Auguste Comte
Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. - Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar i filozof.
Auguste Comte je osnivač pozitivizma, filozofskog pravca koji odbacuje svaku metafiziku i uzima iskustvo kao jedini izvor pozitivne spoznaje.
Umjesto da se gubi u idealističkim spekulacijamam, ljudska misao treba da prijeđe iz teološke i metafizičke faze u filozofsku, tj. pozitivnu, da se posveti proučavanju pozitivno utvrdljivih činjenica, tj. same stvarnosti.
Sve znanosti, od matematike kao najapstraktnije preko astronomije, fizike, kemije, biologije, konvergiraju prema nauci o ljudskim društvenim odnosima, tj. prema sociologiji.
Socijalna fizika dijeli se na socijalnu statiku i socijalnu dinamiku.
Statika proučava pojedince, obitelj i društvo, čvrste uvjete egzistencije društva, uvjete ravnoteže društvenog organizma, a dinamika zakone njegova napretka kojemu su pokretač ideje.
Praktični cilj sociologije mora biti organizacija društva na principu pozitivne znanosti.
Comte je prvi mislilac koji je zakone o razvoju ljudskog društva povezao u jedinstven sustav i tako zadao temelje buržoazijskoj sociologiji.
On napredak društva shvaća kao kvalitativni razvoj u okviru postojećeg reda, kao evoluciju koja ne zna ni za kakve bitne preobražaje ni revolucionarne skokove u novo kvalitativno stanje.
Pojave u društvu kao i njegovi međusobni odnosi, ispituju se prema njihovoj vanjskoj "koegzistenciji i sukcesiji" empirijskim utvrđivanjem i uspoređivanjem.
No, on ne istražuje uzorke koje te promjene rađaju, osnovne pokretačke snage društva nego samo raščlanjuje okolnosti pod kojima su te pojave nastale, i onda ih povezuje po redu i sličnosti.
Političke i ekonomske promjene po njemu nemaju utjecaja na društveni proces osim ako s njima nije povezana i moralna preobrazba individuuma.
Zato je zadaća pozitivističke politike da moralno preporodi društvo, da egoizam zamjeni altruizmom.
To znači da izmiri antagonizam klasa, u prvom redu radničke klase, takozvanim pozitivnim odgojem.
Filozofi pozitivisti trebali bi imati vodeću ulogu u duhovnom životu.
Smisao Comteovog pozitivizma u svojim krajnjim društvenim konsekvencama je izgradnja i čuvanje kapitalističkog poretka.
Ono što za ovog francuskog mislioca treba svakako reći, je da je utemeljio sociologiju, uz sva uvažavanja njegovih prethodnika, a osobito njegovog učitelja Saint Simona.
O utemeljitelju sociologije kao znanosti o društvu možemo rezimirati slijedeće:
- sociologija treba postati samostalnom znanstvenom disciplinom;
- na tragu prirodnih znanosti i fenomene društvenih znanosti valja objasniti općim zakonima razvoja;
- metodologiju društvenih znanosti treba usmjeriti prema empirijskom doživljavanju društvene zbilje;
- pojedinac svoj društveni smisao i svoju opstojnost nalazi u društvu kao sustavu;
- društvo kao jedinstveni sklop sadržana je u pozitivnoj sociologiji koja treba služiti društvu (kako bi izbjegli stanje kaosa, odnosno stvorili društveni sustav na racionalnim odrednicama).