Zagrli drvo, napuni se pozitivnom energijom, skuhaj ljekoviti čaj
Na pitanje kako se riješiti stresa i napuniti se energijom, poznavatelji drveća dat će vam zanimljiv odgovor: na desetak minuta zagrlite stablo ili se barem naslonite na njega leđima, dlanovima... i opustite se, zatvorite oči, dišite.
Od pamtivijeka se stablo štuje kao moćno biće “između neba i zemlje“, simbol svemira, života, spoznaje. Moderna znanost potvrdila je da je šuma iznimno prirodno lječilište. Već pogled na šumu može uravnotežiti otkucaje srca i krvni tlak, a boravak u šumi donosi osjećaj spokoja i vitalnosti. Za takav učinak ne trebate nužno cijelu šumu, već i jedno stablo može poslužiti kao “punjač“ pozitivne energije.
Drveće nam daje i moćne ljekovite pripravke od svoje kore, lišća, pupoljaka, cvjetova...Fitoaromaterapeut dr. Valter Ajman preporučuje kako ih koristiti.
Lipa
Za suhu biljnu drogu prikupljaju se cvjetovi i pricvjetni listovi lipe (Tilia cordata). U sastavu lipova cvijeta dominiraju polisaharidi s oko 10% udjela u sastavu. Uz to sadrži flavonske glikozide, tanine i druge sastojke. Cvijet lipe najpoznatiji je kao dijaforetik sredstvo za poticanje znojenja, posebno pri respiratornim virozama i prehladama. Najčešće se primjenjuje u obliku infuza (čajnog napitka) kod infekcija gornjih dišnih puteva i bolesti s povišenom temperaturom. Tradicionalno se primjenjuje i kod želučanih tegoba.
Primjena: najbolje je koristiti oko 1 litre čaja na dan, pripremljeno na sljedeći način: 15 g sušenih cvjetova potopite u litri vrele vode. Pustite da odstoji 10 minuta, procijedite i pijte tijekom dana.
Hrast
Hrast kitnjak (Quercus petraea) i hrast lužnjak (Quercus robur) dvije su oficinalne vrste hrasta koje opisuje i europska farmakopeja. Ljekovitom se smatra kora hrasta i to kora mladih grana ili stabala, budući da je kora starih stabala ispucana i isprana djelovanjem atmosferilija.
U sastavu kore hrasta nalazi se 8 do 20% tanina kao glavna sastavnica. Zbog visokog sadtžaja tanina nije za unutarnju primjenu, već isključivo za pripremu dekokta za vanjsku primjenu poput obloga kod upalnih kožnih bolesti.
Breza
Vrste breze čiji listovi imaju ljekovita svojstva su Betula penduula i Betula pubescens. U sastavu listova nalazi se 1 do 3% flavonoida, tanini, esencijalno ulje i minerali, a posebno je zastupljen kalij. Svježi listovi sadrže do 0,5 aksorbinske kiseline (vitamina C). List breze ima blago diuretsko i protuupalno djelovanje. Stoga se koristi kao pomoć kod urinarnih infekcija budući da potiče mokrenje i ima blaga protuupalna svojstva.
Priprema: 2 do 3 g suhe biljne droge prelijte s 2,5 dcl vrele vode i ostavite 10 minuta, a potom procijedite i popijte. Ovakav pripravak uzima se 2 do 3 puta na dan.
Kesten
Plod divljeg kestena (Aesculus hippocastanum) u fitoterapiji se koristi zajedno s ovojnicom ploda. Sadrži 3 do 10% triterpenskih saponina koje jednostavnije nazivamo escin. Uz njega nalazimo flavonoide, kumarine, vitamine B i C i druge sastojke.
Djelovanje divljeg kestena prvenstveno je antioksidativno i antiedematozno, povećava otpornost kapilara i smanjuje oticanje. Radi uklanjanja edema, pripravci divljeg kestena primjenjuju se kod hemoroida, proširenih vena i otečenih nogu, ali i kod edema mozga. Pripravci se ne mogu izrađivati kod kuće, nego je potrebno koristiti gotove farmaceutske oblike poput kapsula ili mnogo učinkovitijih cjelovitih otopina (SIPF). Jedino SIPF otopine sadrže escin i saponozide čija je sinergija nužna za učinkovitost ovih pripravaka.
Maslina
U fitoaromaterapiji i tradicionalnoj medicini koristimo list i hladno tiješteno ulje plodova masline (Olea europea). List se primjenjuje za sniženje povišenog krvnog tlaka jer djeluje blago diuretski i kao vazodilatator (širi periferne i koronarne krvne žile). Ulje ploda masline najbolje je hladno tiješteno (bez tiještenja koštica), ekstra djevičansko i uneseno oralnim putem u prehrani ili nekim tradicionalnim terapijskim strategijama. Tradicionalna primjena najčešća je kod problema s jetrom i žučnim mjehurom.
Maslinovo ulje potiče stvaranje i lučenje žuči, potiče kretnje žučnog mjehura i izbacivanje manjih žučnih kamenaca. Listovi se koriste svježi, tako da se 15 g listova stavi u pola litre kipuće vode tijekom 15 minuta. Procijedite i podijelite dozu u 3 dnevne porcije. Ulje se, kao i većina drugih biljnih ulja, koristi u prehrani “na hladno“, a u terapijske svrhe uzima se 1 žlica, 2 do 3 puta na dan.
Orah
U fitoaromaterpiji se koristi list oraha (Juglans regia) kao suha droga te hladno tiješteno biljno ulje ploda oraha. List oraha sadrži kinone, tanine, nešto flavonoida i vitamina C (u svježem listu). List oraha koristi se kod proljeva i tegoba s proširenim venama (hemoroidi, venska insuficijencija kod proširenih vena potkoljenica). Dekokt (uvarak) suhe droge djeluje i kod kožnih infekcija u obliku obloga ili tekućine za ispiranje. Pripravci lista oraha primjenjuju se uglavnom izvana. Priprema: 20 g suhe droge kuhajte 10 minuta u 500 l vode, procijedite, ohladite i primjenjujte u oblozima.
Plod oraha i biljno ulje dobiveno njegovim tiještenjem pomažu kod povišenog kolesterola u krvi. Nutricionisti savjetuju konzumaciju do 10 orašastih plodova dnevno radi regulacije masnoća u krvi. Orahovo ulje koristi se za njegu kože izvana, ali i oralnim putem s istim ciljem kao i plod oraha.
Vrba
U fitoterapiji se koristi kora bladih vrba ili mladih stabala vrbe (Salix alba). Stara ispucala kora ne sadrži aktivne tvari budući da su isprane ili inaktivirane djelovanjem atmosferilija. Kora vrbe sadrži 1 do 10% fenolnih glikozida od kojih je terapeutski najzanimljiviji salicin.
Kora se pripravlja uglavnom u obliku dekokta (uvarka), iskuhavanjem. U tradicionalnoj medicini uvarak kore vrbe ima veliku primjenu. I znanstveno je dokazano djelovanje antipiretsko (kod povišene temperature), antiflogističko (za umanjenje simptoma upalnog procesa) kao i analgetsko (protiv bolova).
Način pripreme: maksimalna dnevna doza je 10 g suhe droge. Drogu stavite u 700 ml vode, kuhajte 10 minuta, procijedite. Pijte tijekom dana u nekoliko porcija.
Ublažite bol i upale oblozima od kelja, kupusa, trputca...
I.V.
Foto: Shutterstock
bglavac
irida
edin.kecanovic
