Tridesetdrugi tjedan

 

1. ZAKON

Zbog svojih  iskustava  možemo postati ili ogorčeni ili bolji.

— Eric  Butterworth

 

 

Svijet je zrcalo i sva­ kom čovjeku daje odraz njegovog vlas­ titog lica. Namrštite mu se i on će vas pogledati  na­ mrgođeno; nasmijte mu se i smijte se s njim i bit će vam ve­

dar suputnik

—   William Makepeace Thackeray

 

EKSLIBRIS na jednoj knjizi, stavljen  1940. godine, sadrži i ove ri­ ječi  C.  Henryja  Cooka:

 

Svijet je ono što mi od njega stvorimo; naše misli govore kakav će bi­ti.

A ako je naš um toliko malen i uzak da vidimo samo to što vidimo, Nedostajat će nam profinjene spoznaje i kohezivno djelovanje Ljuba­

vi.

Nećemo poznavati vječiti motiv, ljubav prema skladu koji određuje naš cilj,

I uvijek prenosi poruku širenja svjetla u našoj duši.

 

Svako veliko putovanje, bilo da je riječ o pokušaju uspona na najvišu planinu ili otkrivanju šire istine o Bogu, obuhvaća i atribute odluke, odvažnosti i ustrajnosti. Da bismo doživjeli ostvarenje značaj­ ne potrage ili prilike, trebamo li razviti kreativnost, marljivost, gorlji­ vost i smisao? Malo je velikih putovanja koja se mogu dovršiti bez povremenog skretanja. Bit će trenutaka kad će nam se činiti da smo se izgubili. Možda će nam se činiti da smo griješili, ili ćemo se pitati koji je pravi smisao svega. Dio napredovanja na životnome putu sas­ toji se od učenja načina na koji je poteškoće moguće prihvatiti smire­ no, milosrdno i s ljubavlju. Što nam se događa na životnome putu ni-

 

Naša radost poput snova s krilima leti; Zašto tuga onda tre­ ba trajati dugo? Bu­ dući da žalost samo pojačava gubitak, Ne tugujte za onim

što je iza vas.

—  Anonimna

 

je ni približno toliko važno koliko je važan način na koji se suočavamo s time što nam se događa. Život nam katkada donosi neočekivane ob­ rate koji nas privremeno skreću s puta. Međutim, na temelju tih raz­ nolikih iskustava možemo učiti i nastaviti dalje. Zbog svojih iskustava možemo postati ili ogorčeni ili bolji.

Neki mladić obratio se starome svećeniku: »Oče, u glavi mi se pojavljuju raznorazne negativne, neprihvatljive misli i pomalo sam iz­ gubljen; ne znam kako im se suprotstaviti.«

Stari mu svećenik odgovori: »Pođi sa mnom, sine« i izvede ga u vrt.

 

»A sada raširi ruke i hvataj vjetar.«

Iznenađen, mladić ga pogleda. »Oče, ali ne mogu uhvatiti vjetar!«

 

Svećenik se nasmiješi i reče: »Jednako tako ne možeš spriječiti ni negativne misli. Ali moraš im se čvrsto suprotstavljati. Zadržavati korisne misli. Odbacivati one koje ne zaslužuju tvoju pozornost«.

 

 

Mi smo svijet, mi smo djeca, jedino mi donosimo dobro.

—  Lionel  Ritchie

 

 

Vidim u divovskim razmjerima, i jasno kao u laboratorijsko- me pokusu... da jačamo upravo od onoga što uspijemo

nadići.

• John Burroughs

 

Kao ljudska bića, u teškim trenucima često tražimo viši stu­ panj razumijevanja. Uviđamo li da do svjetla i novih otkrića možemo doći upravo usred toga što se događa? Je li moguće naučiti kako se prepustiti izazovima i poteškoćama? Kako zaliječiti i sebe i druge ka­ da nas razdire bol?

Možda je upravo velika žalost i bol jedna od najtežih situacija koje uopće možemo iskusiti. Većina nas tako reagira na težak gubitak ili tragičan događaj. Mi sami, ili netko nama blizak, možda smo doži­ vjeli bolest, tešku nesreću, prekid veze, financijsku katastrofu, gubitak imovine ili smrt. Čini se da je tuga posve prirodna reakcija na trage­ diju. U takvim trenucima često pomažu i velika ljubav i disciplinira­ nost. Mogu li teški trenuci biti dragocjene prilike za korištenje velike unutarnje snage i stjecanje većeg duhovnog bogatstva? Kabala, juda- istički mistični tekst, nudi nam riječi utjehe: »Životne nam nedaće da­ ju energiju da dosegnemo višu razinu«. Važne su naše reakcije. Hoćemo li utonuti u tugu ili ćemo se otvoriti prema daru i sreći koji niču iz tuge?

Predanost načelu prema kojem u svakom trenutku dajemo naj­ više od sebe, u svim okolnostima i svim uvjetima, omogućuje nam da pronađemo vrijednost i pridamo vrijednost svakom iskustvu. Što god

 

se događalo, ako smo svjesni i otvoreni, uviđamo da uvijek možemo mnogo naučiti. Možemo li zahvaljujući današnjim iskustvima razviti svoje razloge za sreću i nadarenost? I uvijek imamo mogućnost izbo­ ra. Možemo postati ogorčeni ili možemo svjesno postati bolji i veći. Kad naučimo spoznavati da svako iskustvo donosi  određeni  oblik sreće, naša se uzrujanost razblažuje. Stječemo energiju kojom se možemo vinuti do uzvišene razine svijesti u svim područjima života. Povezujemo se s koristima iz prilika i otkrivamo nove dubine mudro­ sti i ljubavi u mogućnostima koje pred nama otvara život.

 Vaš način života u tolikoj mjeri ne određuje ono što vam život do­ nosi, koliko stav koji imate prema životu; ne toliko ono što vam se događa koliko način na koji vaš um gleda na to što vam se do­ gađa. Okolnosti i situacije životu pridaju određene boje, ali zato ste dobili um kojim možete birati koje će to boje biti.

— John  Homer  Miller 

*

 

2. ZAKON

Sreća   nije     u   stvarima,      nego      u     vama.       —   Anonimna

 

 

Punina je  radosti  i sreće u tome da u svemu  opažamo

Boga.

—  Julian iz   Norwicha

 

SREĆA JE ISKUSTVO kojem vjerojatno teži svaki čovjek, tako da se čes­ to postavlja pitanje:  Gdje pronaći sreću? Sreća nije u stvarima, nego u svima nama. Sreća je unutarnja stvar! Ne možemo je »tražiti oko se­ be«. Neki ljudi i godinama traže izvan sebe — u stvarima, ljudima, mjestima ili situacijama — a sve u potrazi za srećom. Vrlo je vjerojat­ no da ste već čuli riječi poput: »Bio bih sretan samo kad bih vozio Mercedes«.  »Bila bih sretna kad bih živjela u velikoj kući na uzvisini«.

»Bila bih sretna kada bih mogla putovati svijetom«. Kad! Trajna i is­ tinska sreća izvire iz duhovne dimenzije. Sreća može poteći i iz oslo­ bađanja naših kreativnih sposobnosti radi ostvarivanja značajnih cilje­ va ili unaprjeđenja svrhe i smisla.

Autor Izreka (17:22) govori nam: »Veselo je srce izvrstan li­ jek, a neveseo duh suši kosti«. Čak i neki današnji znanstvenici dola­ ze do sve izraženijeg zaključka da je naša sposobnost da se smijemo i radujemo valjan pokazatelj stanja našega zdravlja. Ljudi koji imaju smisao za humor i sposobnost da se šale na vlastiti račun često vide

»vedru« stranu života. Jeste li znali da radost i smijeh mogu poticati

 

Duh Sveti samo je u onome koji ima ra­

dosno srce.

—  Talmud

 

rad naših unutarnjih organa i da pomažu u smanjenju krvnog tlaka? Radost i sreća pomažu opuštanju, pa tako i raspršuju bol. Dio naših mišića aktivira se zahvaljujući smijehu; kada se prestanemo smijati, mišići se opuštaju. Vedro je srce izvrstan lijek jer pozitivne emocije poput radosti, sreće, raspoloženja i smijeha utječu ne samo na naš imunosni sustav, nego nam daju i osjećaj da je u našem svijetu sve u redu.

 

 

Živimo u sve većoj radosti i sreći!

—    Dhammapada

 

Norman Cousins, autor Anatomije bolesti, od liječnika je doz­ nao da mu se stanje leđne moždine ubrzano pogoršava, te da za tu bolest praktički nema lijeka. Svjestan vrijednosti smijeha i radosti, Norman je odlučio pogledati sve urnebesno smiješne filmove koje mu je obitelj uspjela nabaviti i donijeti u bolnicu. Knjiga Anatomija boles­ ti opisuje kako se riješio neizlječive bolesti zahvaljujući lijeku koji se zove smijeh. Zvukovi sreće ne donose ozdravljenje samo tijelu, nego i duhu.

 

Kako bismo »pokrenuli« unutarnju radost, moramo  pronaći neku korisnu aktivnost. Pred nama su brojne mogućnosti za korisno služenje u područjima u kojima je pomoć itekako potrebna, poput dobrovoljnog rada u bolnicama, bliskog pomaganja djeci kojoj takva briga može mnogo pomoći, ili čitanja štićenicima staračkih domova. Mogućnostima za davanje i primanje sreće jednostavno nema kraja!

Pravo je čudo u svemu tome to što sreća često počiva u boža- nskome pojmu neograničene ljubavi. Ne u tome kad nas netko voli, nego u tome kada mi nekoga volimo, jer kada zračimo ljubavlju, au­ tomatski nas vole! Prisjetite se molitve sv. Franje Asiškog koji je re­ kao: »0, božanski Gospodaru, omogući mi da toliko ne tražim utjehu koliko nastojim utješiti. Da ne nastojim biti shvaćen koliko nastojim shvatiti, da ne nastojim biti voljen koliko nastojim voljeti. Jer primamo samo davanjem. A oprošteno nam je samo kada opraštamo«. Kakve prelijepe istine!

Neki poslovni čovjek obraćao se skupini školaraca, govoreći o radosti i sreći koje osjeća dok radi. Tražeći primjer koji će djeca lako shvatiti, prepričao im je jedno iskustvo iz djetinjstva. Kao dječak obožavao je penjati se na drveće, osobito na divovski hrast koji je ras­ tao pred kuhinjskim prozorom kuće u kojoj je odrastao. Kad god je zbog škole ili braće i sestara osjećao pritisak,  uspeo bi se na od­ ređenu granu i privio uz deblo. Kad je puhalo, zamišljao je da on i sta­ blo polagano i skladno plešu na vjetru. Činilo mu se da stablo voli nje­ govu nazočnost. Nikada ga nije ništa pitalo, niti sumnjalo u njega. A siva vjeverica koja je živjela više u krošnji često se spuštala i sjedila u njegovoj blizini.

Taj je čovjek djeci ispričao kako su i vrhovi stabala izvrsni za igranje. Gore se stječe dojam da vrijeme stoji. U blizini neba i obla-

 

Iz sreće se rađaju sva stvorenja, zahva­ ljujući sreći se razvi­ jaju i u sreću se

vraćaju.

—   Upanišade

 

ka uvidio je da je povezan s nečim daleko većim od sebe samog. I, što je možda bilo još najbolje od svega, s te je visine mogao promatrati cijeli obzor i svijet gledati iz vjevericje perspektive! Imao je osjećaj da ga stablo drži u zagrljaju, te da je tako i u zagrljaju prirodnoga svije­ ta. Nakon obilaska svojeg svetog mjesta na stablu, uvijek se dobro os­ jećao. Kad god bi osjetio umor, sjećao se osjećaja radosti koji se uvi­ jek pojavljivao nakon tih dragocjenih  trenutaka  provedenih  sa  stab­ lom. 

Najveća radost čovjeku koji razmišlja jest istraživanje i tiho pošto­

vanje prema neistraženome.

— Goethe

 

 

 

Univerzalna inteligencija — životna energija ili božansko — nije statična. Sam nas život podsjeća da je kreativnost uvijek aktivna, da je u stalnome protoku. Kad univerzalnoj energiji omogućimo da protječe kroz nas, projiciramo li se i sami u uvijek pokretno i skladno jedinstvo duha? Ona se kreće kroz nas. Izražava se kroz naš um i naše djelovanje. Plod je počesto osjećaj  povezanosti s cjelokupnim živo­ tom. Kada snazi božanske ljubavi omogućimo da protječe kroz nas, put duše koja se razvija počinje donositi veliku radost i sreću. 

*

 

3. ZAKON

Umirovljenje  može  biti početak korisne  karijere.

 

 

VEĆINA LJUDI veću sreću doživljava kada je tijekom cijelog života akti­ vna. Neki će možda zabrinuto govoriti o mogućnosti umirovljenja, dok će se drugi radovati mogućnosti da čine nešto vrlo korisno. Umirov­ ljenje nije završetak života! Jedna omiljena dugogodišnja učiteljica us­ poredila je odlazak u mirovinu s nabavkom novih automobilskih gu­ ma, tvrdeći da jedva čeka takvu promjenu, kako bi nastavila s radom. Namjera joj je bila u mirovini matematici poučavati posebnu skupinu učenika. Malena skupina učenika tako je željno iščekivala njezinu lju­ bav, potporu i znanje. Jedan čovjek, zaposlen u velikoj tvrtki iz koje je

 

Radnik se poznaje

po radu.

— Jean de  /a  Fontaine

 

 

Sav je rad...  pleme­ nit; rad je sam po sebi  plemenit...  La­ godan život nije ni za jednog čovjeka, ni za jednog boga.

• Thomas Carlyle

 

obavezno morao otići u mirovinu, rekao je da jednostavno »prelazi u drugo godišnje doba« u životnome pozivu! Mirovina nije smak svijeta ni završetak života, kao što ni dobivanje prvog posla nije početak ni svijeta ni života.

Umirovljenje daje najbolje rezultate kada ga ljudi pomno ispla­ niraju. Posve je u redu zaključiti karijeru pod uvjetom da smo isplani­ rali plodonosne aktivnosti koje će ispuniti prazan prostor. Dobro je postaviti nove i realistične ciljeve za vrijeme kada ćemo možda imati više vremena da ispunimo neke od produktivnih stvari za koje možda nismo imali vremena. Često se događa da, ako budućnost isplanira­ mo do pojedinosti, naše djelovanje nakon umirovljenja može biti i pro­ duktivnije od onoga što smo godinama radili za plaću!

U članku pod naslovom »Nikako završetak«  Martha  Smock piše: »Starost je pitanje svijesti, a istina o vašoj dobi kaže da ste u Du­ hu ni stari ni mladi. Duhovno ste biće na stalnome životnom putova­ nju. Iza vas je mnogo toga, ali je mnogo toga i pred vama... Odlazak u mirovinu ne znači da više ne trebate sudjelovati u životu. On vam ne oduzima ništa od istinske svrhe,  smisla i mjesta u životu.

Ako čovjek nema planove, tada je umirovljenje, osobito u ra­ noj dobi, gotovo oblik samoubojstva. Jer nije vrijeme za to da se opus­ tite i ne radite baš ništa. To nije ni mudro ni zdravo. Ono što je u smi­ slu konkretnog posla ostavljeno na polici, tek je jedna faza čovjekove produktivnosti.

 

Svakog trenutka svo­ jega života  molim — ne na koljenima, ne­ go svojim radom.

Rad i štovanje u me­

ni su jedno.

— Susan  B.  Anthony

 

Čovjek, za razliku svega ostalog organskog ili anorganskog u sve­ miru, razvojem nadilazi rad, hoda stubama svojih zamisli, dolazi

ispred svojih postignuća.

— John Steinbeck

 

Gospođa Talbot bila je imućna žena iz Daytona, u Ohiju. Nije igrala nikakvu ulogu u tvrtki koja joj je donosila veliku zaradu i mog­ la je jednostavno ne raditi ništa. Umjesto toga, vijeme je posvetila po­ maganju djeci i unučadi, te prijateljima, traženjem članaka koji nadah­ njuju. Jednom na godinu sastavljala je kalendar od 365 bitnih odlo­ maka, po jedan za svaki dan u godini. Oni kojima bi dala kalendar često bi se uzdignuli upravo zahvaljujući takvom nadahnuću. Oni su, pak, poruku često prenosili drugima, koji su je širili dalje i dalje i da­ lje, pa je od njezina rada koristi na koncu imao širok krug ljudi! Gospoda Talbot mudro je koristila vrijeme za korisnu i sretnu aktiv­ nost.

 

Jedna nagrada daleko nadilazi sav novac, nagrade i počasti. Riječ je o osjećaju da smo ispunili dužnost, obavili posao i služili na

 

O, narode moj! Radi u skladu sa snagom

koju imaš.

—  Kuran

 

najbolji mogući način. Riječ je o osjećaju sreće i zadovoljstva zahva­ ljujući stvarnome davanju i pomaganju drugima da steknu radost zah­ valjujući tome što također daju.

Jedan posrednik u prodaji nekretnina nekoliko je godina živio od provizije, te je rekao prijatelju: »Znaš, bilo bi mi užasno teško vra­ titi se na stalnu plaću. Mušterijama pružam kvalitetnu uslugu, a u skladu s time nagrada mi je provizija«. Potom mu je još objasnio da kad nekome služi, to čini ne razmišljajući o konkretnoj nagradi baš od te osobe. Služi najbolje što može, a ostalo prepušta Bogu!

Kad napredujemo uz osjećaj samopouzdanja i tako nailazimo na nove načine života koji nam se otvaraju nakon umirovljenja, dani i godine koji su pred nama uistinu mogu biti sretni. Ako je rad ključan za dobrobit svih pripadnika ljudske zajednice, tada on i oplemenjuje. Iz dana u dan trebamo samo tražiti prilike da s ljubavlju služimo i spo­ znajemo istinu koja govori da Božjoj dobroti nema kraja! 

*

 

4. ZAKON

Sreća koju tražimo neprestano nam izmiče; sreća koju pružamo uvijek se vraća. — Andersen

 

 

Trud u cilju usrećiva­ nja drugih uzdiže nas iznad nas samih.

— Lydia  M.  Child

 

SREĆA BLISTA kao istinska duhovna odlika. Srodna je neogra­ ničenoj ljubavi, mudrosti, poštovanju, zahvalnosti i svim ostalim božanskim pojmovima iz srca  božanskoga.  Sreća  je  stanje  duha koje pomaže svima. Sreća  je neopipljiva vrijednost koja  nam  po­ maže da na zemlji stvorimo kraljevstvo nebesko. Griješimo ako tražimo »stvari« umjesto  da  nastojimo  svima  pružati  sreću. Možda ćemo se baviti »traženjem sreće«, umjesto da  usrećujemo druge.  Kakve  su  posljedice?

Helen Keller kaže: »Mnogi griješe u predodžbama u vezi sa srećom. Do nje se ne dolazi zadovoljavanjem vlastitih poriva, nego odanošću vrijednim ciljevima«. Riječ je o čudesnoj istini. A Robert J. McCracken piše: »Najzaraznije sretni ljudi oni su koji zaboravljaju se­ be misleći na druge i služeći drugima. Sreća ne niče iz hotimičnog vabljenja, nego iz potpunog predavanja višim vrijednostima«. I to je is­ tina: Sreća koju tražimo neprestano nam izmiče; sreća koju pružamo uvijek se vraća. U sebi nosimo mehanizam koji izaziva sreću, gdje god bili, kamo god išli.

 

Tko god krene u potjeru za srećom uvidjet će da mu

ona bježi.

—  Harry  Emerson

Fosdick

 

Što je onda doista sreća? Je li moguće da je plod pronalaženja radosti u produktivnome radu, u obavljanju posla uz poštovanje i zah­ valnost? Ostvarujemo li sreću kada svaki novi dan doživljavamo kao dragocjeni novčić, tek nastao u ruci Božjoj, te ga provodimo mudro i promišljeno? Je li sreća plod pronalaženja radosti i zahvalnosti za ono što jesmo, uz istodobno posezanje prema višim oblicima smisla? Je li sreća nusproizvod poštenja, iskrenosti i odanosti najboljem  obliku našeg vlastitog »ja«, unutar poštenoga života i odanosti plemenitim ci­ ljevima? Je li sreća unutarnji mir koji je plod opraštanja i sebi i drugi­ ma, bez obzira na situaciju? Širi li se sreća na temelju doživljavanja tolikih poteškoća koje nas jačaju i tolikih nedaća zahvaljujući kojima postajemo mudriji? 

Oni koji ne traže sreću najvjerojatnije će je pronaći, jer oni koji traže zaboravljaju da čovjek najlakše postaje sretan kada teži tuđoj

sreći.

—  Martin  Luther  King,  Jr.

 

 

Vedrina u umu održava svojevrsno danje svjetlo i ispu­ njava ga stalnim i nepromjenjivim

spokojem.

— Joseph  Addison

 

Postavite si sljedeće pitanje: Koliko je vjerojatno da je božan­ ski smisao traženje sreće jedne od nebrojenih vrsta bića koja čine ma­ nje od tisućitog dijela povijesti jednog od milijardi planeta? Daleko je vjerojatnije da su ljudi stvoreni kako bi pripomogli ubrzanju božanske kreativnosti.

Jedan od načina doživljavanja sreće jest i posvećivanje nekoj aktivnosti koja nije izravno usmjerena na to da nam pruža sreću. Na primjer, ako razvijamo darove i počinjemo se isticati u određenoj ak­ tivnosti, možemo ostvariti i sreću i uspjeh. Između ostalih načina, sreću ćemo lakše shvatiti proučavanjem sretnih ljudi. Pomislite samo na sve ljude koje poznajete ili viđate, a koji zrače srećom. Koji je iz­ vor njihove radosti? Što od njih možete naučiti? Uviđate li da sreću, trajnu sreću, ne pronalazimo primanjem? Umjesto toga, ona je plod davanja našeg cjelokupnog bića u sklopu reakcije na Božju bezgra­ ničnu ljubav koja protječe kroz nas.

Silno je važno da potpunije shvatimo, da odgovorno razumije­ mo, cilj  svojega postojanja, te vlastitu blisku i  stalnu povezanost s Božjim životom. Kada je tako, uvidjet ćemo da se život odvija kroz nas i da se izražava kroz darove našega srca, naše glave i našeg pomaga­ nja drugima. A naša će sreća bujati i prelijevati se, te tako utjecati na sve na koje nailazimo.

*

 

5. ZAKON

Misli ispunjene sumnjom i strahom siguran su put do neuspjeha.

— Brian Adams

 

 

Izazivamo ono čega

se  bojimo.

—   Elbert   Hubbard

 

U KNJIZI Pozitivno načelo danas Norman Vincent Peale piše:

 

U čovjekovoj prirodi postoji duboko izražena sklonost: čovjek postaje točno ono što ili kako se zamišlja. Najčešće se izjednačujemo s vlastitom procjenom o sebi, bilo da se cijenimo ili ne. Mi sami od­ ređujemo ili vlastita ograničenja ili neograničen potencijal za razvoj.

Oni koji razmišljaju negativno u krajnosti uništavaju same se­ be. Kada bez prestanka odašilju negativne misli, na negativan način aktiviraju svijet oko sebe... Negativno razmišljanje, koje projicira ne­ gativne misli, čovjeku tako najčešče donosi negativne ishode. To je krajnje određeni i nepromjenjivi zakon uma. S druge strane, ljudi ko­ ji razmišljaju pozitivno, neprestano odašilju pozitivne misli, zajedno s ključnim mentalnim slikama nade, optimizma i kreativnosti. Stoga svi­ jet oko sebe aktiviraju pozitivno i snažno privlače pozitivne ishode. I to je temeljni zakon djelovanja uma.

 

Ovladavanje načelom pozitivnog razmišljanja i razvijanja spo­ sobnosti za korištenje pozitivne energije u svim situacijama može biti temelj uspješnog djelovanja. To znači da se oslobađamo sumornih misli koje nas ograničavaju. A srodne čudovišne misli sumnje i straha nedvojbeno su mračne i sumorne, ograničavaju i vode u neuspjeh. Ka­ da im dopustimo da se zadrže u umu, te dvije negativne sile mogu se množiti i pogaziti čovjekovu sposobnost razvijanja pozitivnih strategi­ ja koje će mu pomoći da nadvlada privremene poteškoće.

 

Pokušajte doći do cilja, i ni u jednom trenutku ne pomislite da postoji nešto što potragom nije moguće pronaći.

— Robert Herrick 

 

Kako preuzeti nadzor nad situacijom? Kako doseći ono mjes­ to u svijesti u kojem možemo biti pozitivni, gorljivi i istinski svjesni djelovanja duha? Nadzor nad situacijom preuzimamo kada dosežemo svijest da imamo moć ovladavanja vlastitim mislima i osjećajima. Uz­ dižemo se iz zabrinutosti, sumnje i straha čim spoznamo da možemo razviti protusredstva i nove prilike, te da nadziremo situaciju koja je

 

Sumnje i ljubomora često donose upravo ono čega se boje.

—  Thomas Jefferson

 

 

Strah i ljubav nikako ne mogu ići ruku

pod ruku.

—  Litavska  izreka 

 

Čovjek bez samo- nadzora nalik je na brod bez kormila.

—  Filipinska  izreka

 

pred nama. Nismo rođeni za neuspjeh; rođeni smo za uspjeh. Jedna od tajni uspjeha jest odustajanje od negativnih misli i izlika. Umjesto toga, prigrlite životni stil davanja. Budite uvjereni da se marljiv rad i ustrajnost isplate.

Misli su putevi, a pozitivne su misli putevi koji vode prema go­ re. Kada nam um blokiraju strah i sumnja, misli nam često donose ne­ uspjeh i poraz. Kada dobro odaberemo misaone puteve, kada su oni pozitivni i puni gorljivosti,  moguće je doći do iznimnih rezultata.

Emmet Fox služio se izrazom »mentalni ekvivalent«, koji je u međuvremenu stekao dubok smisao. Na primjer, ako se u čovjeku po­ javi divna i nadahnjujuća misao u vezi sa zdravljem, i njegov »menta­ lni ekvivalent« života bit će pozitivan i pomagati  mu da nadvlada fi­ zičku bolest.  Netko  može  imati  »mentalni ekvivalent«  unutarnjeg mira i sklada, tako da će mu život protjecati bez poteškoća i prepreka. Naši

»mentalni ekvivalenti« postaju veliki planovi na temelju kojih  iz­ građujemo život. Iako u životu ima područja u kojima priželjkujete promjenu, nema sumnje da je prvo i najvažnije područje kojem treba­ te posvetiti pozornost upravo mentalni stav.

Dvije su prijateljice ručale u restoranu i potpuno uživale u tak­ vom društvu. Nakon jednog zatišja u razgovoru, jedna je žena drugoj rekla: »Čini mi se da si u životu tako bezbrižna, kao da uopće nemaš problema. Zar te doista nikada ništa ne muči? U čemu je tajna?«

Njezina se prijateljica nasmiješila i rekla: »Oh, da, i ja imam svakodnevnih problema kao i svi ostali,  ali sam  naučila zbog njih se ne brinuti. Kad mi se u životu pojavi problem, sjednem i pomno raz­ motrim situaciju. Ako mogu nešto poduzeti, dajem sve od sebe kako bih nešto promijenila. Ako mi se čini da je zalogaj za mene prekru­ pan, posve se umirim i molitvom tražim savjet. Potom osluškujem. Nakon nekog vremena pojavljuje se zamisao za rješenje i povodim se za njom. Mogla bih ti opisati hrpu naoko nemogućih situacija koje sam riješila samo zahvaljujući  tome  što  poznajem  izvor  svoje  dobro­ te!«

 

Možemo čvrsto odlučiti da nas stvari koje se događaju oko nas neće uznemiravati. Kad naučimo nadzirati vlastite emocije, postajemo središtima pomaganja, zahvalnosti i veće snage. Kad poznajemo izvor vlastite dobrote i kada svakodnevno zastajemo kako bismo se poveza­ li s tim unutarnjim izvorom,  misli sumnje i straha jednostavno nema­ ju priliku aktivirati se u našem životu.

 

Naglasci ••

 

1. Svako veliko putovanje obuhvaća elemente odluke, odvažnosti i snalažljivosti.
2. Važno je prema svakom iskustvu postupati najbolje koliko vam to

trenutačne sposobnosti dopuštaju.

3. Predanost davanju maksimuma u svakom trenutku, u svim okol­ nostima i pod svim uvjetima može vam omogućiti da pronalazite vrijednost i pridajete vrijednost svakom iskustvu.
4. Radost i sreća prirođene su Ne počivaju u stvarima, nego u svakome od nas.
5. Čudo ukupne sreće često počiva u božanskome pojmu neogra­ ničene ljubavi.
6. Umirovljenje daje najbolje rezultate kada ljudi planiraju nastavak
7. Vaša svrha i mjesto u životu nastavljaju se i nakon
8. Jedan od načina izražavanja sreće sastoji se i u tome da činite nešto za nekog
9. Vedrina je stanje duha koje privlači brojne darove i razloge za sreću.
10. Život možemo promijeniti mijenjanjem misli.
11. Ovladavanje načelom pozitivnog razmišljanja i razvijanje sposob­ nosti korištenja pozitivne energije u svakoj situaciji može biti te­ melj uspješnog djelovanja.
12. Sumnja i strah neće naći mjesta u našem životu ako im to ne do­

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

Sve što je na nebu i sve što je na zemlji izravan je dokaz otkri­ vanja Božjih odlika i imena, kao što je u svakom atomu spremljen sve­ ti znak koji itekako rječito govori o otkrivanju onog najvećeg mogućeg Svjetla. Čini mi se da nijedno biće ne bi moglo postojati kada ne bi bilo snage tog otkrivenja. Kako su samo raskošni blistavi odsjaji zna­ nja u svakom atomu i kako su nepregledni oceani mudrosti koji se kreću u svakoj kapljici! U najvećoj mogućoj mjeri, to vrijedi i za čov­ jeka, koji je, među svim živućim stvorenjima dobio takve darove i ko­ ji je izdvojen radi veličanstvene slave takvoga priznanja. Jer u njemu se mogu otkriti sve odlike i imena Božja, u mjeri u kojoj nijedno dru­ go stvoreno biće nije nadmašilo. Svi ti nazivi i odlike mogu se primi­ jeniti na njega. Čak je i On rekao: »Čovjek je Moja misterija, Ja sam njegova  misterija«.

— Kitab-i-iqan