Upisao:

JosipJankovic

13. svibnja 2017.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

826

PUTA

OD 14.01.2018.

Dobro je biti važan, ali je važnije biti dobar

Čovjek se mora disciplinirati dobrim mislima, dobrim riječima i dobrim djelima.

Tridesetčetvrti tjedan

ZAKON

Čovjek se mora disciplinirati dobrim mislima, dobrim riječima i dobrim djelima. — Spis iz zoroastrizma

I ako nadvlada mili june vojnika na boj nome polju, čovjek

je najplemenitiji pobjednik kada ov

lada sobom.

Dhammapada

Ovo je istinsko zna nje: tražiti Sebe kao trajni istinski cilj traj

ne mudrosti.

Bhagavad Gita

PUTOVANJE prema jedinstvu i cjelovitosti čest je motiv raznih definici ja duhovnosti. Psihoterapeutkinja Molly Young Brown piše: »Kada ši rimo svijest, jačamo usredotočenost, pojašnjavamo svrhu, transformi ramo unutarnje demone, razvijamo volju i donosimo svjesne odluke, krećemo se u smjeru dublje povezanosti sa svojim duhovnim Ja«. Sa modisciplina je važno pomagalo u izgradnji temelja za sretan i us pješan život. Mnoge definicije produktivnijeg života navode na zak ljučak da duhovnost može biti svakodnevna pustolovina koja dolazi u dodir praktički sa svim područjima našega života. A duhovnost ima onoliko izraza koliko ima pojedinaca s različitim interesima, vrijedno stima, stavovima i tradicijama.

Kakve slike u vašem umu budi riječ »disciplina«? Kod nekih ljudi disciplina poprima oblik strogog režima, nadzora ili kazne. Kod drugih može značiti područje proučavanja, dio znanja, školovanje, pri premanje, ponašanje ili ovladavanje sobom. U ovome ćemo članku is tražiti »disciplinu« sa stajališta školovanja ili obrazovanja. Područje proučavanja mogao bi biti osobni razvoj, pri čemu se nastojimo du hovno obrazovati u smjeru pozitivnog držanja, što će rezultirati višim stupnjem vladanja sobom. Do tog cilja najlakše ćemo doći dobrim mislima, dobrim riječima i dobrim djelima. Život ispunjen korisnim postignućima i smislom u domašaju je sviju nas; za njim trebamo sa mo posegnuti. Mentalni, emocionalni i fizički aspekti našega bića mo-

Doista činim što go vorim i djelima održavam riječ.

— Hinduizam

gu služiti kao korisni instrumenti izražavanja. Kada spoznamo da možemo birati kako ćemo razmišljati, što ćemo osjećati, te, u velikoj mjeri, doživljavati, počinjemo napredovati prema višem stupnju ovla davanja sobom.

Koji se želi širiti na području sreće neka temelje položi u dnu

svojega srca.

— Taoistička izreka

Čovjek mora djelo vati prikladno u vezi s drugim čovjekom kao što djeluje i u vezi s Bogom.

— Talmud

Sam se životni proces svakodnevno odvija u velikoj i daleko sežnoj školi koju nazivamo životom. U tom okruženju naš cilj nije tek znati i razumjeti duhovnost, nego je i obuhvatiti u svim našim nasto janjima. Svatko tko traži konačne odgovore polazi na jedinstvenu pus tolovinu traženja. Čovjekova priroda često traži savršeni ili najkoris niji obrazac koji će usmjeravati naš razvoj. Kako ćemo postati duhov no zrelijima? Kako dodatno razviti duhovne navike poput molitve, me ditacije i pozitivnih stavova i prakse u današnjem užurbanom svijetu?

Traži li duhovni razvoj osobnu disciplinu koja se razlikuje od fizičke, emocionalne i mentalne discipline, ali je istodobno i obuh vaća? Kada nas vodi ili »disciplinira« naša duhovna priroda — koja obuhvaća i mudrost, ljubav, razumijevanje, radost i suosjećanje — te sam život, možemo li se mijenjati i korisno i kreativno?

Ostvarenje Istine uzvišenije je od svega ostaloga; no još je

uzvišeniji istinit život.

— Sikhska vjera

I da se poslužimo jednom drevnom izrekom: »Prije nego što možemo započeti dan, moramo ustati iz postelje!« Da bismo slušali nastavu s područja napredne trigonometrije, prvo moramo svladati osnove matematike. Želimo li se duhovno razvijati, važno je da se dis cipliniramo dobrim mislima, dobrim riječima i dobrim djelima. Naša žudnja za razvojem višeg oblika svijesti mora postati dovoljno izraže na da prodre kroz naporan i monoton ritam svakodnevnog života. Is krena želja, pozitivan stav, te povećan trud u velikoj mjeri određuju us pjeh naše pustolovine.

Proces življenja posve izvjesno nije besciljna aktivnost. Svaki nam novi dan donosi novu pozadinu, vidljivu stvarnost, prolazna isku stva, prilike, te novi i izazovni dio puta na kojem nastojimo ostvariti ciljeve. Je li moguće da svatko od nas ima duhovni razlog za postojanje i da je naš svijet nepotpun dok ne otkrijemo taj razlog ili svrhu? Kada svjesnim izborom uzdižemo svoje svakodnevne aktivnosti du hovnim nadahnućem, naš se način života dramatično poboljšava.

Kad činimo praktički sve, obično je potrebno postaviti odgo varajuće temelje. Dobre misli iziskuju svijest o tome da ono što ugla vnom mislimo u velikoj mjeri određuje što doživljavamo. Dobre riječi simboli su dobrih misli. Naše riječi imaju moć jer su slušni ili pisani izraz misli. Koristimo stoga riječi oprezno i pomno, te izgovarajmo samo ono što iskreno mislimo. Potom se povedimo za dobrim misli ma i dobrim riječima koje ćemo pretočiti u dobra djela i dobro djelo vanje, u skladu s našim riječima.

ZAKON

Ili si dio problema ili si dio rješenja. — Eldridge Cleaver

Trn je moguće izva diti jedino ako znaš

gdje je.

— Tagore

Svi nepovoljni i dep- rimantni utjecaji mo gu se nadvladati, ne borbom, nego izdizanjem na višu

razinu.

— Charles Caleb

Colton

OBIČNO se kaže da na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji vide problem, određuju ga i opisuju, zbog njega se tuže, te na koncu pos taju dijelom problema; drugi, pak, kada ugledaju problem, odmah počinju tražiti rješenje. Osobi koja se koncentrira na problem život može izgledati kao teška muka, stalna borba. Međutim, za one koji traže rješenja, život donosi mnogobrojne prilike za razvoj. Svatko po jedinačno odlučuje kako će reagirati na pojedine životne situacije. A ishod? »Ili ste dio problema ili ste dio rješenja.«

Biti dijelom problema obično je vrlo lako, jer koncentriranje na mnogobrojne proturječne činjenice i moguće scenarije nudi mnoštvo različitih razloga zbog kojih se nešto ne može postići. Vjerojatno je nužno uložiti više truda kako bismo um disciplinirali tako da otkrije načine na koje je problem moguće riješiti. Ipak, ono što možda izgle da kao nepremostiva prepreka onima koji se koncentriraju na prob lem, često je izvrsna prilika za otkrivanje i rast onima koji traže rješe nja.

Jedna priča govori o dvojici muškaraca koji su kasno jedne noći šetali šumom. Bilo je vrlo mračno i njih su dvojica teško razabi rali put pred sobom. Iznenada su i jedan i drugi upali u veliku rupu dotada prekrivenu granama i lišćem. Činilo se da neće moći izići bez pomoći izvana. Zdvajajući nad takvom nesretnom sudbinom, jedan je

Nedaće su škola ju naštva, ustrajnost čovjekova ve- ličanstvenost, a nada baklja uzvišenih

težnji.

— Albert

Whitman

od njih sjeo, dlanovima prekrio lice i ostao nepomično sjediti u tom položaju. Drugi je muškarac odmah počeo tražiti način izlaženja iz zamke. I dok je tako pipao u tami, naišao je na dugački korijen koji je stršao iz zida rupe. Brzo se izvukao i pružio ruku kako bi pomogao i prijatelju koji se samo žalio.

Bez obzira na intenzitet izazova koji se mogu pojaviti, odluke koje donosimo u vezi sa suočavanjem sa situacijama mogu biti pre sudne u smislu uspjeha ili neuspjeha, i sada i ubuduće. Odlična je po moć u svakoj situaciji pozitivno gledanje na stvari ispunjeno ljubavlju i brižnošću. Čovjek koji voli osjeća ljudske emocije povrijeđenosti, bi jesa i frustriranosti, ali čovjek koji voli ne dopušta negativnim emoci jama da postanu dominantne. Čovjek koji živi u stavu neograničene ljubavi brzo oprašta. On će možda prvi otvoriti vrata nužnoj komuni kaciji ili u znak pomirenja ponuditi ruku ili zagrljaj. Čovjek koji voli ži vi u svijetu ispunjenom ljubavlju, bez obzira na razočaranja, tugu, raz ličite stupnjeve stresa ili probleme.

Bilo da se ljudi ponašaju lijepo i srdačno ili odbojno i neugod no, u konačnici su ipak ljudska bića, baš kao i mi. I kao mi, više vole sreću nego tugu i patnju. A kako svi osjećamo identičnu potrebu za ljubavlju, vrlo je lako shvatiti da su ljudi na koje nailazimo, bez obzi ra na okolnosti, naši suputnici na ovom planetu. Stoga se čini vrlo glu pim baviti se vanjskim razlikama ili problemima, jer nam je temeljna priroda ista. Potražite najbolje elemente svake situacije. A zatim bu dite kreativni!

Nikada ne želim biti indiferentna prema radostima i ljepotama ži vota. Jer zahvaljujući njima, kao i zahvaljujući boli, uviđamo smi sao u nasumičnosti, obrasce u kaosu. To ne moramo razumjeti da bismo shvatili kako se u pozadini zagonetke i očaranosti

krije ljubav.

— Madeleine L'Engle

Kineski vođa Mao Zedong o rješavanju problema rekao je ovo:

»Ne možete riješiti neki problem? Lijepo se bacite na posao, ispitajte trenutačno stanje i činjenice te povijest problema! Nakon što ga teme ljito istražite, znat ćete kako ga riješiti«. To su divne riječi poticaja ko je nam govore da trebamo pozornije promatrati i više doznati o činje nicama, bez obzira na situaciju.

Čini se da je većinu problema moguće podijeliti u dvije kate gorije: mentalne i fizičke. Na većinu nas daleko najviše djeluje um.

Osim kad smo teško bolesni ili nemamo najnužnija sredstva za život, fizički aspekti života najčešće igraju sekundarnu ulogu. Um registrira sve događaje. Ne bi li onda bilo prikladno smatrati da pozitivan stav koji potiče na razmišljanje, zajedno s neograničenom ljubavlju, širom otvara nove mogućnosti?

Svjesnim naporom tražite rješenja. Zapamtite, kako biste bili čovjek obuzet problemima, ne morate imati ni veliku hrabrost, ni ge nijalnost, niti se osobito truditi. S druge strane, kada rješavamo pro bleme, lakše osjećamo zadovoljstvo, dok je plod često veće samopo uzdanje u vezi s vlastitim sposobnostima.

*

ZAKON

Dužnik je sluga vjerovniku. — Izreke 22:7

Najsigurniji put do dobivanja kredita sastoji se u tome da radom dođete do položaja u kojem vam uopće neće biti

potreban.

— Maurice Switzer

Imaj više nego što pokazuješ, govori manje nego što znaš, posuđuj manje nego

što duguješ.

— William Shakespeare

SHAKESPEARE nam govori: »Nikad ne posuđuj od ljudi niti posuđuj nji ma«. Kako biste izrazili mudrost sadržanu u tim riječima? S jedne strane, mogli bismo reći da čovjek koji posuđuje novac vjerojatno ži vi pod stalnim stresom, svjestan duga koji mora otplatiti. Čovjek koji posuđuje možda će uvidjeti da ostaje bez radosti jer se brine o otpla ti duga. Naposljetku, što je uopće izazvalo nedostatak? I kako ćete uživati u trošenju novca kada zapravo pripada nekom drugom? Oso ba koja je posudila novac možda će osjećati nervozu ili nelagodu u na zočnosti osobe od koje je novac posudila, ako još nije otplatila dug. I gdje je u toj situaciji duh osobne slobode?

Abraham Lincoln rekao je: »Nevolja se nećeš osloboditi ako trošiš više nego što zarađuješ. Sigurnost nećeš steći posuđenim nov cem«. Dug može biti poput emocionalnog živog blata, koje čovjeka vuče prema dolje, u strah, nesigurnost i sramotu. Može li sve veći broj malih dugova remetiti mir, zahtijevati sve više i više vremena, raz mišljanja i energije? Veliki dugovi mogu posve obuzeti čovjeka, odve sti ga u totalni strah. Kada dođe do toga, čovjeku će možda biti teško razmišljati o drugim važnim pitanjima svakodnevnoga života, te će ta ko samo dodatno podizati razinu stresa u njegovu životu.

U knjizi Nikome ništa ne budite dužni Ann Ree Colton i Jonat han Murro pišu o duhovnim načelima dobrog upravljanja i božanske providnosti: »Putujte bez suvišne prtljage: 'Nikome ništa ne budite

Mir nije odsustvo ra ta, riječ je o vrlini, stanju duha, blago naklonosti, samopo uzdanju, pravdi.

Benedict Spinoza

dužni' (Rimljanima 13:8); svakako ponudite svoju žrtvu, svoja duhov na obećanja ostavite na oltaru; krenite dalje i marljivo radite na otpla ti duga neoprezno načinjenog u doba slijepih motiva«.

Jedan je mladić rano postao svjestan opasnosti duga, te je već u tinejdžerskoj dobi zaključio da je najveća prijetnja osobnim financi jama mnogih obitelji upravo neumjereno posuđivanje. Stoga se zare- kao da će drugima posuđivati ako bude nužno, ali da nikada neće po suđivati od drugih. I do četrdesete godine tako nije imao ni kreditnu ni debitnu ili kakvu drugu karticu.

Jedna je mlada žena neočekivano ostala bez muža, s dvoje ma le djece. Dug koji je ostavio njezin suprug mnogima bi se činio ma lim, no njoj je izgledao strašno. Morala je odmah pronaći posao i početi raditi kako bi uzdržavala sebe i obitelj. Budući da je odrasla uz roditelje koji su je učili koliko je važno »nikome ne biti dužan«, mlada je žena sjela i razradila plan otplaćivanja svih dugova. Nasreću, ubrzo se zaposlila. Zatim je posjetila sve ljude kojima je nešto dugovala i do govorila kako će sve obaveze ispuniti u razumnome roku. Potom je, radeći na dugoročnijem cilju, počela izvanredno studirati na obližnjem fakultetu, kako bi stekla viši stupanj obrazovanja i na koncu dobila i bolji posao. Pronašla je odgovornu osobu koja se brinula za djecu dok je ona radila i studirala. Zahvaljujući predanosti, marljivosti i trudu, ta je mlada žena uspjela, ostvarila ciljeve i stekla neizmjerno poštovanje obitelji, prijatelja, kolega i poslodavaca.

Zapamtite da je vrijeme novac... Zapamtite da je zajam novac... Onaj za koga se zna da otplaćuje točno i upravo onako kako je obećao, može u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj prilici, prikupiti sav novac koji mu prijatelji mogu ponuditi... Ukratko, put do bo gatstva, ako ga želite, jednako je jednostavan kao put do tržnice. Ponajviše ovisi o dvjema riječima, marljivosti i štedljivosti; odnos no, ni vrijeme ni novac ne trošite uzalud, nego i jedno i drugo

upotrijebite na najbolji mogući način.

— Benjamin Franklin

1 premda je možda životna činjenica da su neki računi kod ne kih ljudi jednostavno neizbježni, poput računa za režije, otplata kredi ta, medicinskih troškova ili neočekivanih potreba koje se pojavljuju, možemo se složiti s Buckminsterom Fullerom: »Smatram ključnim i nužnim sve račune platiti najbrže što mogu«.

Čovjek koji i dalje gomila dugove nepotrebnom kupnjom, ili možda kako bi uživao u određenom obliku neumjerenog života, doži vljava lažan dojam uspjeha i blagostanja. Pritom se ujedno ograničava

na uzak spektar misli, djelovanja i prilika. Jer računi će svakako doći na naplatu. Dakako, sa stajališta zaduženosti, čovjek nikako ne bi vo lio biti sluga drugome. Međutim, suvremene pogodnosti poput kredit nih kartica, stambenih kredita, revolving-kredita i otplate na rate pri mamljivi su poticaji za trošenje novca.

Nekoliko ključnih sastojaka povezano je s uspješnim i unosnim životom. Prirodna sklonost prema neovisnosti i samostalnosti, zajed no s ambicijama, marljivošću, trudom, kreativnošću i domišljatošću mogu položiti temelje razmjerno dobrog i kvalitetnog života. Racio nalnost i odgovorno ulaženje u rizike ukazuju na zametke uspješnog poduzetnika. Važan je i osjećaj upravljanja i usmjerenosti. Novac ima veću vrijednost od običnih svjetovnih dobara. Donosi i povlasticu mudrog upravljanja sredstvima koja smo stekli. Netko kupuje potreb nu odjeću kada prodavaonice održavaju redovite rasprodaje. Netko koristi snižene cijene u obližnjoj samoposluzi, osobito kada je riječ o kupnji namirnica koje mogu duže stajati u zamrzivaču i tako širi mo gućnosti obiteljskog novca namijenjenog za hranu.

Možda je jedno od najmoćnijih pomagala za život unutar mo gućnosti, bez oslanjanja na posuđivanje, upravo nadzor nad mislima. Upravo na tom području namećemo disciplinu smjeru svojih misli i emocija. Izdvajamo aktivnosti koje su korisne i donose nam dobrobit, te donosimo mudre odluke. Njegujemo i razvijamo one ključne osob ne odlike koje osiguravaju plodonosan život.

*

ZAKON

Što god imaš, moraš ili upotrijebiti ili izgubiti. — Henry Ford

JEDAN MLADI umjetnik nastojao je ostvariti san o tome da živi od crta nja stripova. No dok je tražio posao, odbili su ga svi novinski uredni ci kojima se obratio. Samo bi pogledali njegove radove, slegnuli ra menima i rekli: »Ništa od toga. Nemaš dara. Prebaci se na nešto dru go«. Odbijanje za odbijanjem.

Jednog se dana mladić našao u nekoj staroj i ruševnoj radioni ci, bez novca i bez osobite nade u uspjeh. Kako je imao vremena nap retek, počeo je skicirati prostor i miševe koji su živjeli u njemu. Dok je promatrao miševe i crtao njihove igre i nepodopštine, ta su ga ma-

Genijalnost... je sposobnost da vidi mo deset stvari on dje gdje običan čov jek vidi jednu, a gdje nadaren čovjek vidi dvije-tri, kao i sposobnost da te

višestruke percepcije materijalnoga odra zimo u plodovima svojega umijeća.

— Ezra Pound

la stvorenja sve više i više fascinirala. Počeo se sve više blagonaklono zanimati za miševe, a osobito za jednog malog mišića.

Tada ni slučajno nije uviđao koliko će taj odnos postati važan. Čovjek se zvao Walt Disney. A mali miš koji je Waltu poslužio kao predložak za mnoge kasnije crteže dobio je ime Mickey. Walt i Mic key poslije su postali najuspješnijim zabavljačima na svijetu. Waltova kreativnost i mišje smicalice i dogodovštine donijele su radost i smi jeh nebrojenoj djeci — svih uzrasta!

Bi li došlo do toga da je Walt Disney odustao kada su razno razni urednici odbili njegove radove? Što bi bilo da se zaposlio na ne kom »normalnom« mjestu? Bi li njegov san počeo blijedjeti u sjećanju? No Walt Disney vjerovao je u sebe i svoju umjetničku nadarenost. Ni je odustao. I dalje je crtao i pritom otkrio snažnu istinu: Neograničene Božje mogućnosti nalaze se svugdje! I moguće je doći do uspjeha, Čak i kada se čovjek već, kako mu se čini, nađe na završetku puta! Walt Disney poslužio se svojim darom i ostvario želje.

Uzdignute glave slijedite uzvišenu viziju! Svaki je životni trenu tak dragocjen. Vrijeme koristite mudro. Uspjeh najčešće postižu oni koji se prilagođavaju i na najbolji način koriste ono čime raspolažu. Bez obzira na razočaranja do kojih je možda dolazilo, uvijek postoje prilike da i naoko beskorisne okolnosti pretvorimo u ishodište kreativ nog djelovanja. Kao kod Walta Disneyja, vaša izvorna »namjera« možda se ipak neće ostvariti, no uložite li iskren trud, nešto se mora dogoditi! Poslužite se onim što imate! Poput mišića koji atrofiraju ka da se ne koriste, i dar može blijedjeti ako se ne izražava.

Svaki zlatni izlazak sunca uvodi nove prigode onima koji zadržava ju vjeru u sebe i visoko uzdižu glavu. Još nitko nije vidio pijetla kako kukuriječe pognute glave. Hrabrost za početak i pripravnost na trajne napore preduvjeti su uspjeha. Svitanje dočekajte sa sa mopouzdanjem. Svaki zlatni trenutak ispunite ispravnim razmišlja njem i vrijednim naporima. U tom slučaju svaki zlatni suton

donijet će vam radost.

— Alonzo Newton Benn

Kojim točno darovima raspolažete? Što vam se čini, u kojim područjima izražavanja imate prirodan dar i sposobnosti? Što vam je dosada najviše koristilo u postizanju uspjeha? Donosi li vam ta aktiv nost i radost i sreću? Pruža li mogućnost za služenje? Bi li vam blagi pomak u sadašnjem gledanju na stvari pomogao da uvidite veću cjeli

Nije dovoljno imati dobar i sposoban um. Glavno je dobro

ga koristiti.

Rene Descartes

nu u sadašnjem znanju ili prirodnim talentima? Možete li spoznaje o svojem daru unijeti u veće razumijevanje ili tržišni potencijal? Svrhu svojih darova ne uviđate iz perspektive ograničenosti. Kako rafinirati vlastito shvaćanje onoga što imate? Pokazujte sposobnost donošenja dobrih procjena i neka vaše današnje odluke budu mudre.

Prihvatite i izražavajte zahvalnost za nadarenost i sposobnost kojima raspolažete. Spoznajte koliko su dragocjeni i zahvaljujući nji ma služite svijetu. U praksi provodite maksimu: »To što jeste Božji je dar; što od sebe činite vaš je dar Bogu!«

*

ZAKON

Dobro je biti važan, ali je važnije biti dobar.

— Izreka

Čuo sam i spoznao da su i stege i spas u

nama samima.

— Jinizam

Što god bili — slikar, govornik, glazbenik, spisatelj, vjeroučitelj ili nešto drugo — znajte da se dopira- nje do tajne moći i snage sastoji od rada u tijesnoj povezanos ti s Beskonačnom Moći, kako bi nepre stano djelovala i ma nifestirala se kroz

vas.

— Ralph Waldo

Trine

KADA JE obrazac našega života istkan iz filozofije koja govori »Dobro je biti važan, ali je važnije biti dobar«, pokrećemo moćnu, korisnu i kreativnu energiju. Način na koji reagiramo i što činimo za druge sva kako nam se vraća istom mjerom. Kada smo dobri, ljubazni, puni lju bavi, velikodušni, otvoreni, pošteni i iskreni, drugi će često prema nama reagirati upravo tako. Naša važnost za druge često ovisi o po kazivanju, posredstvom riječi i djela, činjenice da nam je iskreno sta lo do njih i do toga što se događa s njihovim životom.

Kao pripadnici ljudske zajednice, posve prirodno uživamo ka da nas netko cijeni i poštuje. Osjećamo toplo zadovoljstvo kada net ko prepozna naša postignuća ili uviđa potencijal u našim sposobnos tima koji mi sami možda nismo prepoznali. Ipak, trajno samopošto- vanje počiva na tome kako mjerimo vlastitu vrijednost i sposobnost suočavanja sa životnim izazovima. Znamo da možemo imati plodonos niji život ako svim iskustvima i situacijama pristupamo s ljubavlju i uz prikladan i pozitivan stav. Kada uviđamo bit svoje temeljne vrijednos ti, znamo da je ljubaznost jednostavno jedan od izraza doživotnog procesa osobnog razvoja koji treba istraživati i njegovati.

Naš se život razvija iz obrazaca naših misli, stavova i vrijedno sti. Ako držimo da »istina uvijek pobjeđuje«, tada u našoj svijesti ne ma mjesta lažima i prijevarama. Ako više važnosti poklonimo obziri ma prema drugima nego sebičnim težnjama, tada se tkanina našeg ži-

Oni koji se u ovome svijetu ponašaju dobro imat će dob

rotu.

— Kuran

vota može istkati od neograničene ljubavi, poniznosti i služenja. Kad u životu provodimo Zlatno pravilo »Prema drugima se odnosi kako bi htio da se drugi odnose prema tebi«, izražavamo iskrenost i želju za plemenitim ciljevima i svrhom, kao i poštovanje prema prirođenoj duhovnoj vrijednosti svakog pojedinca.

Čovjek na svijet dolazi nag i nag s njega odlazi; nakon sve te mu ke i truda ne odnosi ništa, osim djela koja je ostavio za sobom.

— Iz Rashija

Henry David Thoreau rekao je: »Sviće samo onaj dan u kojem smo budni«. Koliko smo budni prema procesu postizanja potpunije svijesti? Kako možemo postati svjesniji sebe i korijena vlastitog po našanja? Kako možemo postati svjesniji potreba, ciljeva i vizija dru gih? Na koji način možemo njegovati veću svijest u raznoraznim život nim područjima? Svjesno širenje svakako nam u velikoj mjeri pomaže da budemo »bolji«. Ali nastojimo li biti i najbolji, dobri koliko god možemo biti?

U Dragocjenome sjemenu, lijepoj pjesmi Russella A. Kempa, nailazimo na određene savjete za dobrotu, zajedno s opisom stvara nja raja na zemlji:

U tome kako živimo, u tome što čitamo, U tome što dijelimo s tuđim potrebama,

U tome kako se razvijamo, u tome čemu težimo, U uzdizanju vizije do još veće visine;

U dobrim djelima i riječima hvale, U mirnim satima i aktivnim danima, U sitnicama koje su uistinu velike,

Sijemo dragocjeno sjeme Kraljevstva.

Gle kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno

živjeti.

— Psalmi 133:1

Kakvo sjeme mi sijemo? Sjeme našega života može se pojavi ti u prelijepim i počesto nadahnjujućim iskazima ljubavi prema drugi ma. Kroz povezanost s božanskim možemo ostvariti mnogo toga ko risnoga. Zračimo li svetošću svojega bića prema van, radi kolektivne dobrobiti sviju? Jesmo li se oslobodili egoistične zamke vlastite važnosti? Znamo da univerzalna božanska inteligencija protječe kroz sve nas. Ako stoga svoje aktivnosti gradimo na temelju duhovnih načela, počinjemo o sebi razmišljati u odnosu na druge s kojima dije limo ovaj planet.

Naš se svijet sastoji od zbira pojedinaca koji u našem životu igraju raznorazne uloge. Ljubav i sklad koje osjećamo važno djeluju na druge. Ne prepuštamo važnost svoje jedinstvene individualnosti; umjesto toga svoj utjecaj i pomoć usmjeravamo radi ostvarivanja uz- višenijeg, boljeg i zdravijeg sklopa okolnosti. Kada se obraćamo boža- nskome i kada našim životom upravljaju načela, na nas neće utjecati ništa neprikladno. Umjesto toga, djelujemo usredotočeno i s prelije pom jednostavnošću koja je ujedno i dražest i snaga duše koja se raz vija. Uviđamo pravo značenje riječi: »Dobro je biti važan, ali je važni je biti dobar«.

Naglasci ••

Samodisciplina daje velike rezultate u izgradnji temelja za sretan i uspješan život.
Koju ulogu dobre misli, dobre riječi i dobra djela igraju u stjeca nju nadzora nad sobom?
Životni proces posve pouzdano nije besciljna aktivnost.
Koliko se često pitate: »Jesam li dio problema ili dio rješenja?«
Na koje sve načine pripomažete stvaranju svijeta punog ljubavi?
Kako riječi »nikome ne budi dužan« shvaćate kao duhovno načelo?
Kako gledate na vrijednost nezaduženosti?
Kako mudro korištenje talenata i sposobnosti otvara vrata većim prilikama?
Beskrajne božanske mogućnosti nalaze se posvuda!
Po čemu je dobrota jedan od aspekata doživotnog procesa osob nog razvoja?