Ja sam u svojim razmišljanjima i krenuo od ovih pitanja i neovisno od Briana Wilsona i drugih koji su se također bavili mravima i koji su štoviše bili ili još uvijek jesu stručnjaci za mrave. U svojim knjigama sam i pokušao osporiti neke teze sociobiologije etc.etc ne znam, jesam li u tome uspio, ali svako jeste jedno zanimljivo i važno pitanje.
Od Platona postoje pokušaji, da se ljudska organizacija shvati u obliku mravinjaka, nekada je to išlo sa manje ili više uspjeha i općenito bi se moglo reći kako je napor biologa i sociologa zadnje tri decenije i bio uglavnom usmjeren prema ovim pitanjima. Međutim, ljudska zajednica ipak se jako razlikuje od mravlje u tome se manje više svi slažemo, ali program o kojem govorimo cijelo vrijeme nije ništa drugo, nego oponašanje mravlje organizacije u kojoj postoje kraljica koju opslužuju radilice i koja je jako golema i koja je prilično fertilna, mravi radnici koji rade, mravi vojnici kojima je zadaća odbrana mravinjaka.
Postoje i drugi mravi kao na primjer, mravi medarice koje proizvode med pa onda poznato je, da ima mrava koji uzgajaju gljive itd, međutim, ukoliko pogledamo to famozno poglavlje o Instinktima kod Darwina u njegovoj knjizi o porijeklu vrsta, onda on ima ideju kako možemo govoriti o preoblikovanju instikata u prirodnom stanju odabiranjem i on navodi primjere instikta kod kukavice, mravi i pčela.
Ja ću se ovom prilikom zadržati samo na njegovim pitanjima instinkta porobljavanja koje on vezuje za neke vrste mrava.
I Darwin lijepo kaže, da je kod nekih mrava korisnije za vrstu zapljena mrava robova, nego da ih sami proizvode, ali ako je sakupljanje lutaka, a to će reći čahurica još nerazvijenih mrava, upotrebljeno ne za hranu, nego za korist zajednice tako, da se navika pomoću prirodnog odabiranja postepeno pojača i učini stalnom za jedan "veoma različit cilj porobljavanja", onda govorimo kada je taj instinkt stečen, tada je prirodno odabiranje moglo povećati i preinačiti instikt.
Ne želim sada ulaziti u svu tu priču, ali bih htio naglasiti kako kurentna socijalna situacija u Australiji ništa nije drugačija, nego što je situacija kod mrava koji imaju svoje robove o kojima govori Darwin. Dakle, mi vidimo sada do kuda je stigla ta velika britanska ideja kojoj se cijeli svijet divi, kojoj zavidi i na koju bi se htjelo ugledati. Svašta!
N.B. U jednom izvjesnom smislu treba imati na umu australski film “Matrix” i to njegov prvi dio svagda kada raspravljamo o ovom političkom programu sociobiologije zadnjih tridesetak i više godina.
odlomak iz knjige RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
bglavac
irida
edin.kecanovic
