Fiziologija straha
Sigurno vam je dobro poznata situacija kada se pojavi loša misao, primjerice: Bojim se da ću se teško razboljeti.
I onda tu misao stalno vrtite u glavi, ne znajući da tako zapravo samo hranite, odnosno pojačavate svoj strah.
Neovisno o tome prijeti li vam stvarna opasnost ili ne, nakon takve misli u vašem se mozgu pokreće amigdala – svojevrsni centar za strah, koji proizvodi stresnu reakciju u tijelu.
U tijelu se luče hormoni stresa kortizol, adrenalin i noradrenalin, koji tijelo pripremaju za situaciju bori se ili bježi (fight or flight).
Amigdala surađuje s dijelom mozga koji se naziva talamus, a koji prima informacije, zatim s hipokampusom, koji pamti, te s cerebralnim korteksom, u kojem se odvija naše razmišljanje.
Čak i dugo vremena nakon nestanka stvarne prijetnje, sve što pokreće osjećaj straha, lančanom reakcijom stimulira navedene dijelove mozga i čini zatvoreni krug – kaže dr. Rankin.
I zbog toga možete postati kronično prestrašeni i anksiozni.
Stres i strah vode u bolest
Danas smo stalno pod stresom.
No znamo li uopće što je to stres?
Stres nije ništa drugo nego strah, briga i anksioznost odjeveni u društveno prihvatljivije ruho.
Svaki put kada doživite stresnu situaciju, pojačava se djelovanje vaše amigdale na prijetnje, stoga postajete osjetljivi na strah.
Stresne reakcije tijela doslovno troše dio vašeg mozga – hipokampus, koji je zadužen za sjećanja, a hormon stresa kortizol slabi neuronske sinapse u mozgu i usporava stvaranje novih.
Dakle, stres, odnosno strah, ubrzava propadanje vašeg mozga!
Stres također budi simpatički sustav i tijelo se ponaša kao da je pod stvarnom prijetnjom pa svu krv preusmjerava prema većim organima, poput mozga i srca.
A kada se strah otme kontroli i postane vaše trajno stanje, ti mehanizmi obrane prestaju funkcionirati i otvara se put raznim oboljenjima.
No, kada strah zamijenite emocijama poput ljubavi, zahvalnosti, osjećaja povezanosti i slično, uključuje se vaš parasimpatički sustav te se krv preusmjerava prema probavnim organima i imunosnom sustavu.
To znači da se, kada je vaše tijelo opušteno, uključuju mehanizmi koji štite od bolesti.
Istinski i lažni strah
Dr. Rankin navodi dvije vrste straha - istinski i lažni strah.
Istinski strah možete osjetiti kad vam prijeti stvarna opasnost - nesreća ili čak smrt.
To je koristan strah koji aktivira tijelo za samoobranu. “Glas istinskog straha javlja se s namjerom da vas spasi”, kaže dr. Rankin.
S druge strane, lažni strah javlja se kad nema stvarne opasnosti.
Primjerice, čeka vas neki poslovni sastanak, a u vama se javlja lažni strah u obliku strepnje, brige, zabrinutosti oko toga što će dalje biti, hoćete li stići na sastanak, hoćete li razočarati suradnike…
I najčešće se ništa od toga ne dogodi.
To je bezrazložan i često neopravdan strah koji vas dugoročno može dovesti do fizičkih oboljenja.
Što učiniti s lažnim strahom?
Budući da se lažnog straha ne možete potpuno osloboditi, rješenje je da promijenite svoj odnos prema njemu.
Kako? Dopustite mu da postane vaš učitelj.
“Kad se strah pojavi, ne reagirajte automatski. Umjesto toga, propitajte ga. Otvoreno, znatiželjno, pitajte ga čemu vas može poučiti”, savjetuje dr. Rankin.
Ako još iz djetinjstva vučete naviku da se grčevito držite sigurnosti, to vas uvelike ograničava u životu.
Zbog toga se jako bojite promjena i nekih novih situacija.
No ne zaboravite da živite u svijetu koji ne jamči baš ništa stalno i sigurno.
Ublažite svoje strahove tako da prestanete tražiti sigurnost.
Shvatite da je ljepota života upravo u neizvjesnosti i nesigurnosti.
Strah će vam tako pomoći da osvijestite spoznaju kako i usred promjene i kaosa možete živjeti mirno i spokojno.
Kad prigrlite strah, vaše će se tijelo čak i u stresnoj situaciji početi opuštati jer ćete vi na nekoj dubokoj, iskonskoj razini znati da vam je upravo to iskustvo potrebno za vaš duhovni rast.
Možemo li se nasmrt preplašiti?
Sigurno ste barem jednom rekli da ste se nasmrt preplašili.
Zvuči li vam to kao nešto što se doista može dogoditi?
Vjerujete li da čovjek od straha može umrijeti?
Brojna stvarna iskustva to potvrđuju.
Primjerice, dr. Rankin navodi slučaj triju sestara koje su vjerovale da je njih bačen urok te su doslovno umrle od straha dan prije nego što im je bilo rečeno da će umrijeti.
Jedna se žena skamenila od straha u naslonjaču i umrla dok su pljačkaši pljačkali njezin dom, a jedan je 45-godišnjak doslovno umro od treme prije nego što je trebao održati javni govor.
Dakle, od straha se uistinu može umrijeti.
Razvijte osjećaj hrabrosti i iscijelite svoje tijelo i um
No to se ne odnosi na osobe koje strah doživljavaju kao svog saveznika i učitelja, kaže dr. Lissa Rankin.Istraživanja su pokazala da pretjerani strah može dovesti do brojnih bolesti, među kojima su i teška oboljenja poput raka.
U tom slučaju u njihovom se organizmu stvara drukčija reakcija na strah.
Nije toliko važno osjećate li strah koliko je važan način na koji ga vi sami doživljavate.
Tako su istraživanja pokazala da se puno češće razbolijevaju ljudi koji, osim što su izloženi stresu, ujedno vjeruju da taj stres štetno djeluje na njihovo zdravlje.
Kao ilustraciju toga, dr. Rankin navodi slučaj pacijentice Janet. Ta se žena oduvijek bojala raka, bolnica i liječenja.
Sve je radila kako se ne bi teško razboljela - uzimala je vitamin D, nosila zaštitu od sunca, jela brokulu…
Unatoč tomu dobila je rak, i to, kako je sama zaključila - iz čistog straha, odnosno zato što ga se panično bojala.
Tijekom liječenja raka morala se suočiti sa svojim najdubljim strahovima.
Na kraju je svoj strah prigrlila i prihvatila kao saveznika, a to je dovelo do njezinog konačnog izlječenja.
Put prema hrabrosti započinje promjenom razmišljanja
Naši lažni strahovi rađaju se iz naših misli i razmišljanja, a javljaju se zato što vjerujemo u mitove, odnosno zablude naše zapadne civilizacije.
Ovo su četiri najčešće pretpostavke, koje u ljudima izazivaju strah i donose golemu patnju:
- Neizvjesnost je nesigurnost.
- Ne mogu podnijeti da izgubim nešto što volim.
- Svijet je opasan.
- Ja sam potpuno sam.
Dr. Rankin predlaže da te četiri pretpostavke straha zamijenite s ove četiri istine za razvijanje hrabrosti:
- Neizvjesnost je put prema mogućnostima.
- Gubitak je prirodan i može voditi k rastu.
- Univerzum je svrhovit.
- Svi smo mi jedno.
Izvjesnost je iluzija, stoga je nemojte tražiti u ovom svijetu.
Kada prigrlite neizvjesnost, onda ćete istu tu neizvjesnost početi doživljavati s radošću i bez straha.
Shvaćanje da je gubitak često neizbježan, može vam pomoći u daljnjem razvoju.
Kada shvatite da vas vodi neka viša inteligencija, onda ćete shvatiti da se sve događa s razlogom, iako vam razlog u tom trenutku možda još nije poznat.
Stoga, kada si jednom osvijestite da smo svi mi dio velike i neraskidive mreže života i kada odbacite ustaljene strahove, više se nećete osjećati samotno i usamljeno.
Dr. Rankin donosi popis ustaljenih ili generacijskih strahova, koji su prepreka hrabrom i zdravom življenju.
- Nikad ne kroči u nepoznato.
- Ne otkrivaj svoje istine.
- Radi što ti kažu i voljet će te.
- Daj važnost onome što donosi novac, čak i ako te to unesrećuje.
- Samožrtvovanje je dobro, a briga za sebe je sebičnost.
- Nikad ne griješi.
- Nikad nemoj nikoga razočarati.
- Govori ljudima ono što žele čuti.
- Pod svaku cijenu izbjegavaj sukobe.
- Savršenstvo je jedino dovoljno dobro.
- Nikad ne gubi kontrolu.
Vježbe za razvijanje hrabrosti dr. Lisse Rankin
- Sastavite popis lažnih strahova o kojima trenutno razmišljate.
Odaberite prvi strah s popisa i dajte si vremena da pronađete svoje unutarnje svjetlo-vodiča.
Dišite duboko i prepoznajte sva područja grčenja, osobito zategnutost u trbuhu i prsima. Dahom proširite prostor u tim područjima i provjerite jesu li se opustila. Raširite trbuh. Otvorite srce. Prizovite onog kome vjerujete ili se izravno obratite svom unutarnjem svjetlu-vodiču.
- Upitajte se koje vam poruke vaš strah želi prenijeti.Što vas vaš strah može naučiti u vašem osobnom i duhovnom razvoju? Zabilježite sve poruke koje se probiju do vas.
- Provedite terapiju odbijanjem– nemojte izbjegavati situacije u kojima znate da biste mogli biti odbijeni. To će vas natjerati da se počnete osjećati ugodno čak i u situacijama koje su vas prije bacale u očaj i koje su bile udar na vaš ego.
- Otputujte u nepoznato– ako ste dosad svoja putovanja detaljno planirali, više to nemojte činiti.
Zaputite se negdje bez plana i programa pa otkrijte kamo će vas to odvesti. Život će vas iznenaditi uvijek novim, neprocjenjivim iskustvima.
- Budite otvoreni za pogreške– isprobajte neke nove vještine, upišite se na različite tečajeve za koje ste dosad mislili da su prevelik izazov. Činite nešto što nikad prije niste radili. Neka vas pogreške i nespretnosti ne obeshrabre, smijte se samima sebi jer život u svojoj suštini nije ozbiljan.
I ne težite savršenstvu jer je to siguran put do dubokog nezadovoljstva!
Izvor: Alternativa- za - vas.com
irida
edin.kecanovic
