Božur - zdravlje iz naših vrtova

Autor:
dr. sc. Stribor Marković, fitoaromaterapeut

Vidite li božur u vrtu, sjetite se zanimljive priče koja vodi od Kine i Grčke pa sve do modernih kozmetičkih pripravaka

 

Kad pomislimo na biljke, katkad ih nesvjesno u glavi podijelimo na ukrasne i ljekovite. Prvima se bave dizajneri vrtova, cvjećari i agronomi, a drugima farmaceuti. Zanimljivo, neke ukrasne biljke su i otrovne, poput difenbahije i ricinusa. Druge su silnim selekcijama radi estetskih zahtjeva izgubile na ljekovitosti, poput maćuhica. Ipak, postoje biljke koje zaslužuju pozornost svih i jednako su lijepe kao i ljekovite. Jedan od najpoznatijih primjera je božur.

Božur (Paeonia officinalis, Paeoniaceae) privlači pozornost lijepim crveno-ružičastim cvjetovima i gustim lišćem. Osim u ukrasne svrhe, prvi su njezino ljekovito značenje uvidjeli stari Kinezi i uvrstili je u listu obveznih ljekovitih biljaka. U malo toga su bili u krivu, pa su tu upotrebu polako preuzeli i Japanci, koji ga zovu kapo. Na drugom kraju svijeta, u staroj Grčkoj, božuru su posvetili cijeli mit. Navodno je liječnik Paeon njome izliječio ranu bogu Plutonu, kojeg je ranio Hermes. Otud i njezin latinski naziv. Običaj korištenja božura je od Grka i Rimljana preuzela cijela Europa, tako da se njegovo ime spominje u mnogim knjigama koje datiraju iz srednjeg vijeka.

Lijepa boja je i ljekovita

Većina cvjetova obojena je spojevima koje nazivamo antocijani. Vrlo su neobične kemijske strukture, a boja ovisi i o kiselosti cvjetova. Oni nisu samo izvor ljepote cvjetova, nego su poznati spojevi koji dobro djeluju na krvožilni sustav i iskazuju protuupalno djelovanje. Glavni antocijan je paeonol, kojem je dokazano djelovanje na histamin i leukotriene, upalne čimbenike koji sudjeluju u alergijskim reakcijama. Sinergijski s antocijanima djeluju i spojevi tanini i flavonoidi.
Nekoć je božur bio često korištena ljekovita biljka - koristio se kod bolova u probavnom sustavu, proljeva, kašlja i, zanimljivo, kod epilepsije. Smatralo se da sjemenke božura liječe i epilepsiju i melankoliju. Danas je ta upotreba potpuno zaboravljena, a sam pokušaj liječenja melankolije ima još romantičan prizvuk negdašnje tradicionalne medicine, koja je tako benigne psihičke probleme smatrala vrlo bitnima. Ako se koristi kao čaj (infuz), uobičajena doza čaja spravlja se od jedne čajne žlice koja se prelije s dva decilitra kipuće vode. Pije se dva do tri puta dnevno.

U modernoj fitoterapiji božur je marginaliziran kao dodatak čajevima i sirupima protiv kašlja, jer služi kao bojilo i poboljšava estetski aspekt proizvoda. Još uvijek se spominje i kao lijek za upaljenu sluznicu, pogotovo kod upalnih stanja i manjih ozljeda kože te analnih fisura (jednako marginaliziranu sudbinu dijeli i slavni hibiskus, koji se koristi u istu svrhu). Tako bi vjerojatno i ostalo, da je stručnjaci nisu izvukli "iz naftalina" i odlučili iskušati u modernoj kozmetičkoj znanosti.

Spas za iritiranu kožu

Trebalo je samo zbrojiti dva i dva i sjetiti se tradicionalne upotrebe i modernih spoznaja o kemiji biljaka. Pretpostavka istraživača bila je vrlo jednostavna: ako znamo da antocijani djeluju protuupalno, a tanini na tonus kože i često smanjuju iritaciju i mogućnost ozljeđivanja kože, tada je očekivati da božur može pomoći ljudima s kožom sklonom iritaciji. Njemu sličan hibiskus također je doživio sličnu renesansu kao piling za osjetljivu kožu i dodatak kremama. Božur je svoje mjesto našao u šamponima za osjetljivo vlasište. Pred poznatim hibiskusom ima prednost što njegovi ekstrakti nisu toliko kiseli, a i pokazuju bolji protuupalni učinak.

Vidite li božur u vrtu, sjetite se zanimljive priče koja vodi od Kine i Grčke do modernih kozmetičkih pripravaka. Možda će vas nagnati da od cvjetova spravite ugodnu kupku, koja će biti blagotvorna za vašu kožu. Ljepota vrtova neka služi vašoj ljepoti.

 

vasezdravlje.com