju. Kada je oluja dosegnula vr­ hunac, na vratima se začulo tiho kucanje. Prekinut u molitvi, re­ dovnik se okrenuo od oltara i već krenuo prema vratima. Znao je da neki siroti putnik traži zaklon od pobješnjela vremena. Kada se okrenuo prema vratima ugledao je viziju koju je prizivao.

Raspet između želje da ostane i doživi potpunu viziju — a imao je dojam da se neće održati duže od nekoliko trenutaka — i želje da pomogne bratu u nevolji, redovnik je brzo zaključio da je  dužnost  na  prvome  mjestu.  Otvorivši  vrata  zagledao  se  u

 

Na papir zapišite svoj životni cilj. Sada kada ga imamo crno na bijelo možemo nešto i postići. Malo je onih koji su u sta­ nju odrediti cilj, a kamoli ga zapisati.

Sreću nećete pronaći dok vam cilj ne pos­ tane jasan i uvijek

pred očima.

— Ross Byron

 

blistavoplave  oči  malene  djevojčice  koja  se,  kako  se  činilo,  izgu­ bila.  Bila je  umorna,  sva uzdrhtala od  hladnoće,  i gladna.

Redovnik je  obzirno ispružio  ruku  i  uveo  djevojčicu  u  top­ lu sobu. Dao joj je zdjelicu mlijeka i svježeg kruha, te joj pokušao ugoditi na sve moguće  načine.  Najevši  se  u ugodnoj  toplini,  dije­ te je zaspalo  u stolici.

On se zatim, teška srca, ponovno okrenuo prema oltaru, pribojavajući se da je vizija  nestala. Na njegovu veliku radost  i iz­ nenađenje,  nije  bilo  tako — vizija je  bila jasna  i  blistava,  zračila u punoj raskoši! Dok je redovnik ushićeno promatrao dragocjeno ukazanje, začuo je i neki blagi glas: »Da se nisi pobrinuo za mo­ ju  malenu,  ne  bih  se  mogao zadržati«.

Kaže se da je cijeli život tek jedan dan. Možemo li tu izre­ ku preokrenuti i uz pojačanu svijest potvrditi da je svaki dan ži­ vot? Kada se svakodnevno budite, hoćete li čvrsto odlučiti da ćete dan koji je pred vama ispuniti  vjernom  svrhom,  vizijom,  služe­ njem s ljubavlju i obzirnim razvojem? A to je moguće! Zatim, ka­ ko dan odmiče, osvrnite se i utvrdite koliko se pridržavate jut­ rošnje odluke.

Sadašnji je trenutak trenutak djelovanja. Moguće je da ste sljedeću izjavu čuli nebrojeno puta: »Ne ostavljaj za sutra  što možeš obaviti danas«. Neka vaše zanimanje i predmet koncentri- ranosti budu u sadašnjem trenutku, u trenutku djelovanja. A gdje ima zanimanja, može biti i aktivnosti, vizije i transformacije. Ka­ ko je to samo lijepo izrazio apostol Pavao kada je rekao: »Nemoj­ te se prilagođavati ovomu svijetu! Naprotiv, preobličavajte se ob­ novom svoga uma da mognete uočavati što je volja Božja: što je dobro, ugodno i savršeno!« (Rimljanima  12:2).

Hoćete li prihvatiti izazov i promijeniti se — transformirati se? Iskren je i gorljiv onaj koji se u krajnosti posvećuje odabrano­ me cilju i svrsi. Kada se nečemu posvetimo, sva naša nastojanja postaju jednostavnima. Već u ovom trenutku, odmah sada, prihva­ tite samo viziju koja vas uzdiže, ali ne odbacujte ono što eventual­ no ne razumijete. U sklopu odlučne promjene stava prigrlite sve što je dio vas. A zatim oslobodite — oslobodite baš sve.

Umirite se i spoznajte. Znajte da red, božanski red, može biti uzvišena vizija koja se izražava kroz proširenu svijest o vama samima, vašemu svijetu i vašoj svrsi i mjestu u njemu.

 

3. ZAKON

Zašto          ste         stvoreni?         —        Andersen

 

 

 

Što je Bog više u svim stvarima, to je više izvan njih. Što je više unutra, to je više

i vani.

—  Meister  Eckhart

 

NIJE LI NEKAKO POSVE LOGIČNO da kada nešto istinski znamo dalje možemo ići uz neusporedivo više samopouzdanja, uz više sigur­ nosti i veću sposobnost ostvarivanja životnih ciljeva? Nismo li svi, u ovoj ili onoj životnoj fazi, ostali zatečeni i možda tražili rješe­ nje određene situacije, postavljali pitanja poput ovih: »Što radim ovdje?... Koja je istinska svrha života?... Zašto sam stvoren baš kao to što jesam?«

Moguće je da ste već čuli kako se kaže da se čovječanstvo na svijetu pojavilo kako bi iskazalo sličnost Bogu, kako bi izrazi­ lo njegovu  pravu  prirodu, kako  bi  ostvarilo  njegov veličanstveni plan, ili kao idealna kreacija božanskog produktivnog bića. 0 to­ me svakako vrijedi promisliti. A Sveto pismo govori nam:  »I kažem vam: 'Vi ste bogovi; i svi ste sinovi Višnjega!'« (Psalmi 82:6).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Upravo  zbog  nezna­ nja  identificiramo se s tijelom, s egom, s osjetilima,  svime što nije Atman.  Mudar je onaj  koji to  nez­ nanje  nadilazi  oda- nošću  Atmanu.

• Shankara, Viveka-

Chudamani

 

Kada živimo kao bića sa zemaljske razine, služimo se sa­ mo ljudskim sposobnostima, svijetu i jedni drugima  predstavlja­ mo ljudski lik: ljudske odlike i ljudsku svijest. To ljudsko pojavno biće može biti ograničeno, može se sastojati uglavnom od onoga što smo stekli školovanjem, osobnim iskustvima, iz okoline i dru­ gih vanjskih utjecaja. Iza tog osobnog bića, međutim, skriva se stvarnost našeg pravog bića. Ne sastojimo se tek od fizičke i mentalne komponente. Imamo i duhovni identitet, a njime je obuhvaćen i fizički aspekt.

Je li moguće da smo u odnosu na Stvoritelja isto što i sunčeva zraka u odnosu na sunce? Nema toga što bi sunce mog­ lo odvojiti od jedne od njegovih zraka. Svaka zraka sastoji se od sunčeve materije, s njim dijeli istu prirodu i ima posve osobitu zadaću, točno određeno mjesto na zemlji koje treba milovati top­ linom i svjetlom. Poput sunčeve zrake, i mi imamo točno dodije­ ljeno mjesto. I osobitu zadaću. Tako smo i mi dio božanskoga plana i nužni smo za savršeno upotpunjavanje cjeline.

Promislite o tome. Možete li zamisliti nešto svrsishodnije ili nešto moćnije od spoznaje istinskog naslijeđa, a potom i nje­ gova dosezanja? Što znači biti »Božjim djetetom«? I  što  smo točno naslijedili? Jedan od mogućih odgovora glasi da to što smo Božji nasljednici znači da svi mi, kao njegova djeca, dijelimo svu raskoš beskrajne svrhovitosti  svojega Stvoritelja.

Očaranost čovječanstva duhovnom dimenzijom, skrivenim područjem moći, te temeljnim načelom organiziranja koje se skri-

 

va iza svakodnevnih događaja kao i iza velikih stvari, porasla je i poprimila novu važnost.

Znanost bez prestanka otkriva nove dijelove temeljne stru­ kture tvari. Pa ipak, svako novo otkriće i objašnjenje mami nas i tjera na još dublja i šira istraživanja. Svako rješavanje zagonetke otvara još dublje situacije koje se postavljaju kao izazov našim intelektualnim sposobnostima. I dok istražujemo nove tajne, po­ put istraživača koji se uspinje strmim i neugodnim planinskim te­ renom, pred nama se otvaraju novi pogledi. Kad god dođemo do novog vrha, na obzoru se pojavljuje još jedan, još viši.

 

Naše je Rođenje tek san; i zaborav: Duša koja se penje s nama, naša životna zvijezda, Zašla je negdje drugdje, i dolazi izdaleka:

Ne u posvemašnjem zaboravu i ne u posvemašnjoj ogoljenosti, Nego na oblacima vječite slave dolazimo Od Boga,

koji naš je dom.

— William Wordsworth

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Moje Ja to je Bog; jednako tako ne vi­ dim nijedno drugo Ja doli samoga Boga.

— sv.  Katarina

Genovska

 

Što više znamo o svemiru i vlastitome mjestu u njemu, to više uviđamo koliko malo zapravo znamo. Tako se i u svojoj nep­ rekidnoj potrazi često oslanjamo na duhovna učenja svjetskih re­ ligija kako bi nam pomogla da shvatimo više o tome tko smo, što smo i zašto smo ovdje.

Naše duše žude za Bogom — kako god nazivali Stvorite­ lja svega što postoji. Čeznemo za time da spoznamo Boga u ve­ ličanstvenim izrazima ljubavi, života, moći, mira, ljepote, suos­ jećanja, prijateljstva i još mnogo toga. Međutim, nebrojeno puta tu čežnju za Bogom možda tumačimo kao želju za stvarima, a sa­ me stvari nikada nam ne mogu donijeti zadovoljstvo. Do zadovolj­ stva dolazimo kada steknemo jasnu svijest o unutarnjoj nazočnos­ ti Stvoritelja.

U Mateju 6:33 čitamo: »Zato najprije tražite kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, a to će vam se nadodati«. Je li mo­ guće da duša čezne za nečim što se skriva u njoj samoj? Jesmo li možda već obdareni božanskom moći za ostvarivanje ciljeva koji­ ma težimo? Je li naš život pustolovina namijenjena ostvarivanju naše božanske prirode? Je li to razlog zbog kojeg smo stvoreni? Potječe li ta potreba za kreativnim životom od poticaja božanske imaginacije koja se kroz nas probija da bi se samoizrazila? Je li moguće da je istinska stvarnost svakoga od nas upravo duh koji je ono veličanstveno svjetlo našega bića i postojanja? Jesmo li ut­

jelovljeni kako bismo otkrili i ispunili vlastitu sudbinu?

 

Svjesno ili nesvjesno živimo prema životnim zakonima. Ti zakoni ili duhovna načela odražavaju energiju Stvoritelja koja teče kroz svakog pojedinca, navodi nas na to da iz sebe izvlačimo ono najviše. Tako djelujemo onako kako i kada djeluje Bog.

Dok smo staloženi i uravnoteženi, dok iz dana u dan daje­ mo sve od sebe, možemo na čudesan način napredovati prema plemenitim ciljevima.  Iskoristimo li svijest o tome da je u svim okolnostima važno i dobro pokazivati suosjećanje, ljubaznost, dobrotu, iskrenost, poštenje, ljubav i velikodušnost prema onima koje susrećemo na životnome putu, život postaje radosnim isku­ stvom punim užitaka. Nastavimo li davati sve od sebe i svakod­ nevno razmišljati na najpozitivniji mogući  način,  malo-pomalo  ri­ ješit ćemo  se  zabrinutosti  zbog određenih problema.  Učimo  kako se suočavati  s  novim  situacijama,  a  ta  nam  svijest  može  pomoći da  poduzimamo  ispravne  i  korisne  korake.

Možemo raspršiti oblake koji zaklanjaju svjetlo i put nap­ rijed tako postaje posve vidljiv i jasan. Otvaraju se kanali za pri­ manje veće koristi i pozitivnih ishoda. Božanska zamisao u vezi s našim životom čudesna je i neusporedivo veličanstvenija od sve­ ga što uopće možemo zamisliti. Božanski je naum toliko velik da tek s vremena na vrijeme uspijevamo ugledati maleni dio, i to na časak, no upravo su takve situacije svjetlo koje nas vodi kroz ono što  nam  u  prvi  mah  izgleda  kao  tama.

Kada je veliki pjesnik Tagore radio među indijskim siro­ masima doživio je nešto za što mu se učinilo da  je  neobično snažna vizija Boga. Ta ga je vizija toliko duboko dirnula da je od­ mah odlučio napustiti grad i povući se visoko u Himalaju. Imao je dojam da mu je potrebno razdoblje samoće u kojem će razmišlja­ ti o toj viziji i pokušati je shvatiti na dubljoj razini. No kada je iz­ lazio iz prenapučenoga grada i krenuo prema pustim planinama, pogledao je svoj narod i vizija ga je napustila. Tagore je tako os­ tao u gradu — sa svojim narodom. Često se događa da se prili­ ka za služenje pojavljuje upravo na mjestu pojavljivanja vizije! Spoznaje nailaze brzo i lako kada smo predani djelovanju duha, kada se posvetimo buđenju duhovnih sposobnosti. Duhovni život ima temelje u spoznaji da »Ja i otac jedno smo« (Ivan 10:30). Uz takvu svijest možemo snažno stupati u  smjeru razumijevanja se­ be i razloga zbog kojih smo stvoreni.

 

*

 

4. ZAKON

Beskraj u  svim  smjerovima.  — Freeman  Dyson

 

 

Najljepša i najdublja emocija koju uopće možemo doživjeti jest osjećaj mis- tičnosti. Riječ je o si­ jaču svih oblika istin­ ske znanosti. Svatko kome je ta emocija strana, koji se više

ne može čuditi i os­ jetiti zanos i straho­ poštovanje, praktički je mrtav. Znati da postoji i ono što nam je nedokučivo, da se pokazuje kao najuz- višeniji oblik mudro­ sti i kao najblistavija ljepota koju naše otupljene  sposobnos­ ti mogu pojmiti sa­ mo u najprimitivni- em obliku — ta spo­ znaja, taj osjećaj, u samome je središtu stinske religioznosti.

— Albert  Einstein

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ne promatraj nebo s

dna bunara.

• Kineska poslovica

 

ČOVJEČANSTVO SI ČESTO dopušta razmišljanje u okvirima ograničenja i restrikcija. Ograde okružuju imanja, semafori i prometni znakovi ug­ lavnom nas upozoravaju, crte na zemljovidima i različite kulture odva­ jaju države, a vjerski stavovi mogu izazivati  nesporazume  i  sukobe među pojedincima. Međutim, i prepreke i ograničenja su relativni i moguće ih je nadići  napretkom.

Na primjer, rub svijeta se pomicao da bi ga na koncu do- kinuli odvažni istraživači koji su se usudili stupiti u »nepoznato«. Astronomi su raspršili ranije vjerovanje o nebeskoj kupoli koja natkriva svijet i podarili nam spoznaje o galaksijama udaljenima milijune svjetlosnih godina. Današnji nas liječnici uvjeravaju da je moguć životni vijek dulji od stotinu godina. I doista, svakih deset godina udvostručuje se broj proslava stotog rođendana! Sportski rekordi nadmašuju se toliko brzo da se čovjek već pita je li osta­ la još koja granica!

Nama je teško i zamisliti maleni opseg znanja i ograničeni pojam o svemiru koji je prevladavao u vrijeme  nastanka  svetih spisa najvažnijih religija. A to nas dovodi do  sljedećeg pitanja: Treba li naše čudesne svete knjige nadopuniti dodatnim informa­ cijama o svemiru i čovječanstvu?

Teilhard de Chardin zaziva novu teologiju koja bi obuhva­ tila i suvremena znanstvena otrkića o »beskraju svemira, a što naš uobičajeni pogled na svijet prožima svojevrsnom univerzalnošću«, te progresivnom »trajanju vremena koje... uvodi... pojam mo­ gućeg neogrnaičenog Napretka«. Upravo zbog univerzalnosti i fu- turizma de Chardin je bio uvjeren da sada raspolažemo višim i te- meljnijim razumijevanjem kozmosa, što bi moglo poslužiti kao osnova za nove duhovne informacije.

 

Ne trebamo ljestve do neba, trebamo samo... opažati strukturu i funkcije čovjekovih tjelesnih organa... i tako spoznati postojanje Stvoritelja. Job je rekao: »Iz svog tijela vidjet ću Boga«.

— Abba Mari ben Eligdor, francuski filozof iz 14. stoljeća

 

 

Život je svijest! Kada nam je svijest koncentrirana na izos­ tanak ograničenja, tada nam se ti uvjeti češće pokazuju u životu. Veliki proroci i učitelji iz davnih vremena naučili su nas da traži­ mo nevidljive sile i aktivnost koji daleko nadilaze nas same.

 

U  pozadini velike sumnje postoji veliki satori, gdje postoji temeljito  propitiva­ nje pojavit će se i temeljito  iskustvo

buđenja.

• Izreka iz Zena

 

 

 

 

 

Većina ljudi fizički, intelektualno ili  mo­ ralno živi u vrlo og­ raničenome krugu svojeg potencijalnog bića. Služe se vrlo malenim dijelom moguće svijesti i, općenito, duhovnih potencijala,  poput čovjeka koji se od cijelog tjelesnog organizma  naviknuo služiti samo malim prstom. Velike krize i nepredviđene si­ tuacije  pokazuju nam koliko su naše ključne  mogućnosti neusporedivo veće od onoga što smo

mislili.

• William James

 

Mnogi će pomisliti da je njihova dobrobit u rukama neko­ ga, nekog sklopa okolnosti, nekog događaja ili neke  radosti. Složit ćemo se da se hranimo onim što dobivamo od ljudi i okol­ nosti koje služe kao kanali za dobrotu i dobrobit. Ali možemo li se zagledati duboko u sebe i znati, bez tračka sumnje, da smo stvoreni bez ograničenja — bez obzira na vanjski izgled? Kada Boga shvatimo kao izvor, više nas neće hvatati panika ako se naš izvor promijeni. Umjesto toga, možemo tražiti prilike, tražiti us­ mjeravanje i potporu, te spremno prihvaćati nove mogućnosti za ostvarivanje  dobrobiti.

To nam govori o istinitosti jednog drugog životnog zako­ na: »U svemiru nema ograničenja«. Štoviše, možemo reći da pos­ toji zakon o nepostojanju ograničenja! Umjesto da se koncentri­ ramo na nedostatke, ograničenja ili pomisli na ono čega nema, ne bi li bilo mudro koncentrirati se na misli o obilju?

Obratite pozornost na mnogobrojne stvari i predmete »iz­ rađene čovjekovom rukom« — zgrade, mostove, automobile, bro­ dove, računala, suvremene tehničke aparate, lasere i sl. A sada promotrite ono što se krije iza njih. Uviđate li nepregledne izvo­ re iz kojih su nastali — i je li vam jasno da je najveće od tih čov­ jekovih dobara inteligentan um? Naš um  ispunjavaju  zamisli  i misli koje nam pokazuju kako graditi ili stvarati ono što možemo zamisliti. Ako smo otvoreni prema novim spoznajama, novim po­ ticajima i ubrzanju otkrića, trenutačno ne možemo ni zamisliti što je sve moguće otkriti i postići!

 

 

Živimo u svijetu promjena, a promjene su najdublje i najsveobuh- vatnije upravo na području znanosti. Udžbenici koji se nekoliko godina ne osuvremenjuju u pojedinim područjima postaju prak­ tički beskorisni, dok laboratoriji s deset godina starom opremom nalikuju na muzej. No većina znanstvenika odmah će naglasiti da su neke stvari u znanosti daleko sigurnije i stalnije — periodička tablica, termodinamički zakoni, relativnost, genetski kod, biološka evolucija — te da ustrajno podižemo temelje nepromjenjive površine na kojoj se pojavljuje potpunija slika fizičke stvarnosti... Očito je da o znanstvenim pojmovima, pa čak ni mehanizmima, više ne možemo govoriti kao o doslovnim opisima objektivne

stvarnosti.

—                          Andersen

 

 

*

 

5. ZAKON

Kako želite da vama čine ljudi,  tako činite i vi njima.

—  Matej 7:12; Luka 6:31

 

TEMELJNI ZAKON povećanja glasi: »Kako daješ, tako ćeš i dobiva­ ti« ili »Kako siješ, tako ćeš i  žeti«.  Tim  se  riječima  na  različit način  izražava  ono  što  nazivamo  Zlatnim  pravilom:  »Sve  što  želi­ te da ljudi čine vama, činite i vi njima! U tome  je sav Zakon  i Proroci«  (Matej   7:12).

U kršćanskim svetim spisima Isus je Zlatno pravilo opisao vlastitim riječima, a ta praktična mudrost izražava se u raznim oblicima u svim vodećim svjetskim religijama. Slične misli o po­ našanju pronalazimo i u hinduizmu, budizmu, islamu, konfucija- nizmu, judaizmu, taoizmu, u perzijskoj literaturi i djelima Aristo­ tela, Platona, Seneke, kao i ostalih velikih filozofa i učitelja. U židovskoj literaturi Zlatno pravilo glasi: »Što ti je mrsko, ne čini nikome.«

Zlatno pravilo nudi nam obrazac ili plan za život koji možemo čitati, shvatiti i koristiti kako bismo u život unijeli raz­ novrsne pozitivne pomake. Kada se prema drugima odnosimo onako kako bismo željeli da se drugi odnose prema nama,  riječ je o planu koji funkcionira čudesno iz svih perspektiva i za sve su­ dionike. I on od nas nešto zahtijeva!

Mnogi poznaju priču o Aladinu i njegovoj čudesnoj svjetilj­ ci. Onaj divni duh koji je čekao Aladinov poziv živio je upravo u toj svjetiljci.  (Bismo li to mogli usporediti sa svjetlom koje nosi­ mo u sebi?)  Pa ipak, duh se u priči nije pojavljivao kad god je Aladin poželio. Aladin je morao nešto učiniti kako bi ga dozvao

— morao je protrljati svjetiljku! Kada je Aladin poduzeo korake potrebne za sređivanje onoga što mu je povjereno, pojavljivala se njegova dobrota. Isto vrijedi i za nas. Kako?

Možemo početi od točke u kojoj se trenutačno nalazimo i upotrijebiti odlike i sposobnosti kojima već raspolažemo, bilo da je riječ o nekom daru, materijalnome dobru, mogućnosti ili prili­ ci za služenje sebi i drugima. Očekuje nas nagrada tako velika da nadilazi svaki novčani iznos ili priznanje koje bismo inače dobili u vanjskome svijetu. Riječ je o svijesti o tome da smo obavili svoj posao i služili na najbolji mogući način. Riječ je o osjećaju sreće i zadovoljstva koji proistječe iz  stvarnog  davanja  unutarnjeg ja. Koji je onda djelotvoran put, savjet za svakodnevni život? Dajte sve od sebe i činite sve što znate uz ono čime raspolažete.

 

ZLATNO PRAVILO U VODEĆIM SVJETSKIM RELIGIJAMA:

AMERIČKI INDIJANCI: Temelj je poštivanje prema svemu što je

­­vo. — Veliki zakon mira

BEHAIZAM: Blažen je kojemu je brat draži od samoga sebe.

• Baha'u'llah

BRAHMANIZAM: Ovako glasi dužnost: drugima ne čini ništa od onoga što bi te boljelo kada bi drugi to činili tebi.

BUDIZAM: Druge ne vrijeđaj onime što bi vrijeđalo tebe.

• Udnaa-Varga

HINDUIZAM: Ovako glasi dužnost: drugima ne čini ništa od ono­ ga što bi te boljelo kada bi drugi to činili tebi. — Mahabharata

ISLAM: Nitko nije pravi vjernik dok bratu ne poželi što želi i sebi.

• Suna

JINIZAM: U sreći i patnji, u radosti i boli, prema svim stvorenjima moramo se odnositi kao prema sebi. — Mahavira, 24. Tirthanakra

JUDAIZAM: Što ti je mrsko, ne čini drugima. To je zakon, a ostalo su tumačenja. — Talmud

KONFUCIJANIZAM: Ne čini drugima što ne bi htio da drugi čine tebi. — Analekta

KRŠĆANSTVO: Sve što želite da ljudi čine vama, činite i vi njima!

— Matej 7:12

PERZIJA: Čini što želiš da drugi čine tebi.

SIKHIZAM: Ne sukobljuj se ni s kim, jer Bog je u svima. — Guru Arjan devji 259, guru granth Sahib

TAOIZAM: Susjedov dobitak smatraj svojim dobitkom, a susjedov gubitak svojim gubitkom.

ZOROASTRIZAM: Ta je narav dobra jedino kada drugome ne čini što nije dobro i za nju samu. — Dadistan-I-Dinnik

 

 

 

I nije važno tko ima koristi od našeg služenja, ali je važno kako služimo i kako dajemo. Napredujte korak po korak; počni­ te od prvog koraka koji je pred vama. Protrljajte svjetiljku! Net­ ko je rekao: »Mi smo Božji dar nama samima; što radimo sa so­ bom i što od nas postaje, to je naš dar Bogu!« Sada je vrijeme da damo sve od sebe. Život na nas reagira ovisno o tome kako mu pristupamo. Ako se ponašamo tako da druge zlorabimo ili im ne­ kako škodimo, isto to možda će se događati i nama. Život nam možda ne funkcionira kako treba i drugi nam možda ne vjeruju. Identificirajmo se s darovima svemira — poput obilja, dobrote, radosti, ljepote, ljubavi, vjere i mudrosti — a te će odlike posta-

 

ti energijom koju možemo dovesti u svoja iskustva.  Ljudi  će  rea­ girati na naša nastojanja jer prepoznaju kada dajemo sve od se­ be.

Dobrota, blagonaklonost, suosjećanje i obzirnost često se opisuju kao »Ljubav na djelu«. Nije li to sama bit Zlatnog pravi­ la? Svaki dan nudi nam nove prilike zahvaljujući kojima svatko od nas može učiniti nešto dobro za drugoga, biti obziran i pun razumijevanja, pružati potporu. Na trenutak se zamislite nad vla­ stitim životom. Jurite li od stvari do stvari, možda sa sastanka na sastanak, pa i ne primjećujete kako se drugi osjećaju i kako rea­ giraju? Odvajate li dovoljno vremena da uočite što se događa u nečijem životu? Jeste li voljni izazvati pozitivnu promjenu preba­ civanjem svijesti s osobnih želja na tuđe potrebe? I budite sigur­ ni da  osoba u čiji život uđete danas može upotrijebiti  vaš dar dobrote. Budite uvjereni da će vašu iskrenu brižnost itekako cije­ niti osoba iz vaše okoline na koju je usmjerena. A cijelome svije­ tu potrebni su naša brižnost i potpora.

Ponavljam, najveća je nagrada upravo unutarnja nagrada, sreća koja izvire iz dobro obavljene zadaće. Hoćemo li prepozna­ ti priliku za davanje kada nas povuče za rukav?

 

 

Naglasci • •

 

1. Univerzalna načela ili životni zakoni duhovne su istine koje se same provode — mogu ih primjenjivati svi, svugdje i u svako vrijeme — a nude smjernice i savjete za koristan život ispu­ njen zadovoljstvom.
2. Životni zakoni djeluju tako da svima donose najvišu

 

3. Jedan od temeljnih zakona funkcioniranja glasi: »Kako izvana, tako i iznutra!«
4. Um je sjedište  percepcije  svega što vidimo,  čujemo  i  osje­ ćamo.
5. Mentalnu atmosferu stvaraju vaše dobronamjerne misli.

 

6. Utvrđivanje ciljeva i  smjernica za  njihovo  ostvarivanje  može vam  pomoći  da  živite  zanimljivije,  korisnije  i  uspješnije.
7. Maleni, ustrajni napori mogu dovesti do velikih postignuća.

 

8. Život je svijest! U mogućnosti smo koristiti slobodnu volju za donošenje

 

9. Kako doživljavate sebe? Možete li istinski spoznati da je vaš fizički, identitet obuhvaćen vašim duhovnim identitetom?
10. Zlatno je pravilo obrazac ili plan koji možete čitati, proučava­ ti i  primijeniti  u  svakodnevnom životu  radi  izgradnje  čvrste

»kuće  života«.

 

11. Dobrota, suosjećanje,  obzirnost  i  brižnost  često  se  opisuju kao »ljubav na djelu«.

 

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona • •

 

Želite li u život unijeti promjene, jedan od najboljih načina sasto­ ji se u provođenju svakodnevnih afirmativnih pomaka u načinu na koji razmišljate, osjećate, govorite i djelujete. Iskrena i gorljiva predanost kojoj je cilj izvući ono najbolje iz sebe i svijeta koji vas okružuje može donijeti spektakularne rezultate. U tome vam možda može pomoći i ovaj navod iz govora koji je Dalai Lama 1989. održao prilikom primanja Nobelove nagrade:

 

Budući da svi zajedno dijelimo ovaj mali planet, moramo naučiti živjeti u skladu i miru, kako jedni s drugima, tako i s prirodom. To nije tek san, nego nužnost. Jedni o drugima ovisimo u toliko toga da više ne možemo živjeti u odvojenim zajednicama i ne oba­ zirati se na ono što se događa izvan njih. Jedni drugima moramo pomagati kada se nađemo u poteškoćama i moramo dijeliti sreću u kojoj uživamo. Obraćam vam se kao tek još jedno ljudsko biće, kao običan redovnik. Utvrdite li da  su vam moje riječi korisne, nadam se da ćete ih pokušati provoditi u djelo.

 

 

*