OSNOVANO ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE

Pokraj gradske kuće Dverce, nekadašnje palače grofice Buratti, zgrada je najstarije zagrebačke srednje škole.

Gimnaziju na Katarininom trgu otvorili su isusovci 1607. godine, a 1632. otvorili su uz gimnaziju i teološki tečaj, takozvanu bogoslovnu akademiju, što je bio začetak zagrebačkog Sveučilišta.

Trideset godina poslije uveden je i filozofski tečaj.

Bio je to početak svjetovne višeškolske nastave u Zagrebu.

Budući da je otvoren drugi, pa treći tečaj filozofije, a godine 1662. uz gimnaziju je djelovala i potpuna bogoslovija i filozofija, poradilo se na tome da se u Zagrebu osnuje i Sveučilište.

 

Na molbu zagrebačke Akademije, uz sve pismene i usmene dokaze, Car Leopold je 23. rujna 1669. izdao svečanu povelju zagrebačkoj Isusovačkoj akademiji sveučilišna prava polaganja doktorata te ostala prava drugih isusovačkih europskih sveučilišta.

Isusovci su prije raspuštanja svoga reda 1772. uspjeli učilištu dodati i seminar pravnih znanosti.

Nakon osnivanja Katedre hrvatskoga jezika i književnosti te uvođenja nastave medicine 19. listopada 1874., u dograđenome dijelu isusovačke gimnazije, svečano je otvoreno Sveučilište.

Dograđena zgrada ubrzo je postala previše tijesna za razgranatu sveučilišnu djelatnost pa su pojedini dijelovi smješteni u druge zgrade.

Tako je ostalo sve do 1882. i preseljenja u novu zgradu.

Danas je u toj zgradi samo Pravni fakultet.

Filozofija se preselila 1960. u vlastitu zgradu, a ostali su fakulteti tijekom nastajanja dobili zaseban smještaj.