Piše: Nika Borovac
Svatko s kime razgovaramo, pa čak i ako se radi o usputnom susretu utječe na nas i mijenja naše raspoloženje. Naši mozgovi su ožičeni za međusobno spajanje, objašnjava Daniel Goleman u svjetskom bestseleru “Socijalna inteligencija”.
Tijekom razgovora naši su mozgovi uključeni u emocionalni tango, ples osjećaja, a što smo s nekim jače povezani to jače preuzimamo njegove osjećaje, bilo da se radi o ljutnji ili smijehu. Zrcalni neuroni, vrsta moždanih stanica naslute ne samo potez sugovornika nego i njihove osjećaje te nas istog trenutka pripreme za oponašanje i suosjećaj s njima.
Takvu interakciju najlakše je uočiti kad vas netko opčini privlačnim licem ili kad osjetite sarkazam u nečijoj primjedbi, a ni sami ne znate zašto. Loša strana emocionalne zaraze je ta što u trenu možemo pokupiti tuđe osjećaje i jednako tako ostaviti gomilu negativnih emocija na drugima, koji nisu ni krivi ni dužni za naše probleme.
Edgar Allan poe, američki književnik prepoznao je način kako djelujemo jedni na druge. Rekao je: “ Kad želim saznati koliko je netko dobar ili zao, ili o čemu u tom trenutku razmišlja, složim lice u isti izraz i pričekam osjećaje i misli pa znam kako je.”
Pokušavate li prikriti strah, nervozu ili ljutnju teško će vam to poći za rukom jer čak i potisnute emocije brzo i lako prelaze i djeluju na ljude s kojima razgovarate.
Ljudi nesvjesno zapažaju zanos u nečijem glasu, primjećuju
Bijesom možete vrlo lako zaraziti druge
Nagovještaj ljutnje oko nečijih očiju ili pak držanje tijela koje ukazuje na zlovolju ili poraženost.
TRIK S OLOVKOM
olovkom Izraz vlastitog lica pobuđuje osjećaje. Držite li olovku među zubima prisilit ćete lice u osmjeh i izazvati veselje.
CIJELO KINO OSJEĆA ISTO
Tijekom akciskih filmova kod gledatelja se aktiviraju isti centri u mozgu. Na taj način svi proživljavaju isto.
bglavac
irida
edin.kecanovic
