Nastavljamo sa mitovima o pojedinim sazviježđima, odnosno znakovima zodijaka, danas je na redu Bik, drugi u nizu.

Sazviježđe Bika jedno je od većih zvjezdanih konstelacija, koje graniči sa poznatim Orionon i susjednim sazviježđima Ovna i Blizanaca. Bik sadrži i poznatu skupinu zvijezda Plejada odnosno Vlašiće, a imena su dobili po grčkoj mitologiji odnosno narodnoj predaji.

Ono što je meni opet fascinantno je da su narodi Sumerana, Egipta, čak i u Australiji kao i u pećinama Francuske u istim zvijezdama vidjeli isti lik - Bika. Što ukazuje da smo svi povezani medusobno, kao i sa zvijezdama, Svemiru. I stoga me još uvijek kopka pitanje je li se neki kreativac sjetio i sam spojio te zvijezde u lik Bika ili su nam šapnuli sa zvijezda, a netko je ulovio taj zvjezdani šapat i dobio poruku, ideju ? (to pitanje vrijedi za sve likove na nebu, ne samo za Bika).

Uz Bika se vežu mnoge priče i mitovi raznih naroda, u grčkoj mitologiji postoje dvije priče jedna o Minotauru, koji ima ljudsko tijelo i glavu bika, a druga je o otmici Europe .

Odlučio sam se za ovu drugu, jer kažu da je Europa ustvari u prenesenom smislu Aštar božica ljubavi Bliskog Istoka, koju su štovali pod sličnim imenima Egipćani, Feničani i narodi Mezopotamije. Europa dolazi iz grčkog Εὐρώπη (Eurṓpē), a znači ona koja je, širokog lica. Budući je cijela priča je prekrasna, ljubavna priča, a Venera, vladarica Bika u horoskopu je također božića ljubavi, to mi onda ima više smisla i bolje se uklapa u samo shvaćanje znaka Bika i njegovih osobina.

Tako, sada sam sve napomeuo unaprijed, jer mi je priča posebno lijepa i ostavit ću je stoga bez komentara na kraju i pustit ću je neka sama teče :

Na obalama Sredozemnog mora u feničkom gradu Tir vladao kralj Agenor sa svojom ženom Telefasom (dalekosjajna).

Imali su trojicu sinova, a zvali su se Kadmo, Kiliks i Feniks, te kćer imenom - Europa.

Europa je bila djevojka neviđene ljepote, a čiju ljepotu i ljupkost je uočio i sam bog Zeus. Zeusu je Europa bila toliko lijepa da se odmah zaljubio u nju samo što ju je pogledao i odlučio pošto poto doći do nje. To nije bilo lako jer Europa nije nikad bila sama, ona je bila princeza i stoga uvijek u pratnji svojih dvorskih djevojaka, a niti kralju Agenoru, Zeus nije mogao samo tako banuti i zatražiti od Agenora ruku, kćeri mu Europe.

Tako je smislio način i odlučio se pretvoriti u Bika. U tome mu je pomogao i Hermes, glasnik bogova, koji je glumio čuvara stada, te su jednog dana, dok se Europa sa djevojkama zabavljala na obali i brala cvijeće na obližnjoj livadi, Hermes u liku pastira i Zeus u liku bika približili se skupini djevojaka, umiješavsi se u stado bikova kralja Agenora.

Hermes se lagano sa svojim stadom udaljio i ostavio Zeusa u liku bika da bude sam da ga Europa zamijeti. Europa nije mogla, a da ne zamijeti bika, jer je pred njom stajao prekrasan, snažan i veliki bijeli bik. Bik potpuno bijeli kao snijeg, velikih smeđih, toplih očiju. Europa, privučena njegovom pojavom i pitomošću približila se bijelom biku. Ugledala je prekrasne rogove, koji su bili tako lijepi i izgledali kao da ih je sam umjetnik isklesao, a na suncu su se ljeskali, kao da su sami dragulji.

Europu nije privukao samo izgled, već i pitomo ponašanje tog prekrasnog bika, koji je imao topli pogled. I dok se tako približavala opčinjena njegovom pojavom, osjetila je kako iz njegovih nosnica dopire prekrasan miris šafrana.

Prišla mu je, pomilovala ga, dok je on spustio glavu i dao znak, dozvolu da ga može milovati, te ga je okitila vijencem netom ubranog cvijeća. Gladeći ga tako, bik je postajao sve umiljatiji i Europa, je toliko uživala u njegovoj blizini, da više nije niti čula šum valova na obližnjoj plaži i zaboravila je na svoje djevojke.

Bilo je nešto posebno u tom prekrasnom potpuno bijelom biku. Europa je poželjela biti potpuno u njegovoj blizini, stopiti se s njim i sama ne zna kako se toga sjetila da se popne na njegova leđa. Bik kao da je pročitao njene misli i spustio glavu imalo se sagnuo, a Europa se u trenu našla na njegovim leđima.

Odjednom, u tren oka bik pojuri ko sumanut prema moru, u more i jurio je i plivao koliko ga noge nose, brzinom vjetra, ni sam Hermes hitronogi ga ne bi sustigao.

Europa, iznenađena, šokirana, ukočila se i čvrsto držala biku za vrat, ne znajući što ju je snašlo.

Tako su zajedno Zeus i Europa jurili morem, gdje su im se pridružile morske nifme Nereide, jašući na delfinima, Posejdonov sin Triton, koji je puhao je u svoj rog, a u pratnju je stigao i sam bog mora Posejdon - Zeusov brat. Europa je shvatila da je bik neko božanstvo i preklinjala ga za milost.

Kada su stigli na obale Krete, do spilje, do Dikteonske pećine, mjesta gdje je u tajnosti Titanida, božića Rhea rodila Zeusa, ne bi li ga spasila od pomahnitalog  muža boga Krona, koji je u strahu da ga ne svrgnu njegova djeca, pojeo svoje sinove i kćeri. Kada je Rhea rodila, dala je svom mužu dala smotuljak kamena i tako spasila Zeusa.

Na kraju je Zeus ipak došao glave starom Kronu i ustanovio novi poredak.

U toj pećini, dakle se Zeus prikazao u svom pravom obličju, a Europa još uvijek u šoku i nevjerici. Međutim, sada kada su stigli na Kretu, Zeus je upotrijebio silu, da bi bio sa Europom, na što je ona pružala otpor, te se Zeusu pretvorio u orla i stjerao je u lug čempresa, gdje ju je na kraju i silovao.

Nakon svega Europa se ipak na kraju zaljubi u Zeusa, a Zeus da se iskupi, Europi poklonio posebnu orglicu, koju je iskovao sam Hefest, bog vatre i nenadmašan kovač i zlatar.

Pored toga, Europa je na dar dobila još tri poklona. Talosa, brončanog diva da čuva Kretu, Lelapa zlatnog, besmrtnog psa, koji je čuvao pećinu u kojoj je mali Zeus odrastao i koji je bio brži od bilo kojeg lovca i kojemu niti jedna divljač ne bi mogla pobjeći i na kraju dobila je koplje koje uvijek pogađa svoju metu.

Europa je Zeusu rodila tri sina Minosa, Radamana i Sarpedona. Nakon nekog vremena Zeus više nije mogao, zbog Here, živjeti sa Europom na Kreti i morao je otići. Na njegov nagovor Europa se udala za kretskog kralja Asteriosa, koji nije imao djecu, te je prihvatio Europine sinove kao svoje. Tako je Europa postala prva kretska kraljica. Asteriosa je nakon njegove smrti naslijedio Minos, po čijem je imenu cijela jedna civilizacija dobila ime Minojska civilizacija, a koja je označila početak uspona Grka i njihove kulture.

Saznavši za otmicu Europe, u međuvremenu, kralj Agenor pokrene potragu za Europom i svoje sinove pošalje u svijet da je potraže. Sin Kiliks otišao je u Malu Aziju (današnja Turska), ali nije našao Europu, nego se nastanio na području jugoistoka Male Azije, a po njemu je to područje dobilo ime Kilikija (lat. Cilicija), drugi sin Feniks je otišao u Afriku.

Najmlađi sin i najdraži Europin brat Kadmo, otišao je u proročište u Delfima, da upita za Europu, rečeno mu je da je Europa na sigurnom i da ne brine više za svoju sestru. Također je mu je rečeno da ode u pokrajnu Beociju, sjeverno od Atene i neka osnuje grad, koji će postai moćan i bogat u budućnosti. Tako Kadmo ode u Beociju i osnuje grad i nazove ga Kadmija, koji se kasnije preimenovao u Tebu - prijestolnicu Sparte i buduću suparnicu Ateni. Kadmo je pored toga Grcima donio i pismo. Kadmo je pisao feničkim pismom iz kojeg se kasnije razvio grčki alfabet.

Nakon smrti Europe, Grci nazvaše svu zemlju sjeverno od Krete njenim imenom i tako je cijeli kontinent dobio ime - Europa, a Zeus je Europu pretovrio u sazviježđe, a za oblik sazviježđa on još jedom uzme oblik bika, kako bi zauvijek bio zajedno sa Europom.