Dvadesetprvi tjedan

 

 

1. ZAKON

Naš život oblikuje naš um; postajemo ono što mislimo.

— Dhammapada

 

Osim buđenja, sa njarija i spavanja, postoje još beskrajna područja svijesti.

—  Deepak  Chopra

 

 

Danas ste ono što su vam donijele  misli. Sutra ćete  biti ono kamo vas odvedu

misli.

—  James  Allen

 

»NAŠ ŽIVOT oblikuje naš um; postajemo ono što mislimo. Radost slijedi čistu misao poput sjene koja nikad ne nestaje«. Ove jedno­ stavne riječi mogu biti vrlo profinjene, ali i vrlo praktične! Prepu­ ne su značenja. U biti nas podsjećaju  da  su  naše  misli  najava naših iskustava. U svetim tekstovima, izvorni um ili istinsko »ja« smatra  se  primjerenim  temeljem  prosvjetljenja.

Iako naš um nije ograničen na mozak i premda nije ni proiz­ vod mozga, ipak djeluje kroz mozak u obliku misli. U knjizi Povratak duši dr. Larry Dossey piše: »Osnovne su odlike uma sadržaj i od­ ređena razina svijesti: nebrojene misli, emocije i dojmovi koji sva­ kodnevno protječu kroz nas. Pojedinačni je um krajnje osjetljiv na promjene u fizičkome tijelu: raspoloženja, emocije, čak i misli na ko­ je mogu utjecati promjene u mozgu i tijelu«. Misao — čin ili proces razmišljanja — često se smatra možda i najvećom snagom ili sposob­ nošću kojom ljudi raspolažu. Možemo reći da misao ima središnju ulogu. Možemo je usmjeriti prema pozitivnim i plodonosnim izrazima ili je koristiti na negativan i štetan način. Naše pojedinačne misli nu­ de pomagala kojima možemo oblikovati životne priče od materijala koji čini cijeli svijet. Budući da se razmišljanje često smatra »najvećom silom uma«, više razumijevanja i korištenja tog moćnog postupka ta­ ko bi vjerojatno donijelo i više koristi, i to svima.

 

A ti , moj ume, teži višim stvarima.

— Sir  Philip  Sidney

 

U knjizi Što si ti? Imelda Shanklin piše: »Kad vladaš umom, vladaš i svojim svijetom. Kada biraš misli, biraš i ishode. Vidljivi dio života proistječe iz tvojega uma, a oblikuju ga i obilježje mu daju tvo­ je misli, kao što novčiće oblikuju i pečate im daju mehanizmi kojima se ruda pretvara u kovani novac«. Ako, dakle, postajemo ono što mis­ limo, kako doći do straha koji od »nevidljivog« vodi do »vidljivog«?

 

 

Tijelo čisti voda, unutarnji organ čisti istina, pojedinačnu dušu sve­

to učenje i asketski stav, intelekt čisto znanje.

—  Iz  hinduskih  Manuovih  zakona

 

Na području pro­ matranja, slučaj je sklon samo onima čiji je um spreman.

— Louis Pasteur

 

Einstein je, prema jednoj priči, jednom prilikom navodno ležao na kauču. Zatvorivši oči, ugledao je čovjeka koji putuje brzinom svje­ tla. Zahvaljujući toj intrigantnoj predodžbi, počeo je provoditi razno­ razne misaone eksperimente, naoko obična zamišljanja. Već nekoliko godina poslije, međutim, stajališta cjelokupne znanstvene zajednice promijenit će se kada sama priroda potvrdi Einsteinove transcendent- ne vizije. Njegovi misaoni eksperimenti nagrađeni su velikim napret­ kom čovječanstva. Što je misaoni eksperiment? To  je  svojevrstan način na koji svoj um vodimo na nova mjesta, same sebe potičemo na to da stvari pogledamo drukčije. O kojim biste misaonim eksperimen­ tima mogli razmisliti i  u njih  se upustiti? Mijenjanjem  stava o od­ ređenoj osobi, mjestu ili situaciji? Istraživanjem novih područja inte­ resa? Istraživanjem novih područja duhovnog proučavanja? Razmišlja­ njem o načinu na koji vi i vaš rad možete korisno služiti zajednici? Od­ ređivanjem posebnih razdoblja duhovne svijesti s članovima obitelji — na primjer vremena za molitvu?

 

Znatiželja je jedan od trajnih i pouzdanih odlika energičnog

i živahnog uma.

—  Samuel Johnson

 

 

Nema dana kada se ne mijenjamo. Donose li nam te promje­ ne i razvoj? Jesmo li svjesno odlučili poboljšati stanje vlastita uma, ti­ jela i duše? Što nam služi kao motivacija? Svaki je dan nova prilika da biramo kako ćemo živjeti. Promislite o važnosti odluka koje donosite. Ako postajete ono što mislite, što doista mislite?

U knjizi Veliki korak naprijed Rebecca Clark piše: »Samo ako tražite, uvijek ćete pronaći nešto lijepo. Misli koncentrirajte na dobro, lijepo i istinito, a ne na suprotnosti takvih životnih stvari. Poziti­ van stav pun ljubavi prema životu i ljudima pomoći će vam da uočite aktivnu Božju nazočnost u svojem životu, pa ćete tako lakše na čude­ san način upotrijebiti vitalnu životnu snagu i aktivirati božansku magi­ ju koja otvara sva vrata«. 

*

 

 

2. ZAKON

Kad je jednom izgovoriš,  riječ više ne možeš opozvati.

— Wentworth Roscommon

 

 

Riječi imaju najviše moguće značenje budući da ostavljaju dojam na svjesni dio uma, kao i na njegov podsvjesni dio, a up­ ravo ti dojmovi često oblikuju kvalitetu našeg razmišljanja i

djelovanja.

—   Newton    Dillaway

 

JESTE LI KADA čuli izreku: »Oči su prozori duše«? To znači da naša unutarnja svijest blista kroz naše oči. Nije loše promisliti ni o sljedećim riječima: »Vaše su riječi prozori vašega srca«. Kako ri­ ječi koje izgovaramo odražavaju sadržaj našega srca? Slušajte sebe. Slušajte druge. Što čujete?

Na primjer, što osjećate i vidite kada netko nešto govori bijes­no? Osjećate li tu neprijateljski nastrojenu energiju? Tugu? Povri­ jeđenost? Bol? Uviđate li da se duboke emocije te osobe odražavaju na njezinu licu, u držanju tijela, u očima? Kako reagirate? Pružajući pomoć i umirenje, ili svojom reakcijom samo pogoršavate situaciju? Što vidite i osjećate kada vam se netko obraća na temelju ljubavi, is­ krenosti, dobrote i suosjećanja? Osjećate li poštenje i iskrenost u ri­ ječima koje slušate? Uočavate li jasnoću namjere na licu te osobe? Odražavaju li njezine oči ustrajnost i usredotočenost? Ispunjavaju li vas njezine riječi hrabrošću i poticajima? Koriste li vam?

Liječnicu koja je radila u jednom malenom naselju pacijenti su voljeli i poštovali, a zajedno s njima i svi koji su znali za nju. Tako se često moglo čuti: »Ima anđeoski glas i srce... Iskrenost njezinih riječi govori o sigurnosti i samopouzdanju... Imam dojam da joj je istinski stalo do mojega zdravlja i dobrobiti«. Ta je žena bila živi primjer načela u koje je vjerovala: nazočnost duha u svemu i predanost koris­ nom služenju s ljubavlju svima na koje nailazi. Njezina brižnost, suo­ sjećanje i želja da služi drugima zračili su iz njezinih riječi, njezina do­ dira, njezina izraza, njezinih postupaka, načina na koji se držala, što­ više iz njezina cjelokupnog bića. Njezin je život bio otvoren prozor ko­ ji vodi do ljubavi, predanosti i iskrenosti srca.

 

Riječi  izražavaju naše snove; obo­ gaćuju i šire naš ži­ vot.  Riječ ima čudotvornu  moć

—  May  Rowland

 

Kada steknemo još više spoznaja o povezanosti s duhom, naše riječi još se više ispunjavaju većom sviješću o Božjoj nazočnosti. Go­ vorimo energijom autoriteta. A to ne znači da kada govorimo grmimo. Često se događa da čovjek koji govori glasno i ustrajno zapravo pri­ kriva činjenicu da nema mnogo za reći! Kvaliteta naših riječi važan je faktor.

 

Kada ih jednom iz­ govorite, ni najbrži konj više ne može dohvatiti vaše riječi

—  Kineska  poslovica

 

 

 

Riječ mu je  plamtje­ la kao buktinja

—  Sirah  48:1

 

Kao i misli, naše riječi također mogu služiti kao instrumenti kojima izgrađujemo svijet. Riječi imaju moć oblikovanja; sadašnjim i budućim iskustvima pridaju oblik. A naš je svijet moguće i doslovce oblikovati riječima koje izgovaramo. Još malo promislite o tome. To što govorimo neki put će netko slučajno čuti ili ponoviti. Govorimo li grubo i kritički, možda ćemo nekoga povrijediti.  Negativne riječi  i povrijeđenost mogu nas stajati dragocjenih prijateljstava. Takve situ­ acije možemo izbjeći pridržavamo li se vrlo jednostavnog pravila: Uvi­ jek ispeci, pa onda reci!

S druge strane, kada govorimo s namjerom da pomognemo i promišljeno, te riječi mogu postati čudesnim i fascinantnim pomaga­ lima. Nadzoru nad riječima učimo se razvijanjem razumijevanja. U svakoj situaciji učimo u pojedincu gledati pozitivne i konstruktivne strane. Nadzor nad riječima možemo naučiti i kada smo voljni unap­ rijediti vlastite stavove o životu. Umjesto da sudimo na temelju vanj­ skog izgleda, svjesno tražimo mogućnosti! Riječi kojima se koristimo možemo naučiti promijeniti izražavanjem pomirljivijeg stava prema drugima. Uviđate li kako otvorene i receptivne riječi mogu transformi­ rati stav kivnosti ili pat-poziciju? Možemo početi češće djelovati na duhovnim načelima.

 

 

Što god poduzeo, sve će ti uspjeti, i puteve će ti obasjavati svjetlost.

— Job, 22:28

 

 

Snaga naših riječi odražava se i u Izrekama, 15:23: »Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme — kako je ljup­ ka!« Riječi su simbol naših misli i osjećaja; odražavaju našu svijest. Riječi su prozirni otvori koji vode do našeg srca. 

*

 

3. ZAKON

Raspolažete najmoćnijim  oružjem na svijetu — ljubavlju i molit­ vom.

 

 

Doživljaj  raja  nus­ proizvod  je  neogra­ ničene  ljubavi.

• Anonimna

 

 

Molitvom postižemo više nego što ovaj svijet uopće sanja. Stoga, neka mi se vaš glas uzdiže i da­ nju i noću, poput velikoga mlaza.

• Alfred, lord

Tennyson

 

 

Ljubav je najprofi­ njenija sila na

svijetu.

- Mahatma  Gandhi

 

 

Molitva je  poput

radija. Svijetleći oblik ener­ gije koji se sam proi­

zvodi  vlastitim sredstvima.

— Alexis  Carrel

 

JEDNA OD NAJVEĆIH stečevina čovjekove povjesti jesu i sve veće mogućnosti da svatko od nas slobodno uči, razvija se  i  oblikuje vlastiti život. Gdje se god nalazili,  koji  god  stil  života  odabrali, kako god izražavali  svoje talente  i  sposobnosti,  raspolažemo  dva­ ma najjačim pomagalima  na  svijetu  kojima  možemo  ostvariti  cilje­ ve. To su odlike ljubavi i snage molitve.

Ljubavlju i srećom možemo zračiti upravo onako vjerno kao što sunce zrači svjetlom i toplinom. Kao što je sunčevo svjetlo kreati­ van izvor koji daje život, možda i naša ljubav tako može biti kreativan izvor povećane  vitalnosti, plodonosnih ideja i sveprisutnih darova. Ljubav je ključ u svim našim odnosima. Bez topline ljubavi, naši bi od­ nosi bili mrtvi i hladni. Ljubav našem postojanju pridaje transcenden- tno značenje. U mjeri u kojoj smo u stanju primati božansku ljubav i izražavati je prema drugima, ona postaje i kamenom temeljcem naših međuljudskih odnosa. Štoviše, bi li jedan od  najboljih  pokazatelja našeg unutarnjeg razvoja mogla biti mjera u kojoj volimo Boga i dru­ ge ljude? Jesu li naša ljubav prema božanskome i naša ljubav prema drugima zapravo dvije strane iste duhovne medalje?

Ljubav je u biti neprestano aktivna. Kako bi uopće mogla os­ tati tek unutarnjim idealom, statičkom imovinom, zakopanim blagom koje nakupljamo u duši? Ljubav je poput vode koja teče kroz crijevo za zalijevanje vrta. Može teći samo ako s jedne strane ulazi, a s dru­ ge izlazi. Kada pustimo da nam ljubav istječe iz srca i duše, jednos­ tavno stvaramo prostor za primanje novih količina ljubavi. Bi li jedan od karakterističnih znakova duhovne ljubavi mogla biti i činjenica da se pruža slobodno i nesputano? Za uzvrat ne traži ništa; ljubav jedno­ stavno ispunjava svoju prirodu davanja.

Kada u svakodnevnom životu stalno i neograničeno dajemo ljubav, kako je moguće da se poboljšavaju i kvantiteta i kvaliteta te naše ljubavi? Što znači voljeti »mudro«? Na primjer, mudro izražena ljubav uvijek je uravnotežena. Ne ide iz krajnosti u krajnost. Prolazne napetosti svakodnevnog života ne remete temeljnu stabilnost ljubavi koja je mudro izražena. Kada mudro volimo, jesmo li obzirni prema drugima i taktičniji u komunikaciji? Je li mudar roditelj pun ljubavi onaj koji neprestano traži informacije i načine izražavanja koji mu mo­ gu pomoći da na zdraviji način voli svoju djecu? Kada roditelji steknu naviku traženja duhovnog vođenja u izgradnji vrijednosti i smjernica,

 

Mnoge vode ne mo­ gu ugasiti ljubav, niti je rijeke potopiti.

— Pjesma nad pjesmama   8:7

 

pokazuju li i izražavaju dublji stupanj neograničene ljubavi? Ako dje­ cu potičemo da razvijaju osobnu povezanost s duhom, sadimo li sje­ me koje dozrijevanjem može prerasti u zreo plod? Obitelj može biti plodonosna sredina obilježena trajnom ljubavlju. Može biti i temelj za djelotvornu molitvu.

Djelotvorni izrazi ljubavi mogu se iskazati kroz moć molitve. A molitva može rezultirati snažnim sposobnostima donošenja odluka i razvoja. Svatko ima osobne potrebe i želje. A većina ljudi traži prak­ tična pomagala za izgradnju boljeg života. Molitva je osobito svrhovi­ ta i važna kada smo posvećeni djelovanju s ljubavlju, i to na temelju spoznaja stečenih tijekom molitve. Molitva se opisuje i kao jedan od najpouzdanijih i najsnažnijih stimulatora duhovnog razvoja. Ako je netko beživotan, deprimiran, potišten, tužan ili bezvoljan, dobra mo­ litva može mu uzdignuti duh i otvoriti vrata novim mogućnostima i pri­ likama. Molitva može pojačati percepciju i povezanost s idealima. Molitva nam nudi snažno duhovno pomagalo za nadvladavanje prob­ lema. Pojačava našu marljivost i dosjetljivost. Kada molitvom tražimo svim srcem, te molbe dolaze duboko iz nas i dovode do trajnih tran­ sformacija.

 

Molitva uvećava srce, sve dok ne postane kadro primiti dar

samoga Boga.

— Majka Tereza

 

 

Čini se da božanska sila razumije dublje značenje naših iskre­ nih želja i reagira u skladu s njima. Bog nas sve voli jednako i nepre­ kidno. Je li to temeljna vječna stvarnost? Kada se molitvom otvaramo božanskoj mudrosti i usmjeravanju, upućujemo li i poziv božanskome duhu da uđe u naš život i promijeni ga iznutra kako bismo sve ugle­ dali u novome svjetlu? Postaje li ljubav prema svima spontanim izra­ zom duše ispunjene duhom?

U knjizi Mojim riječima majka Tereza piše:

 

Neki ljudi, kako ne bi molili, kao izgovor koriste činjenicu da je život toliko kaotičan i užurban da im ne omogućuje da mole. To jednostavno nije moguće. Molitva ne zahtijeva da prekidamo rad, ne­ go da nastavimo raditi kao da je riječ o molitvi. Svaki put nije nužno meditirati, niti svjesno iskusiti osjećaj da se obraćamo Bogu, koliko god to bilo lijepo. Važno je biti s njim, živjeti u njemu i njegovoj vo­ lji. Voljeti čistim srcem, voljeti sve, osobito siromašne, znači moliti dvadeset četiri sata na dan.

*

 

4. ZAKON

Može li egoizam biti prepreka našem razvoju?

 

Sebični  interesi  go­ vore  raznorazne jezi­ ke i igraju najrazno­

vrsnije  uloge.

• Francois Due  de

/a Rochefoucauld

 

 

Nikada  ne  moraš  ni­ kamo stići ako  misliš da si već ondje.

• C.  McKenzie

 

 

Dio života  posvetite drugima.  Vaša  pre­ danost  neće  biti  žr­ tva.  Bit će to čudes­ no  iskustvo jer je  ri­ ječ  o  intenzivnome trudu  usmjerenom prema važnom  i smi­

slenom cilju.

— Dr.  Thomas

Dooley

 

UŽASNO JE UZBUDLJIVO živjeti i razmišljati o svim raznovrsnim čudima otkrivanja koja  su  pred  budućim  generacijama.  Kamo  će nas sva ta otkrića odvesti? Koje će čovječanstvo imati koristi? Svemir je  nepregledan i po svoj prilici vječan,  dok smo mi male­ ni i smrtni. Kako je samo uzbudljivo razmišljati kako bi naša kre­ ativnost  mogla  biti  dio čudesnoga plana  koji još  nismo  spoznali!

Pascal piše: »Veličinu i dostojanstvo ne smijem tražiti iz svije­ ta i prostora, nego kroz vladanje svojim mislima. Ovladam li svjetovi­ ma, neću biti nimalo bogatiji. Svemir me prostorom obavija i guta po­ put atoma; mislima ja spozajem svijet«. I premda možda izgledamo beznačajno, naša bi uloga možda ipak mogla biti presudna. Kao ljud­ ska bića imamo dar uma, duha i smisla. Možemo razmišljati, za­ mišljati i sanjariti. Možemo li tražiti i neke buduće pojmove u ras­ košnoj i sve široj raznolikosti čovjekove misli? Čini se da nam je do­ pušteno, na određeni način, da nas stvara beskonačno božansko radi ubrzavanja pustolovine kreativnosti.

Postoji li, međutim, moguća prepreka koju nazivamo egoiz­ mom? Pritom ne mislimo toliko na osobnu manu, nego prije na navi­ ku uma koja smeta procesu učenja nužnom za budući  napredak. Možda smo naviknutiji na razmišjanje prema kojem smo tijela koja imaju dušu nego spoznaji da smo duše koje žive u tijelu. Ti pojmovi o tijelu postoje već dugo i šalju nam pogrešne poruke o našoj istin­ skoj biti i svrsi u ukupnosti stvari.

Na koje još načine egoizam može smetati našem razvoju? Možda se jedna prepreka pojavljuje i kada sebe smatramo odvojeni­ ma od drugih. Ako netko odrasta proživljavajući bol zbog usamljenos­ ti, kritika iz redova vršnjaka, ili emocionalne povrijeđenosti, pojam o odvojenosti može se pojaviti u vrlo ranoj životnoj dobi. Druga prep­ reka može se pojaviti kada naš ego promiče iluzije o krivnji ili strahu. Odnosno, ego nas može bombardirati i idejama da bez prestanka mo­ ramo stjecati što više iz materijalnoga svijeta da bismo iskusili zado­ voljstvo. Međutim, kada postanemo svjesni utjecaja ega na naš život, otvara nam se mogućnost za novo duhovno buđenje.

Jeste li se kada našli u životnoj fazi u kojoj su vas više zanima­ li drugi i svijet oko vas nego vi sami? Kada se ne koncentriramo na potpunu odvojenost, na povrijeđenost ili strah od onoga što nam ži­ vot eventualno donosi, stječemo nemjerljivu slobodu! Oslobađanje od

 

Najbolji su darovi oni koji za uzvrat ne

očekuju ništa.

—   Norveška poslovica

 

zaokupljenosti sobom, od ega, donosi izvornu slobodu. Naš um tako može slobodno početi istraživati kao dio zajednice traženja, koncen­ triran na postupak traženja. Čini se da to jednako vrijedi i za istraži­ vanje naše duhovne budućnosti. Možete li promisliti o mogućoj bu­ dućnosti u kojoj se zahvaljujući korisnim znanstvenim otkrićima prog­ resivno otkrivaju duhovne spoznaje? Do ključnog napretka može doći kada cijenimo načine na koje je znanost naučila napredovati velikim koracima. Kreativna otvorenost prema traženju otkrića i perspektiva usmjerena na budućnost također nude neograničene mogućnosti.

 

 

Strah se nikada ne usuđuje prići velikoj duši.

— Phia  Rilke

 

 

Život koji  nam je podarila priroda kra­ tak je,  no sjećanje na dobro proživljen život ostaje vječno.

—   Ciceron

 

 

 

 

Prepreku  pretvorite u odskočnu dasku.

—   Anonimna

 

Može li i poniznost biti ključ za naš budući napredak i osigu­ rač od egoizma? Kada čovjek svemu počne pristupati poniznije, može početi objeručke prihvaćati nove zamisli o duhu, jednako kao što pri­ hvaća nove znanstvene i tehnološke spoznaje o načinu liječenja upala, o zagrijavanju ili hlađenju stambenog prostora, o brzoj i djelotvornoj komunikaciji s udaljenim ljudima.

Kako njegovati duh poniznosti? Za početak samima sebi možemo dopustiti otvorenost za mogućnost postojanja unutar božan­ ske stvarnosti koja nadvisuje našu osobnu stvarnost. Bi li duh poniz­ nosti mogao poticati žeđ za istraživanjem neograničenih novih spo­ sobnosti? Nadalje, možemo li jedni od drugih učiti upravo u sklopu otvorene poniznosti? Ponizan stav omogućuje nam da budemo otvo­ reni i da prihvaćamo nove zamisli. Možemo naučiti stvari sagledavati iz tuđe perspektive i svoje stavove slobodno dijeliti s drugima. Može­ mo li egoistične osjećaje odvojenosti zamijeniti tako zdravim mental­ nim stavom?

Kada dajemo više od sebe, a za uzvrat tražimo manje, također na izvrstan način obuzdajemo ego. Na primjer, potkraj života Lav To- lstoj postao je, nakon dugogodišnje obuzetosti sobom,  Božjim  slu­ gom, naučivši mnoge lekcije na putu svete potrage. Prema njegovim riječima: »Isključivi je smisao života služenje čovječanstvu«. Kako je to samo jednostavno! A kako duboko! Kada je služenje drugima priori­ tet, raspolažemo uzbudljivim i korisnim načinom dosezanja većeg du­ hovnog razvoja. Kada pokušavamo služiti tuđim potrebama, također stječemo  materijalno  bogatstvo  i  priznanja.

Želimo li ukloniti prepreku koju nazivamo egoizmom, možemo same sebe podsjetiti na to da je Bog svakoga od nas stvorio u neog­ raničenoj ljubavi koja se ne mijenja i traje vječno. Kada primjećujemo

 

Tko god želi postati slobodan, mora se osloboditi.  Sloboda nije dar koji će nam nekim čudom pasti u krilo. Što je sloboda? Imati volju za preu­ zimanje odgovornos­

ti za sebe.

— Max Stirner

 

dobra djela i pozitivne aspekte drugih i općenito života, lakše ćemo raspršiti strah. Možemo li mislima dopustiti da ostanu usredotočene na ljubav i služenje, a djelovanje usmjeriti tako da potječe iz naše svi­ jesti? Možemo li pročistiti misli, emocije i ponašanje? Možemo li ele­ gantno i skladno prijeći s vanjskog izgleda na svoje mjesto u beskra­ ju božanskoga?

*

 

 

 

5. ZAKON

Jedan od najvećih čovjekovih darova jest promjena,  a sadašnje ubrzanje promjena u svijetu izraz je obilja toga dara.

 

Svako razdoblje može nam donijeti neku novu spoznaju.

— Joan  Chittister

 

ROBERT HILLIARS procjenjuje da će, nastavi li se znanje širiti i napredovati sadašnjim tempom, u vrijeme kada na fakultetu dip­ lomira danas rođeno dijete, količina znanja kojim raspolaže ovaj svijet biti četiri puta veća nego danas. U vrijeme kada će tom dje­ tetu biti pedeset godina, količina znanja biti će veća trideset dva puta; a 97% svih spoznaja kojima raspolažu ljudi biti će stečena za njegova života! Futurist John Naisbitt još je odvažniji u svojim procjenama porasta količine informacija. On potvrđuje da se ko­ ličina informacija udvostručuje svakih trideset mjeseci. Uz takav razvoj, za samo dvadeset pet godina količina bi mogla biti i tisuću puta veća nego danas,  a za samo pedeset godina i milijun  puta veća.

 

 

Potres ne nadzire pojavu drukčijeg ob­ lika života, nego to čine oluje ve­ likodušnosti i vizije blistavih duša.

• Boris Pasternak

 

Taj je podatak gotovo nemoguće pojmiti, no istina je da živi­ mo u razdoblju procvata čovjekova stvaranja. Evolucija se ubrzava. Napredak se ubrzava. Jedan od najvećih darova koje je čovjek dobio od Boga jesu promjene, a sadašnje ubrzanje otkrića u svijetu izraz je silnog obilja toga dara. Temeljna pitanja — Kamo krenuti odavde? i Koje su sve mogućnosti? — simboliziraju mnogobrojna područja nev­ jerojatnog potencijala za profinjena bića koja nazivamo ljudima, a ko­ ja su tek nedavno naselila ovaj planet!

Možda ne bi bilo loše da svatko od nas razmotri kako bi naj­ bolje odgovorio na sljedeća pitanja: Zašto sam ovdje? Kako mogu pri­ pomoći ostvarivanju stvaranja kroz promjene? Mogu li se povesti za svojom željom da budem uspješniji i plodonosniji u svojim nastojanji-

 

Uvijek i u svemu,

neka postoji poštovanje.

—   Konfucije

 

ma i to maksimalnim i nenametljivim zalaganjem i djelotvornošću? Ubrzava li se kreativnost zahvaljujući otvorenome umu i slobodnome nadmetanju? Treba li svijet hitno početi proučavati temeljne duhovne stvarnosti? Kako mogu pripomoći tim istraživanjima? Trebamo li biti gorljivi i marljivi kako bismo otkrili više u vezi s Bogom? Je li Bog je­ dina stvarnost? Kako nam više spoznaja o životnim zakonima i univer­ zalnim načelima pomaže da se bolje pripremimo da pripomažemo po­ zitivnim promjenama?

 

Negdje u drugome planu našega uma postoji zaboravljeni plamen ili iskra zadivljenosti našim vlastitim postojanjem. Cilj umjetničkog i duhovnog života jest traženje tog skrivenog sunca čuđenja.

— C.  K.  Chesterton

 

 

Razmotrite mogućnost osvrta na sve svoje trenutačne stavove. Osvrtom obuhvatite i područja poput stava prema duhovnosti, molit­ vama, egoizmu, osudama, pohvalama, zahvalnosti, vlastitim životnim iskustvima, onome što se događa nakon smrti, te kako bi bilo živjeti u tuđoj koži.

U Mudrim učenjima Dalai Lame Njegova Svetost opisuje su­ osjećanje kao pomagalo koje dovodi do promjene:

 

Duboko u sebi moramo istinski voljeti jedni druge, jasno spo­ znati ili prepoznati zajednički općeljudski položaj. Istodobno moramo otvoreno prihvaćati sve ideologije i sustave, kao način rješavanja pro­ blema čovječanstva. Jedna država, jedna nacija, jedna ideologija, je­ dan sustav... to jednostavno nije dovoljno. Korisno je imati niz raz­ ličitih pristupa na temelju dubokih osjećaja o temeljnoj jednakosti unutar čovječanstva. Nakon toga možemo zajednički uložiti trud u ci­ lju rješavanja problema cijelog čovječanstva. Problema s kojima se ljudsko društvo suočava u smislu gospodarskog razvoja.

 

 

Naglasci ••

 

1. 1. Primarne su odlike uma intelekt i određena razina

 

2. 2. Misao — čin ili proces razmišljanja — često se smatra možda i najproduktivnijom čovjekovom sposobnošću.
3. 3. »Kada vladaš umom, vladaš i svojim svijetom« (Imelda Shanklin).

 

4. Kako riječi koje izgovaramo odražavaju sadržaj našega srca?

 

5. Kako riječi koje izgovaramo mogu služiti i kao pomagala za izgra­ dnju našega svijeta?
6. Po čemu su ljubav i molitva moćno oružje?

 

7. Kako se djelotvorno izražavanje ljubavi iskazuje kroz moć molit­ ve?
8. Po čemu je egoizam prepreka na putu većem razvoju?

 

9. Može li poniznost biti ključ našeg budućeg napretka i osigurač od egoizma?
10. Kako biste promjene opisali kao veliki dar i prednost?

 

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

Ono smo što mislimo.

Sve što jesmo izvire iz naših misli. Svojim mislima stvaramo svijet.

Govori ili djeluj nečista uma, Pa se nećeš otarasiti nevolja,

Pratit će te kao što kotač prati vola koji vuče kola.

 

Ono smo što mislimo.

Sve što jesmo izvire iz naših misli. Svojim mislima stvaramo svijet.

Govori ili djeluj čista uma, Pa će te pratiti sreća,

Poput sjene, i nećeš je se osloboditi. Kako će izmučen um

Shvatiti koji je pravi put?

 

Ni najgori neprijatelj ne može ti nauditi

Koliko ti mogu nauditi tvoje vlastite misli ako na njih ne paziš.

 

No kada njima jednom ovladaš, Nitko ti ne može toliko pomoći, Čak ni otac ili majka.

— iz Dhammapade