Tridesetprvi tjedan

 

 

 

1. ZAKON

Destruktivan govor najčešće  dovodi do  destruktivnih posljedica.

 

 

Gruba je  riječ  bolnija od  udarca.

—  Tamilska  izreka

 

DONOŠENJE odluka često se smatra sredstvom koje je omogućilo evo­ luciju. Svaka naša odluka temelji se na našoj perspektivi ili nakanama i na kvaliteti svijesti koju unosimo u svoje misli, osjećaje i djelovanje. Svjesna evolucija, posredstvom odgovornih i pozitivnih odluka, može poslužiti kao vrlo koristan put. Kakve veze donošenje odluka ima s je­ zikom? Pozitivne odluke koje upravljaju načinom na koji govorimo ili komuniciramo s drugima pripomažu pozitivnim i plodonosnim ishodi­ ma, dok destruktivan govor najčešće dovodi do destruktivnih poslje­ dica.

 

Jasnoća je sposobnost uočavanja duše na djelu u fizičkome svijetu. Plod je svjesne odluke o učenju posredstvom mudrosti umjesto

posredstvom straha i sumnje.

—  Gary  Zukav 

Govor je ogledalo duše; čovjek koji go­

vori također.

—  Pubilije  Sirus

 

Svatko od nas doživljava stresne situacije kod kuće, u školi ili na poslu. Kad se sve ne razvija na najbolji mogući način, vrlo je lako pribjeći pritužbama, okrivljavanju i kritiziranju drugih. Moguće je da nas tada obuzima iluzija prema kojoj nam pronalaženje mana u dru­ gima može pomoći da se osjećamo bolje i zadovoljnije. No ta lažna perspektiva ili prosudba onemogućuje nam da uvidimo dobro koje je

 

Često sam žalio zbog riječi koje sam izgo­ vorio, zbog šutnje

nikada.

—  Pubilije  Sirus

 

u pozadini pojavnih oblika. Što bi se dogodilo kada bismo se s tim izazovom suočili živeći prema uputama svojeg duhovnog bića? Bismo li i dalje »cijepali drva i donosili vodu«, kao što nam nalaže drevna iz­ reka iz Zena. Međutim, naša razina svijesti mogla bi nam pomoći da proniknemo i dalje od neposrednih problema, da dođemo do spozna­ ja koje su nam dotada možda bile skrivene.

Ponižavanje ili vrijeđanje drugih rijetko može poslužiti  kao način rješavanja problema. Umjesto toga, takvi stavovi često samo produbljuju jaz. S druge strane, ljubazne, obzirne riječi pune razumi­ jevanja nude potporu. Možemo slušati sa suosjećanjem, a zatim go­ voriti obzirno — s pozicija poniznosti, neograničene ljubavi i prošire­ ne perspektive.

U knjizi Kad se dobrim ljudima događaju loše stvari rabin Ha­ rold Kushner piše i o perspektivi:

 

Bog je stvorio svijet u kojem se događa mnogo više dobrih ne­ go loših stvari. Životne katastrofe nas uznemiruju ne samo stoga što su bolne, nego i jer su zapravo iznimka. Većina ljudi najčešće se bu­ di zadovoljna. Većina je bolesti izlječiva. Većina zrakoplova bez po­ teškoća uzlijeće i slijeće... Nesreće, pljačke, neizlječivi tumori iznim­ ke su koje tresu same temelje života, ali su vrlo rijetke. Kad vas život povrijedi, vjerojatno vam je teško voditi računa o tim činjenicama. Ka stojite vrlo blizu velikome predmetu, vidite samo taj predmet. Tek kad se od njega malo udaljite uočit ćete i ono što je oko njega. Kad nas omami neka tragedija, vidimo i osjećamo samo tu tragediju. Tek zah­ valjujući vremenu i odmaku tragediju spoznajemo u kontekstu cjeline života i cjeline svijeta.

 

Kad bismo nekako uspjeli voditi računa o takvome gledanju na stvari i kad nam se čini da je situacija katastrofalna, da nam remeti mir ili nas uznemiruje, kada bismo mogli tako promatrati stvari sve dok nam se ne ukaže »širi kontekst«, možda bismo mogli izbjeći mnoštvo destruktivnih riječi. Stara dobra izreka »Ako ne možeš reći nešto dobro, ne govori ništa« može poslužiti kao mjerilo za riječi ko­ je izgovaramo tijekom dana.

Važno je priznati razloge za emocionalnu uzrujanost. Ako nis­ mo prisni s mislima i emocijama, možda nećemo uočiti dinamiku ko­ ja je u njihovoj pozadini i posljedice tuge, žalosti, razočaranja i bijesa nećemo povezati s temeljnim uzrokom. Kako shvatiti patnje i radosti drugih ako nismo u stanju doživjeti vlastite srodne emocije?

Douglas je bio poslovni čovjek iz jugozapadnog dijela Sjedi­ njenih Država,  pripadnik srednje klase s fakultetskom naobrazbom.

 

Djetinjstvo je proživio u emocionalno zahtjevnim okolnostima; odras­ tao je u disfunkcionalnome domu, uz oca alkoholičara i kronično bo­ lesnu majku. Kao odrastao muškarac, Douglas je bio bijesan, ogorčen, sklon manipuliranju, te se činilo da nije u stanju ostvariti tra­ jne i kvalitetne odnose. Zbog svadljivosti i sklonosti verbalnom zlos­ tavljanju, većina ljudi držala se na distanci. Čašu je prelio Douglasov temperament i njegovo neugodno držanje, zbog kojih ga je supruga napustila i zatražila razvod.

Douglas je nakon toga utonuo u dubok očaj, no ti posljednji događaji naveli su ga na intenzivno propitivanje vlastite duše. Počeo je uviđati dugogodišnje negativne obrasce i tako je odlučio  suočiti se i s tim obrascima i s boli koja je oduvijek bila u njihovoj pozadini. Dok je u sebi tražio najdublje uzroke bolnoga života, život je organizirao tako da bude sam i da redovito odlazi na rehabilitacijske seanse sa stručnom osobom.

Kad je Douglas nakon nekoliko mjeseci dovršio oporavak, i na sebe i na život, kao i na svoj sustav vrijednosti, počeo je gledati bitno drukčije. U sljedećih godinu dana postao je osjećajniji i uviđavniji, po­ kazujući više razumijevanja za druge. Njegov se bijes istopio, postao je manje ciničan, dok se njegovo samopouzdanje uzdignulo do zdra­ vijih razina. Do tih promjena nije došlo tek tako, bez poteškoća. Put od bijesne, arogantne osobe sklone manipuliranju do brižnijeg i obzi- rnijeg čovjeka obilježila je osobna bol koja je iziskivala veliku hrabro­ st. Ali uspio je! Predajući se tom putovanju unutarnjeg istraživanja, Douglas je promijenio život.

Dobro pazite da se, kad vam se dogodi loš dan, ne iskaljujete na drugima. Budite osjećajni i uviđavni. Teški će trenuci završiti, a ka­ da dođe do toga, bilo bi dobro da nema ni nepotrebnih rana koje tre­ ba zaliječiti!

*

 

2. ZAKON

Uspjeh se hrani uspjehom i donosi nove uspjehe.

—                           Andersen

 

 

 

Kod postizanja us­ pjeha, kralježnica je važnija od kosti koja nam navodno »od­ ređuje« sreću.

— Frank  Tyger

 

USPJEH, bilo da je riječ o profesionalnoj ili privatnoj sferi, cilj je težnji gotovo svakoga od nas. Koliko se ljudi upitalo: »Kako bih mogao pos­ tati uspješniji?« Odgovor bi ukratko možda mogao glasiti: valja is­ traživati, planirati, analizirati i aktivirati nužne korake kako biste došli do željenog cilja. Poznavanje dostupnih izvora svakako može pomoći u usmjeravanju čovjekova donošenja odluka. Potpuni uspjeh obuhvaća postignuća na nizu različitih razina, a ne samo stjecanje velike količine novca.

 

 

Ništa nije uspješno poput uspjeha.

—  Alexandre Dumas, St.

 

Dosadašnji rezultati počesto dobro ukazuju na nečiji budući potencijal. I premda je točno da je za uspjeh potrebno »vježbati«, us­ pješni ljudi vježbati obično počinju još u mladosti! Nikada nije prera­ no za pojašnjavanje ciljeva. Pritom  će nas prirodno  privlačiti ljudi čijim se odlikama divimo. U tome jedni od drugih možemo učiti na obostrano korisne načine. Odražavaju li naši prijatelji i kolege vrline i vrijednosti koje želimo izraziti? Odražava li njihov životni stil pozitiv­ ne odlike koje i mi priželjkujemo?

 

 

Uspjeh je ispred zalaganja jedino u rječnicima.

— Vidal Sassoon

 

 

Uspijeva onaj tko neposrednu zadaću promovira u važnu

stvar.

—  William   Feather

 

Etika i duhovna načela trebali bi biti apsolutna baza svega što u životu činimo. Svega što govorimo. Svega što mislimo. Štoviše, ako se sve što činimo temelji na etici i duhovnim načelima, kako možemo ne  uspjeti?  U tom  slučaju svakako primjenjujemo i Zlatno pravilo:

»Drugima čini kako bi htio da oni čine tebi«. Promotrimo sada na tre­ nutak te dvije zamisli. Biti etičan i imati sustav moralnih mjerila i vri­ jednosti znači ne samo činiti pravu stvar, nego činiti i pametnu stvar. Duhovna načela, kao što smo već navodili u ranijim esejima, temeljni su zakoni svemira i uvijek će služiti kao snažan okvir za svaki oblik nastojanja.

Prihvaćanjem činjenice da se na putu do naših ciljeva mogu pojaviti i prepreke, bolje se pripremamo za suočavanje s poteško­ ćama. Doživljavanje neuspjeha ne mora nužno usporiti ili posve pre­ kinuti dinamiku započetog projekta. Kada prihvatimo da pogreške proistječu iz svih pokušaja da nešto postignemo, iskustvo možemo prihvatiti kao priliku za napredovanje, za osmišljavanje, za stvaranje i

 

Gorljivost nas gura i pomaže nam u us­ ponu  ljestvicom

uspjeha.

• E. C.  McKenzie

 

 

Cilj nam treba biti služenje, a ne

uspjeh.

• C.  McKenzie

 

nove stvari. Možemo istražiti porijeklo svakog problema i naučenu lekciju ugraditi u buduće odluke, izbore i djelovanje. Ništa od onoga što vrijedi učiniti nije lagano. Bi li čovječanstvo postiglo sve što je postiglo u posljednjih stotinu godina bez nebrojenih pokušaja i pog­ rešaka? Nastojte biti korisni i plodonosni, čime privlačite druge. Ap­ solutno! I ne dopustite da vas zastoji i zapreke odvrate od cilja!

još jedan od korisnih načina postizanja uspjeha jest i u utira­ nju puta postignuća posredstvom humanitarnog služenja. Davanje je važnije od primanja, a oni koji neograničeno daju često doživljavaju da im se ta velikodušnost vraća. Davanje za vrijedne ciljeve ulaganje je koje se isplati na više razina. Kada promislimo o potencijalnome učin­ ku toga što činimo, možemo biti uvjereni da će plodovi biti i korisni i dalekosežni.

Učenje razlučivanja važan je korak na našem putu do stjecanja višeg stupnja odgovornosti na osobnome planu i u gledanju na bu­ dućnost. Za to je potrebno panoramski sagledati cjelokupnu situaciju

— bilo da je riječ o poslu, vezi, poslovnoj odluci ili duhovnome putu. Razlučivanje uz promišljenu perspektivu temelj je poštenja, odgovor­ nosti i mudrih odluka. A to su sve mostovi koji vode do većeg uspje­ ha.

 

 

Čovjek koji napreduje jest čovjek koji čini više nego što je potreb­

no i tako nastavlja dalje.

— E.  C.  McKenzie

 

Život se neprestano mijenja i donosi nam nove izazove i nove prilike. Ako mislite da znamo sve odgovore, moguće je da ste u vrlo jadnome stanju. Poniznost je prvi korak u postizanju mudrosti. A stje­ canje mudrosti divovski je korak prema postizanju većeg uspjeha. Kad naučimo biti otvoreni prema novim opažanjima, zamislima i ljudima, uz pouzdanje da će ono što ima vrijednost na nas utjecati pouzdano, nagativni će utjecaji jednostavno otpasti. Optimizam izniknuo iz du­ hovnih istina ili načela snaga je koja pokreće svaki oblik stvarnog raz­ voja i napretka. Nadu nastojte prožeti osjećajem za realno; ali znajte da svjetlo vašeg optimizma može pomoći u poboljšavanju situacije. Taj bi optimizam drugima mogao poslužiti kao nadahnuće. Visoki nas ci­ ljevi uzdižu. U međuvremenu, uspjeh se hrani uspjehom i donosi no­ ve uspjehe. 

*

 

3. ZAKON

Nikad ne odgađaj za sutra što možeš obaviti danas.

Dobro je voditi računa o činjenici da čajnik,  iako je do gr­ la u vrućoj vodi, i

dalje pjeva!

—  Američka   izreka

 

JE LI VAM se kad dogodilo da se nađete u toliko teškoj i složenoj situ­ aciji da niste točno znali kako je riješiti? Je li pred vama kada bio is­ pit za koji je trebalo naučiti toliko materijala da niste znali odakle početi? Jeste li kada rekli: »Sutra... To ću obaviti sutra«? Većina ljudi našla se u takvim situacijama i tada često osjećala nemogućnost da reagira, upravo zbog zastrašujuće veličine zadaće. U sklopu prve re­ akcije, tada ćemo možda cijelu stvar odložiti do sutra. No mudrost nam govori: »Nikad ne odgađaj za sutra što možeš obaviti danas«. Sutrašnji dan donosi svoje probleme i izazove, ali i prilike, pa mora­ mo biti svježi i za njih. A to može biti teško ako u današnji dan do­ nosimo i ostatke jučerašnjih opterećenja! 

Da ste svjesni, odnosno u potpunosti nazočni u sadašnjem trenut­ ku, sve negativno raspršilo bi se gotovo istog trenutka. Ne bi preži­

vjelo vašu nazočnost.

—  Eckhart  Tolle

 

Ne odgađajte; zlatni trenuci samo jure

pokraj vas.

• Henry  Wadsworth

Longfellow

 

 

Odugovlačenje nam krade vrijeme.

—  Edward  Young

 

Mnogo je razloga koji nam pokazuju zašto je važno ne od­ gađati ono što je potrebno učiniti. Kad se odmah ne pozabavimo pro­ blemima, može se dogoditi da postanu još teži i složeniji. Manje po­ teškoće kojima se pozabavimo na vrijeme i pozitivno najčešće neće prerasti u velike probleme. Jednostavan primjer: malena porezotina kojom se pozabavimo brzo i na valjan način, može brzo zacijeliti. Međutim, ako je ne liječimo i ako je izložimo nepovoljnim okolnosti­ ma, može se inficirati, pa će zahtijevati pravo liječenje.

Kad to što je potrebno i moguće obavljamo danas, život će i sutra biti sređeniji i produktivniji. Jedan od načina ostvarivanja uspje­ ha jest i detaljna procjena cjelokupnog projekta, potom određivanje redoslijeda zadaća koje će omogućiti uspješno dovršenje. Ustrajan je trud daleko produktivniji od iznenadne mahnite aktivnosti. Pravilno napredovanje može umanjiti nepotreban stres i omogućiti nam veću produktivnost. Čemu od situacije koju jednostavno treba riješiti stvarati potencijalni problem?

Možda je jedan od najvažnijih razloga za neodlaganje poslova potreba za poboljšavanjem navike življenja u sadašnjem trenutku. Uviđali mi to ili ne, svaki je trenutak pravo čudo u kojem bismo tre-

 

I ne recite, bez obzi­ra o čemu govorite:

»To ću učiniti sutra«, nego samo »Uz Božju pomoć«.

—  Kuran

 

bali uživati. Vječita sadašnjost prostor je u kojem se odvija naš život. Riječ je o jedinome faktoru koji se ne mijenja. Posve je jasno da je na djelu određeni oblik inteligencije koji daleko nadmašuje čovjekov um.

Ljudi ponekad odgađaju stvari koje im se ne rade jer možda misle da dovoljno ne znaju ili da zadaću ne mogu obaviti dovoljno dobro. A zapravo nema »magičnog trenutka« u kojem se pojavljuje iz- nimnost ili u kojem na površinu izbija kvaliteta. Iskoristite dan! Isko­ ristite sve »sadašnje« trenutke u životu. Vrijeme prolazi nepovratno, a trenuci koje očekujemo možda se nikada neće dogoditi. Može li sva­ ka aktivnost, ako joj pristupimo otvorena uma, postati čudesnim pro­ cesom učenja?

 

 

Ne bojte se pritiska. Zapamtite da upravo zahvaljujući pritisku ko­

mad grafita postaje dijamantom.

—   Anonimna

 

 

Malo vremena je malo zlata. No malo zlata nikako ne može biti  malo

vremena.

• Kineska poslovica

 

Njegovanje stava prema kojem sve treba »obaviti odmah« može pomoći vašem napretku! Kao što je rekao lord Chesterfield:

»Nesumnjiva je istina da čovjek, što ima manje obveza, za njih prona­ lazi manje vremena. Čovjek tada zijeva, odugovlači, tada može raditi kad god želi i stoga rijetko kada uopće nešto čini; dok se oni koji ima­ ju puno obveza jednostavno moraju prihvatiti posla; i tada redovito pronalaze dovoljno vremena za sve«.

Drevna duhovna legenda govori kako je Bog prvo stvorio pti­ ce  bez krila.  Nešto  poslije,  Bog je  stvorio  krila  i  pticama rekao:

»Dođite, uzmite ovaj teret i nosite ga«. Ptice su u početku oklijevale, no ubrzo su ga ipak poslušale. Pokušale su krila uhvatiti kljunom, no bila su im preteška. Pokušale su ih uhvatiti kandžama, no bila su pre­ velika. Na koncu je jedna ptica uspjela postaviti krila na ramena, gdje ih je napokon mogla ponijeti.

Na beskrajno iznenađenje ostalih ptica, krila su ubrzo počela rasti i sama su se smjestila na njihova tijela. Jedna od ptica počela je mahati krilima, a ostale su se povele za njom. Jedna je ptica tako ub­ rzo poletjela i počela lebdjeti visoko u zraku. Nešto što je donedavno izgledalo kao težak teret sada im je omogućavalo da pođu kamo ra­ nije nikako nisu mogle, te da, istodobno, ispune svrhu zbog koje su stvorene.

*

 

4. ZAKON

U sve što radiš uloži sebe. — Anonimna

 

Vanjska nastojanja nikada neće biti sla­ ba i beznačajna ako je velik rad koji se odvija unutra.

—  Meister  Eckhart

 

DVOJE SE LJUDI može probuditi u istoj četvrti, istoga dana, okruženo istim okolnostima, pa ipak proživjeti potpuno drukčiji dan — ovisno o stavu. Jedan će se čovjek možda probuditi prepun elana i iščekiva­ nja pozitivnih potencijala koji su pred njim. Drugi će se možda pro­ buditi misli zaogrnutih pesimističnim sjenama. Perspektiva je počes­ to ključan sastojak u doživljavanju širokog, velikodušnog i srdačnog svijeta, te čudesnih duša koje ga nastanjuju! Međutim, ništa nije za­ nimljivo ako se mi ne zanimamo.

Kako se razvija vaš život? Napreduje li u pozitivnome smjeru? Kako gledate na niz raznolikih iskustava koje vam život svakodnevno nudi? Jeste li uzbuđeni u vezi s divovskim potencijalom za stvaranje većeg dobra, kako za sebe, za svoju obitelj i prijatelje, tako i za svi­ jet? Zanimaju li vas duboko višestrani aspekti života? Kako u posao ulažete vrijeme i dar? Za korisno stvaranje? U život kao cjelinu? Jes­ te li zapravo promislili o načinu na koji proživljavate svaki dan kao o ulaganju u progresivan život, ulaganju koje će donijeti maksimalne stvarne nagrade? 

 

Dobra djela zahvaljujući kojima je svijet blaži, puniji i bolji nego ikada materijal su od kojeg se sastoji čovjekovo zadovoljstvo i du­

hovna vrijednost.

— joan  Chittister

 

 

Sve što daješ drugi­ma, daješ sebi.

—   Anthony De  Mello

 

Publicist Grenville Kleiser držao je da je »rad častan. Rad je lijek za našu dušu. I više od toga: Sam vaš život, bez kojeg ne biste značili gotovo ništa«. S obzirom na to da svatko od nas velik dio da­ na posvećuje nekakvome pozivu, čini se korisnim i plodonosnim sve zadaće obavljati koliko možemo bolje. A upravo ono što činimo, a ne tek što kažemo da vjerujemo, određuje naš životni uspjeh. Ulažemo li svoj život u duhu neograničene ljubavi, marljivosti, svrhovitosti, gor­ ljivosti, kreativnosti, korisnosti, poniznosti, etičnosti, strpljivosti i iz­ ražavanja zahvalnosti? Utiremo li put i osobnom i financijskome us­ pjehu, na čvrstim temeljima duhovnih i humanitarnih načela?

Razvoj je obično plod aktivnosti. Kako se bilo što može razvi­ ti, bilo fizički, bilo intelektualno, bez predanog napora? A napor obično ukazuje na ovakav ili onakav oblik rada. Možemo početi od

 

Svijet je velik  koliko je velik raspon čov­ jekovih interesa.

Čovjek  ograničenih shvaćanja ima ogra­ ničenu perspektivu. Zidovi  njegova svije­ ta onemogućuju sagledavajnje širih

obzora.

• Joseph Jastrow

 

ovakvog pitanja: Što od svojih darova i sposobnosti mogu pružiti (ili uložiti) kako bih korisno služio drugima? Potom možemo pomno odabrati djelatnost s kojom smo snažno povezani. Nastojimo li biti plodonosni, nastavit ćemo uz pozitivan stav usmjeren na postizanje uspjeha.

Neki je farmer bio poznat po iznimnim usjevima. Činilo se da njegovi proizvodi na mjesnome sajmu uvijek odnose pobjedu. Usto je bio na glasu i po velikodušnosti, te po tome što je svim okolnim far­ merima davao svoje najkvalitetnije sjeme kukuruza. Kad su ga upitali zašto toliko daje drugima, farmer je odgovorio: Zapravo je na od­ ređeni način i to stvar vlastitih interesa. Vjetar nosi pelud s kukuruza, prenosi ga s polja na polje. Unakrsno oprašivanje važan je faktor za dobar urod. Ako je susjedovo sjeme loše, tada će se smanjiti i kvali­ teta našeg uroda. A budući da želim da svi napredujemo i živimo dob­ ro, dobivamo dobar urod, to činim i na radost i na korist«.

 

Čovjek sa stotinu interesa dvaput je življi od čovjeka koji ima sa­ mo pedeset interesa i četiri puta življi od čovjeka koji ih ima tek

dvadeset pet. Što vas zanima?

—  Norman  Vincent  Peale 

 

Ako vas zanima što vas očekuje u budućnosti, zagledajte se u zrcalo. Sto se u njemu odražava? Ukazuje li iskra u vašem oku na uz­ buđenje u vezi s novim pustolovinama i prilikama? Odražava li vaš os­ mijeh i unutarnju sreću  i obilnu dobronamjernost  prema drugima? Odzvanjaju li vaše riječi srećom, blagoslovom, poštovanjem i zahval­ nošću? Zrači li bit vašega bića dojmovima o živome, aktivnome i po­ zitivnome umu te ukupnoj uzbuđenosti u vezi sa životom? Kako u rad unijeti više kreativnosti? Kako svaki dan iskoristiti za kreativnost? Dobro je i korisno sjetiti se da su sreća i uspjesi u životu razmjerni is­ krenome zanimanju za život.

*

 

5. ZAKON

Kakva će od toga biti korist?

 

Plemenita osoba ni­ kada, ni na trenutak, ne napušta put

dobrote.

—  Konfucije

 

 

Baviti se onim što je dobro znači  početi primati  sve što je

dobro.

• Marcus Bach

 

ŽELITE LI da vam život bude uspješan, produktivan i sretan? Želite li živjeti tako korisno da svojim aktivnostima pomažete poboljšavanju svijeta za buduće generacije? Ako je tako, nema boljeg načina za in­ trospekciju, analizu i usmjeravanje nego kada nekoliko puta u toku dana odvojite nekoliko sekunda i upitate se moćno, važno i vrijedno pitanje: Kakva će od toga biti korist? To se pitanje može odnositi na vaše misli, osjećaje, riječi i vaše postupke u vezi sa svakom osobom, situacijom ili aktivnošću.

Što bi se dogodilo kad biste se, prije početka svake aktivnos­ ti upitali Kakva će od toga biti korist? Bi li takvi trenuci kontemplaci­ je otvorili vrata novim ili dodatnim kreativnim zamislima? Kada biste to pitanje postavili  prije razgovora sa svakim ili razgovora o svima, bi li se vaši razgovori možda doživljavali na jednoj dubljoj i djelotvorni­ joj razini? Do kojih bi koristi moglo doći kada biste to pitanje posta­ vili prilikom planiranja dana, tjedna ili karijere?

Kad odlučite gledati televiziju i u ruku uzmete daljinski uprav­ ljač, da se upitate »Hoće li ova emisija biti poučna, hoće li nadahnji­ vati, biti zdrava ili zabavna na pozitivan način?« biste li na koncu ipak odabrali taj program? Kada biste se upitali »Hoće li ovo biti korisno?« prije nego što nešto pojedete ili popijete, bi li to utjecalo na vašu od­ luku? Prije nego što se odlučite za neko ulaganje, upitajte se: »Jesu li proizvodi i usluge ove tvrtke korisni ili štetni?« Na temelju polustoljet- nog pomaganja ljudima u odabiru investicija, uočio sam da bolji inve­ sticijski rezultati dolaze od dionica tvrtki koje čine dobro. Je li dio Božjega plana i to da onima koji čine dobro i ide dobro?

Hipokratova zakletva koju polažu svi liječnici između ostalog govori i o korisnome služenju uz pozornost posvećenu tome da niko­ me ničim ne škodimo. Primijenimo li taj kriterij na svaki svoj korak i na svaku životnu odluku, život će nam ne samo postati uspješan, ne­ go i radostan i sretan. Sve će više ljudi osjećati pozitivnu energiju i poželjeti biti vašom mušterijom ili članom vaše ekipe. Sreća izmiče onima koji je traže, ali u obilju dolazi onima koji nastoje usrećiti dru­ ge. Jedan od najdragocjenijih i najtrajnijih izvora sreće u životu jest osjećaj da pomažete drugima.

Možda ste uočili da ljudi koji pomažu drugima počesto imaju obilje prijatelja. Što mislite, zašto? Između ostalog, možda i stoga što osoba koja pomaže drugima postavlja pitanje: Kako mogu pomoći? U životnoj školi često dolazi do problema i teških situacija. Na taj način

 

Bog nam možda pruža prilike da se razvijamo duhovno i produktivno. Naposljetku, biste li uopće odabrali školu u kojoj se vaše dijete nika­ da ne bi našlo pred izazovom ispitivanja i pisanja testova?

Međutim, ako se bez prestanka držite nekog problema ili pri­ tužbe, vaše će se misli tako ispuniti intenzivnom negativnošću. Kada postavite pitanje »Kako mogu pomoći?«, misaoni proces usmjerava se prema mogućim načinima rješavanja problema. Ako se pripremate za rješavanje problema, umjesto da se samo tužite i žalite, imat ćete više prijatelja i onih  koji vam se dive. Provođenje  takvog samonadzora postaje sve lakše, sve dok na koncu ne prijeđe u način života u kojem gotovo i nema truda.

 

 

Da bi bio istinski dobar, čovjek mora zamišljati intenzivno i sveobuhvatno;

mora se zamisliti u tuđoj koži, kao i u mnogim drugim ulogama; bol i radosti njegove vrste moraju postati njegovi.

— Percy Bysshe Shelley 

 

Uludo utrošen dan zauvijek je izgubljen. Bog je čovjekov život zamislio tako da se gotovo svakodnevno susreće s odlukama i izazo­ vima. Kada objeručke prihvatimo izazove, nudi nam se prilika za men­ talni razvoj. Kad se opiremo izazovima, samo škodimo vlastitome raz­ voju. Pratite li budno mogućnosti za izražavanje na područjima na ko­ jima se vaš osobiti dar i sposobnosti mogu konstruktivno upotrijebi­ ti? Malo nadahnuća i jasno izražena svijest vrlo su korisni za vaš ži­ votni smisao i napredak! Ako se koncentrirate na dobročinstvo, os­ jećat ćete veće zadovoljstvo. A vaši dosezi bit će vrijedni divljenja.

U sklopu konfucijanizma, glavna vrlina ili načelo Jen odnosi se na vjerovanje da u središtu našega bića postoji čista dobrota, ondje gdje se nalazi naše »ja« ili duh. Učitelj je rekao učenicima: »Je li dob­ rota uistinu toliko daleko? Ako istinski želimo dobrotu, uvidjet ćemo da je stalno uz nas. Onaj kojem je istinski stalo do dobrote, nikad neće dopustiti da prije razmišlja o nečemu drugom«.

Kada postavite pitanje »Kakva će od toga biti korist« dopirete do unutarnjeg izvora i lakše nadilazite okolnosti,  uzdižete se iznad nečega što vam izgleda kao ograničenje, uviđate veću dobrotu u sebi i drugima, te stvarate život ispunjen samopoštovanjem, većim uspje­ hom i trajnom srećom.

 

Naglasci ••

 

1. Možemo donositi pozitivne odluke u vezi s načinom na koji govo­ rimo i komuniciramo s
2. Ponižavanje ili  povređivanje  drugih  rijetko  dovodi  do  rješenja
3. Ljubazne riječi pune razumijevanja nude moćnu
4. Uspjeh možda nije jednokratni događaj; akumulirani niz događaja oblikuje uspješan život.
5. Rezultati iz prošlosti mogu ukazivati na čovjekov budući potenci- jal.
6. Etičnost i duhovna načela trebali bi biti apsolutna osnova svega što činimo u životu.
7. Put do uspjeha utirite služenjem
8. Odbijajte jučerašnje »ostatke« prenositi u današnji dan!
9. Vječita je sadašnjost prostor u kojem se odvija naš život.
10. Razvoj je najčešće plod aktivnosti. U rad uložite
11. Naš odnos s drugima može stvarati nove obrasce sklada i dobre volje.
12. Unutarnji je mir dragocjena hrana za neograničenu ljubav u sva­ kom trenutku!

 

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

Budistička Tripitaka sadrži niz izreka pod naslovom Dhamma- pada (»Doktrina«) koje se odnose na dio temeljnih budističkih vjero­ vanja predstavljenih u lako razumljivom i lako pamtljivom obliku:

• Sve što jesmo plod je naših misli: temelji se na našim mislima i načinjeno je od naših misli.
• Ako čovjek govori ili djeluje sa zlom namjerom, svugdje ga prati bol, kao što kotač prati nogu vola koji vuče kola; ako čovjek govo­ ri i djeluje čistih misli, sreća ga prati poput sjene koja ga nikada ne napušta.
• Promišljenošću, obuzdavanjem i samonadzorom, mudar će si čov­ jek izgraditi otok koji nijedna poplava neće preplaviti.
• Makar i tisuću puta išao u bitke protiv tisuća ljudi, čovjek je naj­ veći osvajač ako ovlada
• Neka čovjek bijes nadvlada ljubavlju, zlo dobrim, pohlepu liberal­ nom širinom, a laži
• Dobri ljudi sjaje izdaleka, poput vrhova

— Joseph Gaer: Vjerovanja vodećih religija