O s m i     tjedan

 

1. ZAKON

Bogu je sve moguće. — Matej  19:26

 

 

 

Zemlja je moja do­ movina, činiti dobro

moja je vjera.

• P. Vaswani

 

 

 

 

Bog je moćniji od svega.

• Kuran

 

 

 

ti sam moraš uložiti trud.

• Kuran

 

 

 

 

Dobro je  ona  inteli­ gencija  koja shvaća što treba činiti, a što se ne smije činiti.

—   Bhagavadgita

 

MLADIĆU na štakama, koji je ostao paraliziran još u djetinjstvu, postavili su sljedeće pitanje: »Uz takvu nesreću, kako se sa svije­ tom uspijevate suočiti tako samopouzdano i gorljivo?« Bez raz­ mišljanja je odgovorio: »Oh, vrlo lako! Bolest  nije  djelovala  na moje srce! A Bogu je sve moguće!« Taj je mladić imao dovoljno vjere u sebe i u unutarnju snagu koja vodi. Mentalno je nadvla­ dao tešku životnu situaciju i razvio duhovno samopouzdanje. A uz duhovno samopouzdanje, mladić nije živio u frustracijama,  nego je radio na tome da razvija dar i sposobnosti, i to toliko da mu život počne donositi nagrade.

Možemo li se osvrnuti na to kako rezultati na osobnome planu mogu izražavati neku zamisao, stav ili pojam? Možemo li u tim elementima vidjeti izraze svoje svijesti? Kada se koncentrira­ mo na duhovne ideale, odražavamo li snažnije, unutarnje samo­ pouzdanje koje može utrti put plodonosnome životu? Ako se kon­ centriramo na vanjski izgled, uvjereni da materijalne stvari mogu odrediti naše zdravlje, bogatstvo i sreću, može li nam se tako ras­ pršiti samopouzdanje,  a način života postati neizvjesnim?

U knjizi Pozitivne misli za uspješan život pastor Jim Lewis piše: »Duhovni je razvoj postupak izvlačenja reda iz kaosa. Boža­ nski red čine razmišljanje, osjećaji i djelovanje u skladu s Božjim planom i svrhom koju je namijenio našem životu. Treba raditi na temelju Njegovih zakona kako bismo ostvarili sve ono dobro što nam je namijenio. Za svaku nevolju u  koju  upadnemo  postoji  i plan izlaska. A upravo dobar plan donosi oslobađanje i slobodu«. Na  koje sve  načine  možemo  razmišljati,  osjećati  i  djelovati  kao

 

Što god od dobra za­ desilo čovjeka, dola­ zi od Alaha; što god loše snašlo čovjeka, pojavilo se njegovom vlastitom  krivnjom.

—  Kuran

 

duhovna bića uz prirođene kreativne sposobnosti? Kako, kao marljivi pojedinci, možemo upotrijebiti tu moć da bismo bili što želimo biti, kako bismo činili ono što želimo, i išli kamo želimo? U svakom trenutku možda i nemamo sve odgovore; međutim, možemo otkriti nov odnos sa životom i njegovom  kreativnom moći.

 

Teži promišljenim mislima, riječima na mjestu i dobrim djelima.

— Navod iz zoroastrizma

 

 

 

Povezivanje s božanskom energijom može se usporediti s pronalaženjem snažnog odašiljača na  radioprijemniku.  Postaja bez prestanka emitira jasan i precizan signal. Neki uređaji prima­ ju taj signal i daju dobar i čist zvuk. Drugi ga možda ne primaju dobro, pa zvuk nije tako čist. Ako imamo problema s primanjem kvalitetnog  »zvuka«,  što  trebamo  učiniti?  Možemo  li  poboljšati

»prijam« točnijim podešavanjem svojeg »prijemnika« prema odašiljaču?

Svijet je prepun značajnih priča o čudesnim vezama  iz­ među pojedinaca i božanskoga. Mnoge od tih priča imaju veliku trajnost. Njihova istinitost potiče ljude svih životnih dobi i djelot­ vorno se obraća srcu kao ništa drugo. Upravo stoga veliki učite­ lji poput  Isusa, Buddhe,  Alaha, Manua, Krišne, Mahatme Gan- dhija, Vaswanija, Rumija i drugih pričaju priče kako bi prosvijet­ lili sljedbenike.  Priče velikih učitelja nadahnjuju.  Njihova mudro­ st osvježuje, a njihova nas istinitost poziva da se povodimo za nji­ ma. Mnoge od njih bave se temom koju izražavaju i riječi: »Bogu je sve moguće«. Neka vam sljedeće tri priče posluže kao nadah­ nuće, za introspekciju, mudrost, smisao i ljubav.

 

 

 

TRGOVAC SVETAC

 

 

Radnik koji želi dob­ro obaviti posao, prvo mora pripremiti alat.

—   Konfucije

 

Bahram je bio imućan trgovac. Svake godinje njegove su karava­ ne u druge zemlje odnosile robu vrijednu milijune dolara. Jedno­ ga dana u pljački je izgubio nekoliko milijuna. Jedan od prijatelja došao je izraziti suosjećanje zbog takvog gubitka. A kako je bilo vrijeme velike gladi, Bahram je posumnjao kako je prijatelj došao u nadi da će nešto pojesti. Bahram je od slugu zatražio da prip­ reme jelo. No prijatelj je rekao: »Ne treba mi hrana. Došao sam izraziti suosjećanje zbog tvojeg gubitka«.

 

Bahram je na to rekao: »Lijepo je od tebe što si došao. Ali ne brinem se zbog toga što se dogodilo. Zahvalan sam Bogu. Jer, iako su me lopovi opljačkali, ja nisam opljačkao nikoga! Iako su ukrali dio mojeg pokvarljivog bogatstva, nisu ni dirnuli Vječno bogatstvo, bogatstvo vjere u Alaha, Suosjećajnog boga. A to je istinsko životno bogatstvo!«

Velike nevolje iz čovjeka mogu izvući ono najbolje. Ne bježite od njih,  nego ih dočekujte kao prijatelje. Neće vas ubos- ti. Od uspjeha će vas voditi do još većih uspjeha.

— J. P. Vaswani svojim učenicima u Indiji

 

 

UDARITE  NA  OVOME  MJESTU

 

Egipćanin Dhun-Nun zorno je objasnio kako je došao do znanja skrivenih u faraonskim zapisima.

Na jednome kipu, s ispruženom rukom i kažiprstom, bile su urezane riječi: »Udarite na ovome mjestu i doći ćete do bla­ ga«. Podrijetlo mu je bilo nepoznato, no generacije i generacije ljudi čekićem su udarale na mjestu na koje je pokazivao. A bu­ dući da je bio od najtvrđeg kamena, tragovi udaraca jedva su se vidjeli, pa je značenje natpisa i dalje bilo nepoznato.

Obuzet razmišljanjima o tom kipu, Dhun-Nun je jednog dana točno u podne uočio da sjena ispruženog prsta, na koju nit­ ko godinama nije obraćao pozornost, slijedi liniju između kame­ nih ploča pod kipom.

Označivši mjesto,  skupio je potreban alat i udarcima dlije­ ta pridignuo jednu kamenu ploču. Pokazalo se da je ona pokriva­ la ulaz u krovu jedne podzemne špilje pune neobičnih umjetnina, zahvaljujući kojima je utvrdio točan način na koji su izrađivane, odavno zaboravljenu metodu, te je tako došao i do blaga, kao i do  formalnijih  vrijednosti koje  su predmeti donijeli kroz povijest.

— iz Priča derviša

 

 

 

NIJE BIO NIGDJE DRUGDJE

 

Križ i kršćane, jedne do drugih, proučavao sam. Nije  bio  na križu. Otišao sam u hinduski hram, u drevnu pagodu. Ni u jednoj od njih nije bilo znaka. Uspeo sam se na Heart, i došao do Kan- dahara. Gledao i tražio. Nije ga bilo u visočju, nije ga bilo u do­ linama. Odlučno sam se uspeo na vrh čudesne planine Kaf. Jedi-

 

no je ondje živjela legendarna ptica Anqa. Otišao sam u Meku. Nije bio ni ondje. O njemu sam se raspitivao kod mudraca. Neg­ dje je iza onog planinskog lanca... Tada sam se zagledao u vlas­ tito srce. I ugledao ga ondje, na mjestu koje mu pripada. Nije bio nigdje  drugdje.

— Jalalu'ddin  Rumi

 

 

 

2. 2. ZAKON

 

Nikome neću dopustiti da mi ponižava  dušu  tjerajući me  da ga mrzim.

— Booker T. Washington

 

 

 

Čovjeka koji ustraja­ va na ostvarenju pra­ vična cilja neće po­ kolebati mahnitost onih koji su oko nje­ ga i koji traže ono što je pogrešno, kao ni prijeteće držanje

tiranina.

—   Horacije

 

 

Glava je najmudrija kada je hladna, a sr­ ce najjače kada ot­ kucajima odgovara

na plemenite

zamisli.

• Ralph Bunche

 

 

Koga prate plemeni­te misli, nikada neće biti sam.

• Philip Sidney

 

KOGA MRŽNJA mijenja? Koja stanja mržnja poboljšava? Odgovori na ta pitanja možda će nas iznenaditi.  Mržnja,  kao  i  molitva, može promijeniti čovjeka koji sudjeluje u aktivnosti, dok onaj ko­ ji bi mogao biti meta mržnje može ostati potpuno nepromijenjen. Ako netko nogom udari zid koji je pred njim, ozlijedit će se on sam, a ne zid! Mržnja ne mijenja čovjeka prema kojem je ta ener­ gija usmjerena. U tom kontekstu može umanjiti veličinu čovjeka koji mrzi!

Na primjer, bi li energiju koja započinje kao mržnja bilo moguće usmjeriti u suprotnome smjeru, prema učenju radosti ne­ ograničene ljubavi? Je li zbog preusmjeravanja naših stavova pri­ mjenom mudrosti na prirodne impulse mržnja prije korisna nego opasna? U knjizi  Vaše četiri velike emocije David Seabury piše:

»Kod nastojanja da shvatimo mržnju i pretvorimo je u nešto ko­ risno — a to nije neizvedivo — najvažnije načelo koje se odnosi na emocije trebalo bi postati poznato svima: činjenica da  se mržnja najčešće izražava zbog straha... Ako ne znamo da uglav­ nom mrzimo zbog straha, možemo se bez prestanka ponašati nepravedno, a da toga nismo ni svjesni«.

Nema sumnje u to da kao pojedinci možemo nadzirati osobni pogled na život, kao i vlastite stavove. Stvoritelj nam je dao dar donošenja odluka, moć izbora. Moć biranja čovjekova je odlika koja donosi najveću radost i životnu energiju. Stoga bi svjesna odluka o  početku istraživanja i  učenja na području nad-

 

Školovanje za cilj ima formiranje ka­

raktera.

—  Herbert  Spencer

 

zora nad mislima mogla koristiti svakome  pojedincu  i  pomoći nam da izgradimo siguran, duševno zdrav i  plodonosniji  život. Kako više istraživanja i marljivosti usmjerava naše emocije na po­ zitivan i produktivan način?

Američki pedagog afričkog podrijetla Booker T. Washin­ gton itekako je bio svjestan moći izbora kada je rekao: »Nikome neću dopustiti da mi ponižava dušu tjerajući me da ga mrzim«. U ranoj je mladosti bio toliko siromašan da se zaposlio već s devet godina. Za situaciju u kojoj se našao lako je mogao okriviti teške okolnosti u kojima se rodio, te sve to iskoristiti kao izliku  za mržnju. Umjesto toga, uspio je obuzdati i upotrijebiti energiju, kanalizirati je tako da poboljša svoj i živote drugih.

 

 

Često mi je padalo na pamet kako bi za određivanje čovjekova karaktera najbolje bilo potražiti određen mentalni ili moralni stav  u kojem bi se, kada bi ga zauzeo, osjećao najdublje i najintenziv­ nije aktivnim i živim. U takvim trenucima, unutarnji mu glas govo­

ri: 'To sam pravi ja!'.

—  William  James

 

 

 

Booker T. Washington radio je kao podvornik kako bi se mogao školovati — bio je uvjeren da će time doći do poboljšanja na osobnome planu, ali i da će s vremenom moći poboljšati život čovječanstva. Umjesto da se smatra žrtvom teških okolnosti, pre­ uzeo je nadzor nad vlastitim životom. Diplomiravši, prihvatio je mjesto ravnatelja nove škole za crnačku djecu u Tuskageeu, u Alabami. Izazovi koje je donio veliki novi projekt — nedostatak novca i opreme, neprimjereni objekti itd. — nisu obeshrabrili čovjeka s ciljem i odlučnošću da ostvari taj cilj.

Umjesto da dragocjenu energiju uludo troši na besciljna prepiranja ili ljutnju, nadahnuće i gorljivost usmjerio je tako da mnogima ostvari viziju o školovanju. Booker T. Washington niko­ me nije dopuštao da mu ponižava dušu jer je zadržao odgovorno­ st za unutarnje »ja«. Znao je da jedino sam može nadzirati svoje unutarnje biće.

 

 

*

 

3. ZAKON

Radi što ti je zadano! Rad po svemu nadilazi dokonost!

— Bhagavadgita

 

 

 

Ako svaku neumolji­ vu minutu svog živo­ ta možeš ispuniti

sa šezdeset sekundi izdržljivosti, uvijek dajući sve od sebe, tvoja je zemlja i svo

njezino blago i — štoviše — postat ćeš čovjekom, sine

moj!

—  Rudyard  Kipling

 

OMILJENI učitelj jednom je rekao: »Što god vrijedi obaviti, vrijedi obaviti dobro«. Te riječi nedvojbeno su stvarne i praktične, a iz­ ražavaju i ključnu mudrost. Ako odvojimo dovoljno vremena i uložimo trud za obavljanje određene zadaće, ne bi li bilo logično vrijeme i energiju koristiti mudro i produktivno? Ne bi li pos­ većivanje nečega što ne odgovara našoj potpunoj pozornosti i maksimalnim mogućnostima bilo čisto gubljenje  dragocjenih  po­ tencijala? Biti najbolji u samo jednome području često je korisni­ je nego biti drugi po redu u više različitih područja.

Kada bismo krenuli u potragu  za  dominantnim  čimbeni­ kom u sebi, faktorom  koji  nas može  simbolizirati kao jedinstveno biće, do čega bismo došli? Koje odlike mogu individualizirati bit našeg pravog »ja«, i ojačati nas za život? Ako skupina prijatelja spomene vaše ime, kojim bi  vas  osobinama  opisali? Možda  biste čuli i ovakve opaske: »U  svemu  što  radi  od  sebe  daje  100  pos­ to«. »Povjerite mu neki posao i možete biti sigurni da će ga oba­ viti temeljito i potpuno!« »Do  krajnjih  je  granica  predana  i  oda­ na!« Ili: »Svojim se darom koristi mudro i djelotvorno, te krajnje gorljivo!« Takve riječi govore o životu koji se živi u cijelosti  i  ko­ risno.  Nema  uzaludnog  razbacivanja  dragocjene  energije.

 

 

O, Sine čovječji! Dopalo mi se što si stvorio, pa sam stvorio tebe. Stoga me voli da mogu izgovoriti tvoje ime i dušu ti ispuniti du­

hom života.

—   Baha'u'llah

 

 

 

Kako položiti snažniji temelj na kojem ćemo razvijati i gra­ diti dar i sposobnosti? I koje darove uopće možemo izgraditi? Stalno traženje načina za razvoj i težnja tome da se poboljšamo svakako je jedan »građevinski blok«.  Razvijanje prirodnog talenta i sposobnosti ponudit će nam mogućnosti za nove pozive i može povećati i poboljšati naš sadašnji rad. Kao još jedan »alat« pos­ lužit će nam i situacije u kojima se okružujemo kvalitetnim ljudi­ ma. Riječ je o marljivim, poštenim, poniznim, časnim i karakter­ nim ljudima koji nam mogu pomoći u mentalnome razvoju jedna­ ko kao i u duhovnome. Sposobnosti poboljšavamo povezujući se

 

Poniznost je prvi ko­ rak u stjecanju

mudrosti.

—  Anonimna

 

 

 

 

Život je nalik na svi­ ranje violine na jav­ nome mjestu i uspu­

tno  učenje instrumenta.

—  Samuel  Butler

 

 

 

 

 

Gorljivost je u osno­ vi svih oblika napret­ ka. Zahvaljujući njoj dolazi do uspjeha.

Bez nje ostaju samo

izgovori.

— Henry Ford

 

s ljudima čija djela i  stavove poštujemo i  kojima se divimo.  Od takvih stručnjaka moguće je naučiti mnogo.

Jednako tako možemo donositi važne odluke koje se teme­ lje na otvorenom i marljivom istraživanju, umjesto na popularnim trendovima. Učimo donositi plodonosnije odluke i stjecati pošto­ vanje ljudi kada nam se pogled ne zadržava na površinskoj slici. Otvorenost prema sve većoj slavi i mudrosti svemira može potak­ nuti gorljivost i uzbuđenje prema životnim mogućnostima. Kada naučimo poštivati raznolikost  svemira koja  se iskazuje oko nas, kako bi se uopće moglo dogoditi da nas ne dirne poniznost?

Strah od pogrešaka u čovjeku može izazvati oklijevanje. Međutim, dopustimo li samima sebi da nas paraliziraju razmišlja­ nja o tome što bi se sve moglo dogoditi, vjerojatno ćemo si odu­ zeti mnoge prilike za napredovanje, osmišljavanje, stvaranje ili is­ kušavanje novih stvari. Je li dragocjeno vrijeme moguće gubiti odugovlačenjem? Može li strah biti izgovor za odustajanje od po­ kušaja? Možemo li prihvatiti činjenicu da se uz razne  pokušaje pojavljuju i pogreške? No ne bi li najveća pogreška bila ne po­ kušati i u cijelosti ne sudjelovati u životu? Možemo li proučiti po­ uke koje smo izvukli iz pogrešaka u prošlosti i upotrijebiti ih ta­ ko da nadahnjuju mudrost u našim budućim odlukama i postup­ cima? Bi li čovječanstvo ostvarilo sve do čega je došlo bez po­ kušaja i pogrešaka? Možemo  li se sjetiti  i situacija u kojima je netko tko je punu pozornost posvećivao istraživanjima i otkriva­ nju svojim nastojanjima donio stvarnu i veliku promjenu?

Na koje je sve načine moguće poboljšati produktivnost? Nismo li produktivniji  kad djelujemo svrhovito,  gorljivo  i  održa­ vamo vlastiti osjećaj zadovoljstva? A kada činimo nešto što voli­ mo, nešto u čemu uživamo,  ne  postaje li nam život zahvaljujući tome  produktivniji?

Dokon je život uludo utrošen život. Život bez cilja i svrhe također je uludo utrošen život. Kako svrha povećava produktivno­ st? Gary Moore, autor nekoliko knjiga u kojima se integriraju du­ hovnost i upravljanje bogatstvom kaže: »Istražujte, planirajte i analizirajte. Kada naučite pogledati prije nego što skočite, nećete prestati uživati u životu, nego ćete samo lakše izbjegavati nepot­ rebne brige. Nema sumnje da spontanost u život donosi  malo okusa, novih začina i uzbuđenja koja se povezuju s neočekivanim. Ali kod velikih odluka koje mijenjaju  život, malo  planiranja  nije samo korisno, nego i presudno. Ne možete znati što vam donosi život, no možete se pripremiti za mnogobrojne situacije oboruža­ te li se kvalitetnim informacijama.«

 

Ovladavanje razlučivanjem važan je korak zahvaljujući ko­ jem ćete postati odgovornijom osobom. Zahvaljujući istraživanju, školovanju, opažanju i duhovnom vođenju, naučit ćemo procjenji­ vati ključne aspekte svih situacija. Za to je potrebno panoramski sagledati cjelokupnu situaciju, sve okolnosti, a ne samo dio s ko­ jim ćemo se najlakše uhvatiti u koštac. Takvo otvoreno istraživa­ nje i marljivost mogu nam pomoći da dođemo do  najboljih mo­ gućih odluka, bilo da je riječ o poslu, vezi ili duhovnome putu. Kada se jednom odlučimo za smjer, svaka minuta može postati važna ako nastojanjima posvetimo punu pozornost i uložimo cje­ lokupan trud! »Polovična pozornost dovodi do uzaludnog trošenja života!«

 

 

*

 

 

4. ZAKON

Gorljivost      je       zarazna.          —        Anonimna

 

 

Gorljivost i odušev­ ljenje vode nas do veličanstvenih posti­ gnuća na svim pod­ ručjima, te do ideala zamišljenih u umu.

— Charles  Fillmore

 

 

 

Najteži oblik ban­ krota upravo je duša koja je ostala bez

gorljivosti.

— Rebecca Clark

 

GLASOVITI KIPAR i slikar Michelangelo za života je, koliko je poz­ nato, izradio četrdeset četiri skulpture. Većina ljudi zna za neka od najpoznatijih dovršenih djela — David, Piet i Mojsije, da na­ vedemo tek neke. Znate li, međutim, da je dovršio tek četrnaest skulptura? A onih trideset koje nije dovršio vrlo su zanimljive. Na primjer, na jednom mramornome djelu vidi se oblikovan lakat ili začetak ručnog zgloba. Preostali dio čovjekova lika i dalje je za­ točen u kamenu. Na jednom drugom komadu vidi se noga s bed­ rom, koljeno, list, peta i stopalo isklesani u čvrstome kamenu, no sve ostalo zamrznuto je duboko pod kamenom.

Kada u nekom talijanskom muzeju pogleda ta nedovršena remek-djela, čovjek će možda pomisliti: »Kakva je tragedija što ih nije dovršio!« i nastaviti dalje. Ali pričekajte trenutak i razmislite malko bolje! Nismo li i vi, ja i ostali ljudi remek-djela u razvoju pod rukama vrhunskoga kipara? Na životnome putu zapravo smo u nastajanju. A što točno postajemo? Koje su to silne, neizrecive i neistražene mogućnosti još zatočene u nama?

Uvijek možemo više. Kad nas iskušenje mami da se zaus­ tavimo uz životni put i divimo se pogledu, trebamo se zaustaviti! Nikada ne smijemo propustiti priliku da vidimo nešto lijepo. Ali

 

Gorljivost daje ener­ giju, a energija znači

život i snagu.

— Charles  Roth

 

nemojte predugo stajati zagledani u ljepotu! Zahvalite se na tom daru i sreći, pa nastavite dalje, prema novim visinama. Svijet ra­ dosti, veselja i gorljivosti, ili zadivljenosti i ushita, širi se na sve strane. Kada oslobodimo maštu i gorljivost, tko zna što sve možemo postići?

 

 

Bez gorljivosti nitko nikada nije postigao nešto veliko.

— Ralph  Waldo  Emerson

 

 

 

U knjizi Posegnite za novim životom dr. Robert Schuller napisao je malenu priču u nastojanju da predoči značenje gorlji­ vosti:

 

Gorljivost je ona zagonetna sila koja prosječnog čovjeka pretvara u iznimnog pojedinca. Pridiže nas iz premorenosti i uli­ jeva nam  energiju. Izvlači nas iz prosječnosti i dovodi do iznim- nosti. U našem životu pali blistavo svjetlo, sve dok nam lice ne zasja, a oči se zaiskre. Riječ je o duhovnome magnetu koji k na­ ma privlači sretne ljude. Riječ je o radosnome izvoru koji pršti od života i privlači ljude koji nam povjeravaju svoju radost. Iz toga izvora iskače samopouzdanje koje svijetu viče: »Mogu! Moguče je! Idemo!« Gorljivost je dugo traženi  izvor mladosti...  Pijte  iz tog izvora, pa čete iskusiti čudo. Obeshrabrenost će se raspršiti poput jutarnje magle na podnevnome suncu. Odjednom ćete se početi smijati, zviždati, pjevati, znati da ste Božje dijete. Gorlji­ vost — kada vam je netko ponudi, prihvatite je, osobito ako je ne želite.

 

Kakav život! Živjeti znači stvarati. I dok svjesno stvaramo, kako živjeti u skladu sa životom i gorljivo sudjelovati u božanskoj kreativnoj moći? Pojedinac koji se prihvaća neke korisne aktivno- sti kao pozitivne pustolovine može i u drugima nadahnjivati sličan stav. Na koje načine osoba koja uživa u poslu i traži nove načine iskazivanja gorljivosti može pomoći drugima da se povedu za nje­ govim primjerom? Prihvatimo li se svojih  zadaća  s  gorljivošću, hoće li i ljudi koji nas okružuju krenuti našim putem? Što  god čovjek činio, bilo to nešto dobro ili loše, sve može biti zarazno. Osmijeh može biti zarazan, kao i namrgođenost.

Kako onda iskusiti pravu sreću i gorljivost? Možda,  iz­ među ostalog, iskrenom otvorenošću. Možda i dobronamjer- nošću?  Ili,  kada  bismo još  ojačali  dobronamjernost  dopuštajući

 

joj da preraste u neograničenu ljubav prema svim ljudima? Mno­ gi žele živjeti dobro, u fizičkoj snazi i zdravlju, uz mentalno zani­ manje,  moralne  i  etičke vrijednosti  i  duhovni  cilj.  Temelji  li  se

»dobar život« dijelom na točno određenome sustavu vrijednosti u kojem i radost i gorljivost služe i kao uzrok i kao posljedica?

Riječ gorljivost  odgovara riječi  »entuzijazam«,  koja je  po­ tekla od grčkih i latinskih izraza za »ispunjenost duhom«.

 

Da bismo je valjano izrazili, stvar mora poteći iznutra, a mora je

pokrenuti njezin vlastiti oblik.

— Meister Eckhart

 

 

*

 

 

5. ZAKON

Ponavljanjem malih pokušaja dovršit ćemo svaki posao

—  Og Mandino

 

 

Vidimo da su velike stvari načinjene od malih, a male se smanjuju sve dok na koncu iza njih ne ugledamo Boga.

—  Robert  Browning

 

 

 

I mala stvar može se uspoređivati s veli­ kom, i pritom poka­ zati tragove znanja.

— Julije  Cezar

 

MLADA ŽENA pričala je o uspomenama iz djetinjstva. Otac slikar marljivo je radio za stalkom,  miješao boje i oslikavao platna.  Ona je često sjedila na  podu,  u  blizini,  jednako  obuzeta  svojim  drve­ nim bojama i bojankom. Često se događalo da otac  odloži  kist  i uzme je u krilo. Potom bi joj u ručicu stavio kist i pridržavao ga. Polagano i obzirno, beskrajno strpljivo,  vodio  je  njezinu  ruku  i kist, uranjajući ga u paletu i  miješajući raznorazne  boje.  Zatim na platnu  pred  njima  ostavljao  tragove  mokrom  i  sjajnom  bojom.

Djevojčica je zadivljeno gledala kako zajedničkim snagama slikaju predivne motive. Taj otac pun ljubavi vjerojatno se nadao da kćeri predaje vještine koje će joj u životu donijeti veliku radost i zadovoljstvo. I dan danas ta djevojčica, Joni Tada — kvadriple- gičarka od nesreće na bazenu koju je doživjela kao tinejdžerica

• slika. Međutim, kist sada drži zubima! Veći dio zarade od pro­ daje slika usmjerava  na pomoć Njezino je suosjećanje odraz onoga što ju je naučio nježni otac pun ljubavi.

Tko je uopće u stanju nabrojati sve malene pokušaje Joni i njezina oca koji su omogućili njezin umjetnički uspjeh?! Što više radimo na poboljšavanju nečega — dara, cilja, posla, odnosa, ni­ je važno čega — to smo uspješniji u dosezanju cilja. Napreduje­ mo korak po korak. Ako smo u stanju artikulirati vlastiti osjećaj

 

Promatranjem Priro­ de, rukotvorina koje Priroda radi u sklopu svoje Umjetnosti, iz skromnih početaka nastaju velike stvari.

— John   Dryden

 

za cilj, jesmo li u određenoj mjeri napredovali na putu transcen- diranja vlastitoga »ja« i pružili ruku cjelokupnome čovječanstvu? Jednom davno popularna je bila pjesma »Male stvari puno znače«. Ta je tema važna i za život u današnjem svijetu. Bilo da nastojimo iz kaosa i previranja priječi u stanje mira, iz straha u ljubav, od učenja u kreativnost, od nastojanja do ispunjenja cilja, te  usputne  sitnice često  nas tjeraju naprijed,  iskustvo  po iskus­ tvo, prema cilju. Kako su neke od »sitnica« u vašem živoru utrle

put većim postignućima?

 

 

Sposobnost kreativnog razmišljanja upotrijebit ću da ostvarim us­ pjeh u svim vrijednim nastojanjima koja započnem. Bog će mi po­

moći pokušam li pomoći samome sebi.

—  Paramahansa  Yogananda

 

 

 

Sjećate li se učenja tablice množenja u školi? Odakle ste počeli? Od prvog umnoška — jedan puta jedan jednako je jedan

• i tako ste nastavili prema većim brojevima. Koliko ste puta po­ novili prvi umnožak dok ste ga zapamtili? Zatim ste prešli na slje­ deći umnožak i tako Riječ je o dobrome primjeru »ponav­ ljanja malenih pokušaja kojima se dovršava velik pothvat!« Zah­ valjujući vježbanju i ponavljanju, moguće je ostvarivati sve slože­ nije zadaće.

Život često nazivamo učionicom duhovnog bogatstva. Bi li i ta »malena« životna iskustva mogla služiti kao poligon na kojem učimo kako trebamo biti budni i paziti na prilike koje nam kuca­ ju na vrata? Pred nama se tek rijetko pojavljuju izazovi s kojima se ne možemo suočiti, prepreke koje ne možemo nadvladati ili nerješivi problemi. Nije li najbolje svakoj situaciji pristupiti s po­ zitivnim stavom i zatim napredovati korak po korak? Uviđate li vrijednost dosljedne svakodnevne primjene  stavova  i  aktivnosti koji  služe  ispunjavanju naših ciljeva?

 

Najbolje se uči

vježbom.

—   Aristotel

 

 

 

 

Od svega na svijetu najbolje je kada otac djeci u naslijeđe os­

tavi pozitivan

primjer.

—   Anonimna

 

Naglasci ••

 

1. Nemoguće je samo ono što nije iskušano.

 

2. Kako možemo iskoristiti prirođenu moć kreativnosti?

 

2. Mudar čovjek izbjegava negativne emocije i destruktivne ak­
3. Kako nam primjena neograničene ljubavi pomaže da postane­ mo »budnijima«?
4. »Koga prate plemenite misli nikada neće biti sam« (sir Philip Sidney).
5. »Uspjeh je putovanje, a ne odredište, i pola užitka leži upra­ vo u tom putu!« (Wayne Dyer).
6. Možemo li  ostati  čvrsto  privrženi  vlastitim  vrijednostima, unatoč  uvjerljivosti  protivljenja?
7. Kakve su silne i neistražene mogućnosti zatočene u svakome od nas?
8. Prihvatimo li se posla gorljivo, hoće li taj duh prijeći i na lju­ de koji nas okružuju?
9. Kako iskusiti  stvarnu  radost  i  gorljivost?

 

10. Napredujemo korak po

 

12. Kako nam životne »sitnice« pomažu da napredujemo do većih stvari? I kako bismo opisali te »veće stvari«?

 

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

Pozitivne mentalne odlike često nazivamo »graditeljima« našeg napredovanja na životnome putu. Nerijetko čujemo i riječi »naše misli određuju naš svijet«. I doista, naše razmišljanje snažno i du­ boko djeluje na naš život. Prikazi naprednog mentalnog razvoja često naglašavaju činjenicu da gotovo i nema ostvarenja punog potencijala bez uvježbana uma. Stvar nije samo u tome što raz­ mišljamo, nego i kako razmišljamo: to,  naime  bitno  utječe  na naše životne obrasce. U knjizi Što sve možemo biti Piero Ferru- cci navodi nekoliko odlika uma koji dobro funkcionira. Svakome od nas vjerojatno mogu poslužiti za zanimljive usporedbe.

 

Dobar um:

• Može se po želji koncentrirati i dubinski istražiti svaku zada­ nu temu, čak i u situacijama u kojima postoje drugi elementi koji odvlače
• Može organizirati misli i zamisli,  sjećanja  i slike  tako  da  ti unutarnji arhivski sustavi uvijek budu  
• Može postati svjestan kolotečina unutar kojih funkcionira i sv­ jesno iz njih  izići.
• Uviđa sve aspekte određene situacije, a ne samo one koje su mu
• U stanju je graditi čvrstu i prikladnu  
• Lako se iz jednog mentalnog svijeta prebacuje u drugi i u svi­ ma se osjeća kao kod kuće.
• U stanju je procijeniti  i modificirati  vlastiti  način  funkcionira­
• U stanju je proučiti pojedinosti a da se među njima ne izgu­ bi, te spoznati opća načela a da ne zaboravi
• Nikada ništa ne uzima zdravo za
• Svjestan je vlastitih ograničenja i u stanju je nadići
• Vlastito funkcioniranje doživljava kao užitak bez

 

 

*