Piše: Nađa Irena-Fiščić
Foto: Vjekoslav Skledar, Nina Đurđević/Cropix

 
ZAGREB - Joga je većini Hrvata još uvijek nešto vrlo egzotično na što gledaju sa sumnjom. Povezuju je s religijom i istočnjacima čudnovata izgleda, koji po cijele dane sjede u nemogućim položajima. No, istina je da je u Hrvatskoj tijekom posljednjih pet godina joga doživjela procvat i u Zagrebu postoje dvije vrlo posjećene škole u kojima se može steći titula učitelja joge: studio Nava i Sangha. Škole su certificirane pri Yoga Alliance organizaciji koja, kao najveća takva u svijetu, izdaje certifikate za joga instruktore. Ovlašteni studiji imaju jednog ili više učitelja koji moraju imati status E-RYT (experienced yoga teacher).

Svjetski trend

Nava i Sangha: Dvije radionice u Zagrebu polako stvaraju domaću scenu joge, pa i neki od svjetski poznatih majstora sada navraćaju u Hrvatsku kako bi držali tečajeve

 

Popularnost joge možda leži i u činjenici da su Hrvatice vrlo osviještene po pitanju noviteta i trendova, a joga i pilates su trenutačno broj 1 u svijetu kad je riječ o vježbanju, nakon što su ih popularizirale Gwyneth Paltrow i Madonna. No, joga je mnogo više od toga jer osim fizičkog, znači i mentalno i duhovno zdravlje.

- Kada se čovjek osjeća zdravo i snažno, to pozitivno utječe na njegovo mentalno zdravlje, a mentalno zdravlje utječe na duhovno. Zbog toga jogu nazivamo holističkom, odnosno cjelovitom disciplinom. Tijekom mnogo stoljeća joga je doživljavala svoju evoluciju pa je postojalo puno škola joge, a tako je i danas. No, baza ostaje ista. Dok je prije značila prvenstveno duhovni put, moderna joga, koju većina svijeta prakticira, danas je sustav pozicija i disanja. Treba napomenuti da joga nije religija. Nije bitno u što vjerujete da biste pratili načela joge kao što su iskrenost, nenasilje, pre­danost i suosjećajnost - objasnila je Snježana Vukas iz studija Sangha, koja se u jogu zaljubila prije deset godina dok je živjela u Londonu. Danas je instruktorica s čijeg ćete sata rijetko izići suhe majice.

Zablude o ‘dosadnoj’ jogi

- Kod nas se još uvijek na jogu gleda kao na nešto statično i dosadno, sat gdje se samo sjedi, isteže ili meditira. No, to se uvelike promijenilo dolaskom dinamične joge u Hrvatsku pa tijekom sata joge uopće nećete sjesti prvih 40-ak minuta - napomenula je Snježana.

Dodala je da se u moderno vrijeme razvilo mnogo stilova dinamične joge, poput power joge, Vinyasa flowa, power vinyase i dynamic yoge. Ti su stilovi korisni ako su dobro podučavani i pomoću njih se stječu snaga, fleksibilnost i ravnoteža.

Uvozna roba: Snježana Vukas jogu je naučila živeći u Londonu, a Petra Carmichael dok je živjela u Australiji. Sada su među najboljim instruktoricama joge u Zagrebu

 

Joga je drevna disciplina koja se prvi put spominje još u vedskim tekstovima koji datiraju 1500 godina prije nove ere, a spominjana je i u Upanishadama (800. - 500. godine pr.n.e.) te Bhaghavad Giti (3. st. pr.n.e). U 2. stoljeću nove ere filozof Patanjali piše Yoga sutre, tekst koji se danas smatra bazom joge. Osam udova joge, koje je on objasnio, jogiji prate i danas. Sve su to filozofski tekstovi u kojima se objašnjavaju moralna i životna načela koja pojedinac mora prihvatiti da bi bio u skladu najprije sa samim sobom, a zatim sa svijetom oko sebe i onim što smatra višim od sebe samoga. U svim drevnim tekstovima joga se spominje kao put mudrosti koji kroz fizičko, mentalno i duhovno zdravlje vodi prema oslobođenju, odnosno prosvjetljenju.

- Oko 9. stoljeća pojavljuje se Hatha yoga iz koje je nastala većina položaja koji se izvode danas na satovima joge po cijelom svijetu - rekla je Snježana Vukas.

- Joga želi ujediniti, a ne razdvajati i odjeljivati. Prakticiranje joge omogućava nam da iskusimo nešto i pokraj naših pet osjetila - napomenula je Čehinja Petra Carmichael, instruktorica joge iz Nava studija.

Disanjem protiv stresa

Petra Carmichael iz Nava studija u položaju Garudasana koji  poboljšava koncentraciju i osjećaj ravnoteže.

 

I ona je jogu zavoljela također na prvom satu prije osam godina dok je živjela u Australiji. Nakon toga je učila tehnike joge u Indiji, na Tajlandu i u Americi.

 No, kako jedan prosječan Hrvat - kojega muče krediti, minusi i šefovi dok istodobno puši i ispija hektolitre kave - može doživjeti mir uz jogu? Postoji li neki tajni recept? Dogodi li se nešto nakon prvog sata, neki tajni klik nakon kojega sve izgleda banalno?

- Svaki dan prolazimo kroz frustracije. No, prakticiranjem joge učimo razumjeti te reakcije, odnosno frustracije našeg uma i kako se suočiti s njima na miran način jer je u biti ljudske prirode da budemo sretni. Joga nas uči da razumijemo svijet kao cjelinu i da nismo mi ti koji smo centar svemira, nego smo čestice koje pomažu da cijeli sustav funkcionira - objasnila je jednostavno Petra Carmichael dok se s lakoćom podizala u stoj, savijala u most i dizala noge preko glave.

Dodala je da u svakodnevnom životu trebamo naučiti biti mirniji i onda nećemo morati potrošiti toliko energije u pokušajima da budemo sretni - rješenje je u ravnoteži i miru. Unutarnji mir stoljećima se smatra dobitnom formulom za sretni život, a kako ga postići, pokušava se odgonetnuti stoljećima.

Netko rješenje pronalazi u religiji, netko u odlascima psihologu, meditaciji ili literaturi, netko u ispijanju alkohola na šankovima - načina je bezbroj. Joga je, ističe Petra Carmichael, zdrav odgovor koji nema veze ni s čim od navedenog.

- Povezanost disanja i stresa poznata je svima. Svaki put kad se uplašimo ili smo pod stresom, prestanemo disati ili počnemo disati vrlo brzo. To utječe na funkcioniranje mozga i osjećamo se pod stresom. Rješenje je naučiti disati sporo jer to snižava krvni tlak i aktivira nervni sustav koji ima smirujuću funkciju u našem tijelu. Cijeli fizički dio joge svodi se na to kako naučiti disati, a to stvarno može svatko - rekla je Petra Carmichael i dodala da joga ljude čini mirnijima i uravnoteženijima iznutra te snažnijima izvana, zbog čega su otvoreniji prema svijetu, nasmijaniji, a time i ljepši.

Neki ljudi jogu vježbaju zbog izgleda, većina zbog zdravlja i dobrog osjećaja poslije svakog sata. Neki će otići dalje i slijediti načela zbog kojih će promijeniti loše životne navike. Nekome će joga promijeniti život, a nekome očvrstiti tijelo, podići samopouzdanje, ublažiti bolove u kralježnici i smanjiti stres. Bitno je da svakome vježba donese neku pozitivnu promjenu.

I mlado i staro

Dobra je vijest to što za vježbanje joge ne postoji dobna granica, a za one ljenije i to što ne moraju hodočastiti tri puta tjedno na satove: jedan sat je bolji, nego da uopće ne odu.

- Ljudi su zapravo nesvjesni svojih mogućnosti i snage te misle da je sat power joge previše za njih. Ako ne postoji neka ozbiljnija ozljeda, na dinamične satove joge mogu dolaziti svi. Za svaku poziciju postoji modifikacija na kojoj se možemo zaustaviti. Osobno mi je zadovoljstvo kada vidim polaznike koji pomiču granice onoga što su smatrali da mogu te s veseljem i nevjericom idu dalje - napomenula je Snježana Vukas.  

Ono što većina ljudi na Zapadu ne zna jest da neobične pozicije joge nisu smišljene kako bi nekoga zadivile, nego je to jedina fizička disciplina koja masira i unutarnje organe. Kada se lagano pritišću unutarnji organi pri nekim pozicijama, kao što su rotacije kralježnice, na taj ih način masiramo. Masaža prokrvljuje i pokreće procese eliminacije toksina. Inverzije kao što su stoj na glavi ili rukama snažno prokrvljuju unutarnje organe. Joga može pomoći i pri izlječenju mnogih bolesti današnjeg vremena, koje su izravna posljedica modernog života koji je stresan, neuredan i u potpunom neskladu s nama samima. Joga smatra da nas upravo ta neravnoteža čini bolesnima.

Joga liječi i bolesti

Snježana Vukas naglašava kako je nevjerojatno gledati transformacije polaznika.

- Često mi poslije sata ljudi zahvale, pohvale se kako su nešto novo uspjeli izvesti, kako su neke stare boljke nestale, kako im je neki savjet pomogao, a ja pomislim da radim najljepši posao na svijetu. U tome pronalazim životnu inspiraciju - otkrila je sa smiješkom na licu.

Petra je dodala da Hrvati jako dobro reagiraju na jogu.

-  U Americi je fizička aktivnost oduvijek velika stvar, dok su Hrvati počeli tragati i za nečim drugim osim fizičkog u jogi, nečim što će ih ispuniti i što silno žele pronaći - zaključila je Petra Carmichael.

Snježana Vukas iz zagrebačkog studija Sangha u položaju Pada Rajakapotasana
Petra sjedi i u najpoznatijoj joga pozi - lotusu ili Padmasani, koji stimulira zdjelicu, kičmeni stup, trbuh i olakšava menstrualne bolove. Redovita vježba ovog položaja sve do visokog stupnja trudnoće olakšava porođaj. Drevni tekstovi navode kako položaj lotusa uništava sve bolesti.
Snježana u zahtjevnoj pozi Parivrtta Surya Yantrasana. Svi položaji joge imaju imena na sanskrtu i jedina su vježba koja masira i sve unutarnje organe, te se na taj način liječe i mnoge teškoće i bolesti

Duncan Wong Majstor Yogic Artsa na europskoj turneji posjetio i?Zagreb Majstor kod kojeg su učili Sting i Madonna Ame­ri­ka­nac ki­ne­sko-škot­skog po­dri­je­tla ne vo­li da mu se spo­mi­nju nje­go­vi sla­vni kli­jen­ti, ali ka­že da su oni pra­kti­ci­ra­li jo­gu ka­ko bi se oslo­bo­di­li stre­sa i pri­ti­ska te da on da­nas zna da je lje­po­ta ži­vo­ta u nje­go­voj - je­dno­sta­vno­sti Dun­can ­Wong je Ame­ri­ka­nac ki­ne­sko-škot­skog po­dri­je­tla ko­ji ži­vi u Ja­pa­nu i ko­ji je osmi­slio vješti­nu na­zi­va ­Yogic ­Arts. Za se­be ka­že da po­u­ča­va i pra­kti­ci­ra nešto što je mješavi­na bu­di­sti­čkog ze­na, hip-ho­pa, ­kick bo­ksa i ur­ba­nog ple­sa. Za­pra­vo,  nje­go­vo će se ti­je­lo u tre­nu za­pa­nju­ju­ćom la­ko­ćom izvi­ti u ne­vje­ro­ja­tan po­lo­žaj, pri če­mu će svi oni ko­ji ne pra­kti­ci­ra­ju jo­gu i sli­čne vješti­ne osta­ti pri­li­čno za­pa­nje­ni. Nje­go­vi ko­ri­je­ni u sve­mu to­me igra­ju ve­li­ku ulo­gu. S pet go­di­na već je bio upo­znat s džu­dom, a vješti­na ­kung-fua nje­go­va dje­da Ki­ne­za ja­ko je utje­ca­la na nje­ga. Ma­li je Dun­can odra­stao u sje­ver­noj Ka­li­for­ni­ji i ba­vio se ­kick bo­ksom sve dok je­dnog da­na ni­je shva­tio da mla­će­nje pro­ti­vni­ka ni­je ono što za­pra­vo že­li ra­di­ti. - Bio sam pro­fe­si­o­nal­ni ­kick bo­ksač i on­da sam sa 16 go­di­na shva­tio da ni­je u re­du tu­ći lju­de. ­Htio sam nešto više i ta­da sam se po­čeo ba­vi­ti jo­gom. U ­njoj ne­ma agre­si­je, ona ne sla­vi bru­tal­nost, ona po­ve­zu­je ono naj­bo­lje u na­ma. Od ta­da je kom­bi­ni­ram s dru­gim vješti­na­ma ka­ko bih je pri­bli­žio lju­di­ma i po­u­ča­vao - ka­že maj­stor ­Wong ko­ji je do­pu­to­vao u Za­greb ka­ko bi vo­dio ra­di­o­ni­cu jo­ge u stu­di­ju Sang­ha. Od svo­jih uče­ni­ka uvi­jek za­hti­je­va da gle­da­ju sa­mo u nje­ga dok vje­žba­ju, a sva­ki sat ­završava ma­sa­žom, ko­ju je ta­ko­đer ­usavršio. Pri­je 10 go­di­na Dun­can je vo­dio dva me­ga­u­spješna jo­ga stu­di­ja u New ­Yorku i po­u­ča­vao ­celebrity kli­jen­te po­put Stin­ga, Ma­don­ne i ­Björk, uz što ide i po­de­blji ban­ko­vni ra­čun. A on­da je odlu­čio sve na­pu­sti­ti. - Ži­vot u lu­ksu­zu ni­je do­vo­ljan. Odlu­čio sam utje­ca­ti na ­smjer svo­jeg ži­vo­ta, spa­ki­rao sam tor­be i za­pu­tio se u Azi­ju. U New ­Yorku sam u tri­de­se­tim go­di­na­ma ži­vota mi­slio da ­znam što je do­bar ži­vot. Sa­da sam sa 40 prošao pu­ni ­krug. Da­nas ­znam da je do­bar ži­vot je­dno­sta­van ži­vot - ka­že ­Wong. Do­da­je ka­ko jo­ga dru­kči­je izgle­da u Eu­ro­pi i Ame­ri­ci. - Eu­ro­plja­ni, kao i Azij­ci, ­ipak že­le do­zna­ti nešto više od fi­zi­čkog aspe­kta. U Ame­ri­ci se to svo­di na to da lju­di že­le ima­ti li­je­pa ti­je­la - ka­že Dun­can. U Za­gre­bu se našao pr­vi put i svi­dje­la mu se ur­ba­nost gra­da, u ko­jem se na sva­kom ko­ra­ku mo­že po­pi­ti ka­vi­ca i u ko­jem lju­di izgle­da­ju vr­lo mo­der­no. Za­greb je čak uspo­re­dio s New?­Yorkom. - Vaš mi ­grad izgle­da vr­lo ur­ba­no, kao New ­York, ­osim što se kod vas vi­di ne­bo - na­sta­vlja maj­stor jo­ge či­je su te­to­va­že dio nje­ga i nje­go­ve oso­bno­sti i po­ka­zu­ju da je odra­stao me­đu ban­da­ma. ­Osim ­Marylin Mon­roe, ima iste­to­vi­ra­nog zma­ja i ti­gra te ti­be­tan­ske man­tre - na­sli­je­đe ti­nej­džer­skog ek­spe­ri­men­ti­ra­nja. Za se­be ka­že da je ­zbog svo­je prošlo­sti “bad boy” jo­ge, a je­dno je si­gur­no - pre­ma nje­mu se ne mo­že osta­ti ra­vno­dušan.

www.jutarnji.hr