MARGUERITE YOURCENAR

Rođena: 8. lipnja 1903. u Bruxellesu
Umrla: 17. prosinca 1987. u Northeast Harbouru, Maine, SAD

Književnica Marguerite Yourcenar bila je u siječnju 1981. prva žena među francuskim besmrtnicima biranim tijekom 350 godina.

Rođena je u Bruxellesu, u francuskoj aristokratskoj obitelji De Crayencourt 8. lipnja 1903. 

Prezime koje je nosila kao književnica anagram je njezina obiteljskog prezimena.

Odgajao ju je otac, jer joj je majka umrla odmah nakon poroda.

Otac joj je dao i široko obrazovanje pa redovitu školu nije ni pohađala.

Poznavala je i klasične i suvremene svjetske jezike, u jednom životnom razdoblju učila je i hrvatski, zajedno s ocem, a nakon njegove smrti i sama, te potom s prevoditeljicom svoje književnosti na engleski Grace Frick, s kojom je živjela desetljećima.

Umrla je na otočju Mount Desert Island noću od 17. na 18. prosinca 1987. od posljedica prometne nesreće u Keniji. 

Posjećujući mjesta - ishodišta europske civilizacije, svoju opsesiju poviješću oblikuje u književnosti: iznutra ponoviti ono što su arheolozi 19. stoljeća uradili izvana.

Pod tim je geslom Marguerite Yourcenar svojim djelima izgradila slojevitu arheologiju duše u kojoj prepoznajemo obrise civilizacijskih epoha i djelatnost ljudskog duha kao jedinstven obzor tajne i spoznaje.

Od kratkog romana Anna Soror, napisanog 1925. u kojem razvija priču o dramatičnoj kobi rodoskrvne veze iz 16. stoljeća, do slutnje skorog rata u Oproštajnom udarcu 1938., preokupacije renesansom i alkemijom u Crnoj mijeni, u svim je djelima pjesnik povijesti.

Isto tako u esejima, primjerice Mishima ili vizija praznine, polazi od konkretnih stvaralaca, likova i gradova ili fiktivnih opsesija da bi u postavljenom problemu otkrila arhetipove.

U Hadrijanovim memoarima, svojem najznamenitijem romanu, Marguerite Yourcenar vratila se korijenima civilizacije, predsmrtnom času rimskoga cara Marka Aurelija.

To je zapravo priča o smrti, o kraju svijeta što se guši u vlastitu proturječju.

Bogato životno iskustvo sažela je u obiteljskoj sagi koja se otvara Svetim sjećanjima, posvećenim majci, nastavlja se Arhivima sjećanja, što oživljuju genealogiju njezina oca koji je središnja osoba i djela: Što? Vječnost.

Posthumno je objavljen i posljednji dio autobiografske trilogije Labirint svijeta.

Osebujnim životom i stalnim stvaralačkim putovanjima kroz vrijeme i prostor u traganju za civilizacijskim vrednotama, Marguerite Yourcenar je, uvjerljivije nego mnogi slavni pisci, za života postala klasik.