Istraživanjem je utvrđeno ukupno pet svjetskih područja u kojima ljudi žive najduže, a oni sežu od Japana do Grčke. Zajedničko svim tim mjestima, biljna je prehrana i konzumacija mesnih obroka pet puta mjesečno.
Iako genetika igra veliku ulogu u dugovječnosti života, prehrana je podjednako bitan faktor, tvrdi msn.com te preporuča pet prehrambenih navika koje će povećati šanse za dužim životnim vijekom.
KONZUMIRAJTE VOĆE I POVRĆE
Studija objavljena u British Medical Journal utvrdila je kako je veća konzumacija voća i povrća povezana s nižom smrtnosti od svih bolesti, a posebice od onih srčanih.
Preporučena minimalna dnevna doza je pet serviranja, a iako je dopuštena i veća konzumacija, istraživanja nisu pokazala da više od pet serviranja smanjuje ikakve šanse.
Pet serviranja odnosi se na dvije porcije voća i tri porcije povrća, a preporuča se konzumacija voća u sklopu doručka i kao dio popodnevne užine. Konzumacija povrća preporuča se u omjeru 1 prema 2, odnosno jedna bi se porcija trebala pojesti za ručak, a dvije za večeru. Dakako, uvijek je tu i mogućnost kombinacije u obliku smoothieja ili salate.
U SVOJU PREHRANU UKLJUČITE ORAŠASTE PLODOVE
Osim što su bogati brojnim nutrijentima, studija provedena na preko 7 tisuća muškaraca i žena pokazala je da oni koji su bili na mediteranskoj prehrani koja se temeljila na orašastim plodovima, pokazali najmanji rizik od smrtnosti.
Orašasti plodovi mogu se dodati u salate, kuhano povrće i druga jela, a s usitnjenim plodovima možete pohati ribu. Dakako, mogu poslužiti i kao brašno pri pripremi palačinki.
Shutterstock
JEDITE OBROKE BEZ MESA
Obroci bez mesa trebali bi se konzumirati nekoliko dana u tjednu,a ne samo jedan dan. U prilog tome ide i istraživanje kojim je utvrđeno ukupno pet svjetskih područja u kojima ljudi žive najduže, a oni sežu od Japana do Grčke.
Zajedničko svim tim mjestima, biljna je prehrana i konzumacija mesnih obroka pet puta mjesečno, a svaki mesni obrok nije površinom veći od površine špila karata.
Meso možete jednostavno zamijeniti graškom, grahom i slanutkom.
NEKA VAŠA PREHRANA BUDE MEDITERANSKA
Zbog visokog udjela voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, zdravih masti iz oraha, maslinovog ulja, avokada i drugih ključnih sastojaka, mediteranska je prehrana ključna za duži i zdraviji život.
Duži život povezuje se s dužom linijom DNA koja, istraživanja su pokazala, jest duža u onih čija je prehrana mediteranska.
Elemente ove prehrane u svoje obroke možete unijeti zamjenom ulja s maslinovim uljem ili avokadom na tostu, grickanjem orašastih plodova i konzumacijom ribe i mahunarki.
ISPIJAJTE ZELENI ČAJ
Sedam ili više šalica zelenog čaja dnevno popiju stariji Japanci kod kojih su istraživanja pokazala da imaju za 76 posto manje šanse za smrtnost.
Zeleni čaj može se ispijati, ali i dodati u zobenu kašu, smoothieje te inkorporirati u marinade, juhe i druga jela. Osim toga, vrsta zelenog čaja može se naći i u obliku praha, a to je matcha čaj.
Kava, piletina, losos... Nutricionistica otkriva 6 namirnica koje jede i pije svaki dan
M.V.
Foto: Shutterstock
bglavac
irida
edin.kecanovic
