- ZAKON
Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost.
Sretan je život koji je u skladu s vlasti tom prirodom.
— Seneka
Ljubav nikad ne vidi mane i uvijek je sklona ljepoti
i radosti.
- William Blake
GEORGE MATTHEW ADAMS napisao je: »Nad čovjekom, poput zvi jezde na nebu, lebdi upravo njegov duh. Ljudi ga prepoznaju od mah i udružuju se s njim sve dok ne nastane raj muškaraca i že na tako potaknut. Gdje god naišli na djelovanje tog duha, gdje god se nalazio čovjek ili cjelokupna organizacija, znajte da je Ne bo na svijet spustilo poruku radosti!«
Radost nam već i kao sama riječ podiže raspoloženje i izaziva optimizam. Radost donosi sigurnost. Riječ je o sredstvu koje liječi. Sreća i radost pomažu nam da nadilazimo životne prepreke. Radost je recipročna. Radost koju izražavamo često osjećaju i prenose drugi, tako da nam se vraća u izobilju. Zavišću se ne postiže ništa; ona čes to donosi samo usamljenost. Kad svoj uspjeh nastojimo mjeriti prema postignućima drugih, samo izazivamo tjeskobu i nesreću. Zavist služi i kao upozorenje da se trebamo suočiti sa svojim strahovima i izvori ma kivnosti, na temelju njih učiti, te preuzeti nadzor nad svojim živo tom.
Bilo da je riječ o danu, tjednu, mjesecu, godini ili cijelome ži votu, radost je u nama, možemo je izražavati jer nema te osobe, okol nosti ili vanjskog utjecaja koji nas može istinski odvojiti od radosti ili nam onemogućiti da je dijelimo sa svima na koje nailazimo. Charles Lummis rekao je: »Veći sam od svega što mi se može dogoditi. Sve to — tuga, nesreća i patnja — tek je pred mojim vratima. Ja sam u kući i imam ključ«.
Beskonačno je izvor
radosti.
- Chandogya
Upanišad
Kako povećati radost i sreću? Izrazi neograničene ljubavi i služenja čudesno pojačavaju sreću! Kad cijenimo dobrotu koju drugi iskazuju prema nama, kad priznajemo svoja postignuća i uspjehe i znamo da imamo mnoštvo darova, sve to može pojačati osjećaj sreće. U svakome od nas postoji mogućnost za neograničenu sreću i radost. Njih je možda teško točno odrediti, no radost svakako poznajemo ka da je iskusimo i znamo kad smo ostali bez nje! Želja za srećom možda je i jedino što je zajedničko većini ljudi. Što može biti dan proveden u radosti i sreći? Kod nekih ljudi sreća se javlja kada čine stvari koje usrećuju druge; kada svjesno žive u skladu sa životnim zakonima; ka da su njihove misli, osjećaji i djela pošteni i časni; kad im je savjest mirna.
Život je za služenje i u tom služenju čovjek mora trpjeti mnoge teške stvari, no često i doživljavati veliku sreću. No ta sreća može biti stvarna samo ako ljudi svoj život smatraju služenjem i imaju točno određen životni cilj izvan sebe i osobne sreće.
— Lav Tolstoj
Zavist se ubija vlasti tim strelicama.
- Anonimna
Čitajući članak u nekom časopisu, jedna je žena naišla i na sljedeće riječi: »Bez radosti u životu nećeš biti ni zdrav ni slobodan«. Te su je riječi duboko pogodile, jer se cijelo vrijeme tužila i žalila na to koliko je nesretna. Ponovno je pročitala riječi i Ijutito rekla: »Kako ću biti sretna i radosna kada u životu imam toliko problema? Nisam kao neki koje znam, a koji imaju sve!« Iako je odbacila časopis, one su joj se riječi i dalje vrzmale glavom. Stoga je odlučila, premda u početku sa skepsom, da će tu izazovnu ideju i praktično iskušati. Od- bacivši na trenutak probleme i zavist, počela je tražiti načine na koje bi u život unijela više radosti.
U početku nije dolazilo do drastičnih pomaka; gotovo se ništa nije mijenjalo. I dalje je morala posvećivati pozornost problemima. Međutim, imala je dojam da je sve nekako manje opterećuje. Malo- pomalo, počela je u sebi prepoznavati potrebu da poboljša vlastite stavove. Tako je na sve počela gledati s više optimizma, a manje ci nizma. Zavist i kivnost prema drugima ubrzo su isparili. Počela je pre uzimati život u svoje ruke. Uvidjela je da »radost« ne mora učiti: počela ju je izražavati kao prirodan dar duha. Prijatelji su je počeli češće zvati i vrijeme je posvećivala pozitivnijim stvarima.
»Radost donosi sigurnost; zavist donosi usamljenost«. Te riječi mogu poslužiti kao izvrsne smjernice za osvrt na vlastite stavove i os-
Radost slijedi čistu misao poput sjene koja vas nikad ne
napušta.
— Dhammapada
jećaje, te propitivanje naših vrijednosnih sustava. Je li moguće da za vist i nezadovoljstvo potječu iz osjećaja nedostatka u čovjekovoj svi jesti? Kakva je povezanost našeg samopoštovanja s radošću i zavišću? Način na koji o sebi razmišljamo i što o sebi osjećamo potječe iz du bina našega bića i odražava se u svim našim postupcima. Je li želja za prednostima kojima raspolaže netko drugi temelj zavisti?
Svatko od nas na ovaj svijet dolazi s velikom riznicom, a dio tog blaga možda je tek na korak izvan domašaja naše svijesti. Ti nas darovi prate od samog početka i u mogućnosti smo dovesti ih u pod ručje vidljivoga. Jedan je od tih darova i radost. Možda ju je teško točno odrediti, no svakako znamo kada je doživljavamo. Stvarna ra dost duboka je i trajna odlika koja nam omogućuje da nadiđemo po teškoće. Ona pojačava našu želju za životom. Možemo odbiti uzruja vati se oko stvari koje, kad ih bolje promotrimo, zapravo i nisu toliko važne. Život teče dalje. Najbolje je biti radostan odmah sada!
*
- ZAKON
Opraštanjem izgrađujemo duhovno bogatstvo.
— Rebekah Alezander
Ne traži izvan sebe.
Raj je unutra.
— Mary Lou Cook
DUHOVNA NAZOČNOST opraštanja izgrađuje skladne zajednice, kao i atributi ljubavi, dobrote, zahvalnosti i molitve. Zahvaljujući oprašta nju, ljepota, suosjećanje i ljudska toplina i srdačnost u nama počinju bujati poput cvijeta za proljetnoga dana. Kako je samo ugodno oslo boditi se tereta ljutnje i dugotrajne kivnosti. Kako je samo dobro os jetiti melem opraštanja, oprostiti i znati da su nam oprostili! Kad op raštamo, počinjemo istinski drukčije gledati i na ljude i na stvari. Ka ko je to moguće? S jednog gledišta, opraštanje nam pomaže u ukla njanju unutarnjih prepreka koje nam možda ne dopuštaju da volimo sebe ili da volimo druge. Neograničena ljubav vjerojatno je jedan od naših najvećih darova i najvećih ciljeva. Neograničena ljubav donosi potpuno opraštanje. Opraštanje oslobađa struje ljubavi koje tako do piru do ljudi koje smo možda osuđivali ili koji su nam možda, po našem mišljenju, nanijeli bol. Opraštanje ne zahtijeva da se druga osoba promijeni ili ispriča. Ono briše negativne asocijacije i služi kao praktično pomagalo za ostvarivanje velike duhovne pobjede. Oprašta nje je način pružanja ljubavi. A kad dajemo ljubav, ne možemo je ne primati.
Samo razvojem, re formiranjem i prom jenama, što je najpa- radoksalnije, može mo doći do istinske
sigurnosti.
— Anne Morrow
Lindberg
Opraštaju nam kad
opraštamo.
- Franjo Asiški
Opraštanje nas oslobađa tereta kivnosti i povrijeđenosti. Op raštanje je još jedan izraz »opuštanja« i oslobađanja. Opraštanje nas poziva da odmah krenemo naprijed, bistra uma i čiste savjesti. I op raštanje je najvažniji doprinos liječenju mnogobrojnih problema ovo ga svijeta. Opraštanje pokriva sve odnose i služi kao nezaobilazan ko rak u obnavljanju našeg života. Ako smo u nekoj prilici doživjeli pri jevaru, izdaju, bol ili tragediju, prava je prilika da otkrijemo oprašta nje kao protusredstvo koje će suzbiti kumulativni otrov osude. Svaka potreba za opraštanjem prilika je za dubok osobni razvoj. Kako doći do dobra koje donosi današnji dan ako se tako čvrsto držimo starih uvreda? Oprostite, pa ćete na sve gledati drukčije! Opraštanje po većava naše duhovno bogatstvo.
Pravo putovanje s ciljem otkrivanja sastoji se ne od traženja novih
obzora, nego od stjecanja novih očiju.
— Marcel Proust
Opraštanje liječi i daje snagu onome
tko oprašta.
- David McArthur
Želimo li u životu provoditi zakone duha, univerzalna načela, možemo pozivati i poticati izraze najviših i najplemenitijih odlika čov jekova duha. Nije nimalo neobično što se opraštanje neki put smatra izrazom poniznosti, koji nudi duhovni potencijal neusporedivo veći od onoga što mnogi među nama uviđaju. Zahvaljujući poniznosti, može mo početi stjecati širu perspektivu u vezi s Bogom. Kako se povećava naša svijest o božanskome, tako uviđamo da je smisao života na zem lji daleko dublji i daleko važniji od svega do čega možemo doći emo cionalnim propitivanjem. Opraštajte — oslobađajte se — i pustite da životni tok u vama djeluje nesmetano.
Nema prevelike uvrede. Mnoge su vrlo izazovne, no od Boga uvi jek možemo zatražiti da nam pomogne oprostiti.
— James C. Lewis
Jedna hasidska priča u Svakodnevnom mirotvorstvu govori o starome rabinu koji je jednom upitao učenike po čemu znaju kada noć završava i počinje novi dan.
»Možda«, rekao je jedan od učenika, »kada vidite životinju u daljini i u stanju ste odrediti je li ovca ili pas?«
»Nije to«, rekao je rabin.
Jedan drugi učenik upitao je: »Možda kada u daljini vidite sta blo, pa znate je li smokva ili breskva?«
Opraštanjem se naj brže okončavaju problemi i dosežu mir i jedinstvo.
- William Fischer
»Nije ni to«, odgovorio je rabin.
»A što je onda?« upitali su učenici.
»Noć završava a dan počinje kada možete pogledati lice sva kog muškarca i svake žene i uvidjeti da je to lice vašega brata ili ses tre. Jer ako to ne vidite, još traje noć«.
Opraštanje raščišćava atmosferu i uklanja prepreke između vas i druge osobe. Kao što pokazuje ova priča, u stanju smo prepoz nati vezu jedinstva s drugima. Jasnije gledamo »očima duha«. Može mo li utvrditi i da smo u stanju pružati više duhovne ljubavi i oprašta nja, čak i u najzahtjevnijim situacijama? To je uistinu jedan od izvrs nih načina da utvrdimo kada je završila noć bolnih iskustava i kad je počeo novi dan radosti!
*
- ZAKON
Život je stav. Imajte dobar stav! — Eric L. Lungaard
Nema tog čovjeka koji nije u stanju učiniti više nego što
misli.
— Henry Ford
Život treba živjeti, a znatiželju moramo
održavati.
- Eleanor Roosevelt
JESTE LI U SKORIJE vrijeme razmišljali o tome da način na koji ćemo reagirati na situacije na koje nailazimo biramo iz velikog mnoštva raz noraznih mogućnosti? I na čemu temeljimo te reakcije i odluke? Bi li naši stavovi mogli određivati glavni smjer i kvalitetu našeg života? Kao što je rekao Henry Ford: »Mislili vi da možete ili da ne možete, u sva kom ste slučaju u pravu!« Ljudi razmišljaju i osjećaju. Zahvaljujući mentalnim sposobnostima, pozitivnome izražavanju misli i zamisli, možemo lakše i bolje doživljavati i ostvarivati svoje ciljeve i životnu svrhu. Ne bi li onda bilo konstruktivno koncentrirati formativnu moć uma na kreativne i konstruktivne perspektive i stavove koji na povolj ne i korisne načine unaprjeđuju naš napredak? Naposljetku, vaš život ni stav značajno određuje to hoćete li živjeti »dobro« i kvalitetno.
Tajna uspjeha u najvećem dijelu područja čovjekovih interesa doista nije nikakva tajna. Kada pomno promatramo kako se što do gađa u našem životu, postat će nam očito da stupanj i kvalitetu naših postignuća ponajviše određuje to kamo usmjeravamo pozornost, te kakve stavove izražavamo. Ako tražimo, koncentriramo se i možda čak i uvećavamo »probleme«, lakše ćemo uviđati sve što je neugodno. S druge strane, ako smo i dalje uvjereni u temeljnu dobrotu čovječanstva, ako se i dalje oslanjamo na unutarnju snagu i održava mo pozitivnu perspektivu, većinu problema bit će moguće pretvoriti u
Čovjekova djela najbolje tumače njegove misli.
— E. C. McKenzie
prilike za koristan napredak. Odluke moramo donositi iz uzdignute perspektive i uz produktivan stav koji je u stalnoj potrazi. Sav se ži vot ne sastoji od slučajnosti, život se uglavnom sastoji od izbora! Kao što je rekao John Milton: »Um... od raja može stvoriti pakao, i od pakla raj«. Jedna priča govori o majmunu koji je sa stabla na glavu predanog sufijskog vjernika bacio kokosov orah. Čovjek je pogledao uvis i nasmiješio se. Zatim je uzeo orah, otvorio ga, pojeo slatku unut rašnjost, dok je od ljuske načinio posudu! Je li to plod pozitivnog i kreativnog razmišljanja?
Snaga života koji niče iz duhovne snage nevjerojatno je velika. Kad dolazimo do novih misli i ideja, otvaraju nam se novi obzori us pjeha i postignuća. Kako se osjećate kad vam sine svjetlo nove zamis li? Jeste li uzbuđeni? Osjećate li spontanost koja vas tjera na daljnje korake? Osjećate li pokretanje atmosfere duha? Imate li povjerenja u unutarnje usmjeravanje i nastavljate li upravo na tim temeljima? Sje tite se neke autentične odluke koju ste donijeli u nekoj životnoj fazi. Možda vam je ta ideja nalagala da promijenite posao. Možda ste doži vjeli snažnu želju da posjetite neki drugi dio zemlje. Možda ste stekli korisne spoznaje o vezi ili nekom drugom odnosu. Kako ste se os jećali kada ste se poveli za donijetom odlukom? Je li ishod bio koris tan?
Živimo onako kako znamo. Držimo li da smo i mi sami i svijet oko nas mehanički, živjet ćemo mehanički. S druge strane, znamo li da smo dio otvorenog svemira i da je naš um matrica stvarnosti,
živjet ćemo kreativnije i snažnije.
— Marilyn Ferguson
U davna vremena, kada su kartografi ostajali bez poznatoga svijeta prije nego bez pergamenta, na rubu svitka često su crtali lik zmaja. To je trebao biti znak istraživaču da ulazi u nepoznato područje i to na vlastitu odgovornost. Međutim, mnogi istraživači u zmaju nisu vidjeli upozorenje, nego prije proročanstvo. Očekivali su katastrofe iz van granica »poznatoga svijeta«. Zbog tog straha počesto nisu nasta vili istraživati nova područja i nove narode. Pustolovniji putnici, pak, u zmaju su vidjeli simbol novih prilika, ulaz u novo područje koje sva kako vrijedi istražiti.
Svatko od nas ima mentalni »zemljovid« koji sadrži zamisli i in formacije koje nas usmjeravaju kada istražujemo novi dan. Poput dav našnjih zemljovida, naše mentalne karte možda imaju takve »rubove«. Kod nekih ljudi, oni su stav obilježen zmajevima straha, razočaranji-
Uvijek je presudan
stav u kojem dočekujemo poteškoće.
- Eric Butterworth
ma ili poteškoćama. Za pustolovnog istraživača ti rubovi možda nude ustrajnost, nove prilike i napredak. Prema riječima Charlesa F. Kette- ringa: »Uvijek će postojati nove granice ondje gdje je um otvoren, a čovjek voljan«.
Razlika između »običnog« i »neuobičajenog« može se često sastojati u ulaganju male količine dodatnog truda... malo dodatne po zornosti... malo dodatne brižnosti. Malo dodatnog pozitivnog stava također može značiti razliku između uspjeha i neuspjeha. I ne samo to, može značiti razliku između dobrog i veličanstvenog i uzvišenog!
Pozitivan mentalni stav možemo postići usklađivanjem i surad njom s duhovnim načelima ili univerzalnim životnim zakonima.
— Rebekah Alexander
Pozitivne će osobe daleko vjerojatnije zamisli i životne situacije pret voriti u pozitivno ponašanje. Pozitivni stavovi uistinu mijenjaju okolno sti, gotovo redovito nabolje! Čudesan stav jamči da će svaki novi dan donositi raskošne pustolovine. Stoga imajte dobar stav!
*
- ZAKON
Služenje je manifestacija ljubavi. — Maharishi Sadashiva Isham
Koji služi i ne traži nagradu doseći će
jedinstvo s Gospodinom.
- Adi Granth, Gauri
Sukhmani
U ČLANKU pod naslovom »Poluga koja pokreće svijet« Mahariši Sadashiva Isham napisao je:
Služenje je radost; služenje je izvor i cilj svakog promišljenog čovjekovog odnosa s ostatkom čovječanstva. Najrazvijeniji ljudi odu vijek znaju da istinska radost potječe iz davanja. Žive za druge. Mis li su im posvećene drugima. Nema toga što ne bi učinili za unap ređenje razvoja drugih. Spoznali su sljedeću istinu: razvoj samog po jedinca ne donosi sreću; svi oblici istinskoga razvoja ukorijenjeni su u suosjećanju.
Služenje je vraćanje našega dara Izvoru našega života. Služe
nje je recipročan odnos između našega »ja« i ostatka čovječanstva. Is tinsko je služenje manifestacija ljubavi.
Sveti spisi raznih svjetskih religija govore o značenju i važnos ti ljubavi i služenja. Tekstovi o iskrenoj ljubavi prema drugima često
Svako je dobro djelo
milosrdno.
— Islam
Milosrdni daju na vratima, a Bog svoj
dio dodaje na prozoru.
— John Ray
sadrže i opće opaske o dobroti, ljubaznosti, dobronamjernosti, bla gosti, poniznosti i služenju. Na primjer, u Tao Te Chingu čitamo:
»Mudrac ne skuplja za sebe. Što više koristi za druge, to više ima i sam. Što više daje drugima, to više ima. Nebesko pravilo glasi: radi ti na korist drugima i ne vrijeđati nikoga«.
Bi li jedna od naših svetih životnih zadaća mogla biti zadaća pridržavanja duhovne istine srca i stvaranja autentične sile i duhovnog napretka zahvaljujući služenju s ljubavlju? Čini se da bi to mogao bi ti plodonosan način otkrivanja unutarnjeg bogatstva duha. Duhovni napredak odražava i unutarnju i ostale dimenzije, promičući osobni i društveni napredak. Naši stavovi o tome što je duhovni napredak najčešće izviru iz želje za moralnim poboljšanjem i želje da počnemo misliti i živjeti u skladu s pozitivnim univerzalnim sustavom vrijednos ti. Taj unutarnji razvoj ili dozrijevanje često motiviraju čovjeka da učini nešto korisno što bi moglo donijeti napredak čovječanstvu. Istinsko služenje također je moćno pomagalo u provođenju našeg vlastitog razvoja. Poboljšanja ili konstruktivna nastojanja često su posljedica služenja s ljubavlju. Dio neizmjerne raznolikosti prednosti mogu biti i proširenje vizije, veće zanimanje za život, dopiranje do veće i više energije, uvećana djelotvornost, te radostan osjećaj ostvarivanja inte rakcija s drugima. Zanimljivo je primijetiti da duhovni napredak može obuhvaćati ili kombinirati s napretkom na drugim područjima. Na pri mjer, kombiniranje znanstvenih spoznaja s povećanim razumijevanjem Boga može biti oblik duhovnog napretka. Novi načini pomaganja si romašnima i obespravljenima mogu biti oblik toliko potrebnog društ venog rada i izraz duhovnog napretka.
Neprestano nastojte služiti dobrobiti svijeta; predanošću nese bičnome radu čovjek doseže najviši životni cilj. Sve što radite uvi
jek radite vodeći računa o dobrobiti drugih.
— Bhagavad Gita
Svanuo je dan
služenja.
— Baha'u'llah
Čovjek koji neograničenoj ljubavi omogući da kroz njega is tječe u vanjske izraze služenja može služiti kao živući most između unutarnje i vanjske dimenzije o kojima smo već govorili. Nesebično davanje, ljubav prema čovječanstvu, ljubav prema životu i prirodi, ak tivno promicanje univerzalnih načela, te komuniciranje s božanskim česti su odraz i izraz nesmanjene radosti.
Predanost životu posvećenom služenju čvrst je i pozitivan stav. Riječ je o predanosti neograničenoj ljubavi! Služenje je također put
Cjelokupna vrijedno st dobronamjernoga djela leži u ljubavi koja ga potiče.
— Talmud
učenja. Može li služenje biti istinski iskreno bez poniznosti? Nudimo svoje darove, ne u vlastito ime, nego u ime beskonačnog božanstva. I ovdje gdje jesmo možemo služiti kao kanali služenja s ljubavlju. Tre bate se samo upitati: »Kako mogu služiti?« i otvoriti oči. Prilike se po javljuju svakodnevno. Možemo pomoći u tkanju tapiserije ljubavi oko cijelog planeta i odigrati svoju ulogu u toj velikoj simfoniji. Korak po korak. Dan za danom. Iskustvo po iskustvo.
*
- ZAKON
Čovjek ne može biti slobodan ako ne vlada sobom. — Epiktet
U svojoj sam duši
slobodan.
— Richard Lovelace
Najviši je cilj inte lektualne kultivacije čovjeku podariti savršeno znanje i omogućiti mu da ov lada svojim unutar
njim »ja«.
— Novalis
U 1. ST. N.E. grčki filozof i rob Epiktet došao je do ove istine: »Čov jek ne može biti slobodan ako ne vlada sobom«. Epiktet je uviđao da je istinska sloboda plod ovladavanja sobom, a ne izmicanja robovlas- niku. O kakvoj je slobodi riječ? O pravu da bez ikakvih ograda čini mo Što želimo? Baš i nije tako. Istinska sloboda za kojom tragamo ni je toliko sloboda koja nam omogućuje da činimo koliko sloboda da postanemo sve što možemo. Najveću slobodu i vlast doživljavamo ka da svoj život vodimo i nadziremo u cijelosti odgovorno.
Kako tako »Ovladati sobom«? Sjeme uspjeha upravo je u na ma. Kod psihološki zdrave osobe, razni dijelovi karaktera i osobnos ti surađuju na jedinstven način. Jedan od procesa koji se koristi u ci lju ovladavanja sobom upravo je snaga naše volje. Imamo mogućnost i sposobnost provoditi slobodnu volju kako bismo došli do savjesnih zaključaka i odabrali svrhovite zaključke koji će voditi naše djelovanje. Ako je um velika telefonska centrala, tada je volja sustav koji nadzire njezin rad. Ključna iskra naše volje može nas mobilizirati. Na primjer, ako rukom posegnete za olovkom koja je na stolu ispred vas, upravo zahvaljujući volji to ćete i učiniti. Razvijete li intelektualnu teoriju na temelju važnih istraživanja, i to je plod vaše volje. Izražavate li ljubav prema prijatelju ili članu obitelji, koristite volju. U svakom trenutku u određenoj situaciji možete upotrijebiti volju i preuzeti nadzor nad ži votom.
Jedan drugi korak u cilju ovladavanja sobom često činimo ka da uvidimo da su naše misli, osjećaji i djelovanje naš vlastiti »zatvor«, ćelija čijim ključem raspolažemo mi sami. Jeste li kada razmišljali o fantastičnoj zagonetnosti i snazi vlastitoga uma? Ne možete ga ni vidjeti ni dodirnuti. Nema materijalni pojavni oblik i nema granice. Nije smješten ni u vremenu ni u prostoru. Pa ipak, uvijek je s vama, vodi vas i usmjerava praktički sve u vezi s vašim životom. Našem je umu prirođeno da povezuje naše misli i iskustva. Vaš um funkcionira poput pauka koji radi finu i složenu mrežu. Koristi jednu misao, povezuje je s ostalima i tako otkriva nove i korisne odnose među mislima. Pritom nije riječ o nasumičnoj aktivnosti. Naše su misli usmjerene i svrhovi te i ujedinjuju ulaznu stvarnost. A koja je bit koja sve usmjerava, ko ja je moć koja nam omogućuje da biramo, odlučujemo, djelujemo? Snaga čovjekove volje!
Bog nas nije stvorio kako bi nas izjedala tjeskoba, nego kako bis mo koračali uspravno, slobodno i bez straha, u svijetu u kojem treba obaviti zadaće, tražiti istinu i davati ljubav.
— Joseph Fort Newton
Možda je i najbolji pokazatelj naše osobne razine slobode i sa- moovladavanja upravo stupanj svijesti na kojem se bavimo raznoraz nim životnim situacijama i iskustvima. Izazovi su osobito često prilike za razvoj. Želimo li nastaviti putem razvoja, nije li posve logično kon tinuirano širiti mentalnu i duhovnu svijest? Možemo steći naviku praćenja vlastitog mentalnog i emocionalnog stanja. Tako se možete pitati: »Što se u ovom trenutku događa u meni?« Potom osluškujte što će vam duša odgovoriti. Pratite tu energiju i na mentalnoj i na emo cionalnoj razini. Koje misli oblikuju situaciju? Potom promotrite svo je emocionalne reakcije na te misli. Kakve su vaše misli i emocije? Uz dižu li ili vas spuštaju prema dnu? Je li to duša kakvu biste razvijali svjesnim odabirom?
Duhovna svijest znači korištenje vrhunske mudrosti, istine, kako bismo činili stvari koje u največoj mogućoj mjeri koriste nama i
drugima.
— Paramahansa Yogananda
Budući da uvijek imamo mogućnost izbora, što bi se dogodilo kada bismo neprestano birali nadzor nad sobom i duhovnu slobodu? Je li logično da će i izvana sve doći na svoje mjesto kada je u nama sve u redu? Ako naš um doživljava misli izravno na razini svijesti, ka ko uzdignuti tu svijest? Nadvladavanjem straha i neznanja? Istraži-
vanjem? Proučavanjem? Molitvom? Izgradnjom viših duhovnih vrijed nosti? Širenjem uma prema višim razinama stvarnosti?
Razni putevi i niz raznolikih filozofija i postupaka može doves ti do ovladavanja sobom i slobodom. Ipak, sve nas veže zajednička te ma. Želimo li da naš život bude raj na zemlji, važno je shvatiti da je
»kraljevstvo Božje« u nama. Naš je boravak na ovome planetu privre men. Ovamo smo došli naučiti nužne lekcije iz zemaljske škole i po moći onima na koje putem nailazimo. Možemo iskusiti veliku radost kada dopustimo da ideal ljubavi prema božanskome i služenja čov ječanstvu u našem životu dosegne puninu izraza. Sve velike religije uče nas da slobodu i nadzor nad sobom stječemo čim u svemu počne mo uviđati božansko.
Naglasci ••
- Radost ima neizmjernu sposobnost podizanja raspoloženja i uli jevanja
- Radost je duboka i trajna odlika koja nam pomaže u nadilaženju poteškoća i obnavljanju gorljivosti prema životu.
- Kako vi možete uvećati radost?
- Kako nam aktivnost opraštanja pomaže da stvari sagledamo drukčije?
- Opraštanje je prilika za duboki osobni razvoj.
- Naš stav ima veliku ulogu u osiguravanju »dobrog« života.
- Moć života koja proistječe iz unutarnje duhovne snage nemjerlji va
- »Služenje je vraćanje životnoga dara izvoru života«.
- Duhovni napredak odražava i unutarnju i vanjsku dimenziju našega bića.
- Naš um od raja može stvoriti pakao i od pakla raj.
- Što vama znači »ovladati sobom«?
- Na koje je još načine u svemu moguće pronalaziti božansko?
Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••
Nakon što je govorio o Vedama, učitelj kaže: Govorite istinu. Obavljajte zadaću. Ne zanemarujte svete spise. Učitelju dajte najviše od sebe.
Ne prekidajte liniju potomstva. Ne zastranjujte od istine. Ne zastranjujte od dobrote.
Uvijek štitite svoj duhovni napredak.
Dajte sve od sebe i u učenju i u poučavanju. Uvijek poštujte mudrace.
Božansko uviđajte u majci, ocu,
učitelju i gostu. Nikada ne činite pogrešno. Poštujte one koji su zavrijedili poštovanje.
Dajte s vjerom. Dajte s ljubavlju. Dajte s radošću. Ako sumnjate u vezi s ispravnim držanjem,
držite se primjera mudraca
koji znaju što je najbolje za duhovni razvoj. Tako nas uče Vede;
to je tajna; to je poruka.
— Upanišade