FRANK LLOYD WRIGHT

Rođen: 8. lipnja 1868. u Richland Centru
Umro: 9. travnja 1959. u Phoenixu

Američki arhitekt Frank Lloyd Wright zasigurno je jedna od najvećih individualnosti u povijesti arhitekture.

Neobuzdana darovitost i duh, sugestivnog crteža i osobnosti, uvijek je novim čitanjem povijesnih oblika i odnosa arhitekture i njezinog odnosa s prirodom iznenađivao javnost.

S dvadeset godina, 1888., dolazi u čikaški atelier glasovitoga američkog arhitekta novih nazora u arhitekturi Luisa Sullivana.

 

 

 

 

Djetinjstvo provedeno u uzbudljivim krajolicima Srednje Amerike ostavilo je trajan trag u Wrightovu stalnom traženju odnosa arhitekture i prirode.

Oko 1900. otkriva tradicionalno japansko graditeljstvo i stvara prepoznatljiva obilježja svoje arhitekture - jaku horizontalnu raščlanjenost volumena čime još više naglašava već prije stvorenu tezu kontinuiranoga unutarnjeg prostora, a koju su tek mnogo poslije počeli primjenjivati europski arhitekti Moderne.

U prerijskim kućama Wright je stvorio prototip američke rezidencijalne arhitekture, pomirivši tradiciju i potrebu za suvremeno oblikovanim prostorom.

 

 Svakom projektu pristupao je strogo neovisno o prethodnom, s izrazitom težnjom stvaranja uvijek nove kreacije organskog odnosa arhitektonskog prostora, materijala i krajolika.

Wrightov opus uistinu je golem, ali nekoliko djela pokazuje dugoročne osnovne značajke.

  

 To je u prvom redu kuća Robie, nastala 1909. u Chicagu, premda je u svijetu mnogo poznatija Kuća na slapovima nastala 1936., koja se ubraja u vrhunska dostignuća.

 

 Jednostavnost i jasnoća raščlambe volumena, korištenje suvremenih materijala, kao kontrapunkt elementarnom krajoliku, čine ovo Wrightovo djelo gotovo programskim za arhitekturu 20. stoljeća.

 

  

 

 

 

 Njegovo posljednje djelo, Guggenheim muzej u New Yorku, nastao 1959., svakako je jedno od najpoznatijih.

Spiralna rampa čini osnovni izložbeni prostor koji se diže i stvara dojmljivo jedinstvo unutrešnjeg prostora i arhitekturu jasnog identiteta.

 

   

 

  Ostavio je iza sebe i niz vizionarskih projekata: od projekta za neboder visok jednu milju do prijedloga za sustavnu urbanizaciju Zamlje.

Njegovo djelo i djelovanje možda su najbolji primjer američkog prinosa otvaranju novih puteva u arhitekturi 20. stoljeća.