Utjecaj sunčevih zraka na zdravlje

Osjećate li se nakon zime umorno i bezvoljno?

Imate li česte depresije, nesanice i manjak energije?

Uzrok bi se mogao kriti i u nedostatku sunca.

Naime, naše psihofizičko zdravlje uvelike ovisi o sunčevim zrakama, a za vrijeme sumornih zimskih dana taj problem postaje znatno izraženiji.

Iz tog razloga, opaženo je da žitelji zemalja s malo sunčanih dana češće pate od depresije, nesanice i ostalih tegoba povezanih s nedostatkom sunca.

Na sunce se od davnina gledalo kao na najvećeg čovjekovog prijatelja, no drevna mudrost nažalost je zaboravljena.

Danas ne samo zimi, već tijekom cijele godine, većinom boravimo u zatvorenom prostoru zbog posla i brojnih obaveza koje proizlaze iz suvremenog načina života.

Tako se u konačnici lišavamo mnogih blagodati koje nam nudi sunce – naš prirodni iscjelitelj.

Dodamo li tomu i učestala upozorenja o štetnosti sunčevih zraka, stvari se znatno pogoršavaju.

Vaše zdravlje ovisi o suncu

Sunce nam pruža dragocjeni vitamin D, koji je povezan s mnogim životno važnim procesima u organizmu.

Izbjegavajući izlaganje suncu, ljudi danas obolijevaju od brojnih bolesti povezanih s nedostatkom vitamina D, poput...

Naime, odnedavno je poznato da se naš imunološki sustav ne može aktivirati bez vitamina D.

Osim što jača obrambenu sposobnost tijela, D vitamin regulira rast stanica i hormonalnu ravnotežu.

Ima ga u mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i kvascu, ali ti izvori su nedostatni.

U skladu s tim, primarni izvor D vitamina nije prehrana, nego izlaganje tijela sunčevim zrakama.

"Sva energija stiže iz sunca"

Albert Szent-Gyorgyi, nobelovac zaslužan za otkriće C vitamina, tvrdio je da "sva energija koju uzimamo u tijelo stiže iz sunca".

Naime, biljke kroz proces fotosinteze upijaju sunčevu energiju i tako životinje i ljudi također se njome posredno hrane.

Dr. Zane Kime, autor knjige "Sunčevo svjetlo", između ostalog istaknuo je utjecaj sunčeve svjetlosti na snižavanje krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi.

Također, Kime tvrdi da izlaganje suncu smanjuje srčane i dišne probleme, te povećava izdržljivost i jača otpornost na infekcije.

John Ott, koji je na temelju opsežnih istraživanja vezanih uz utjecaj sunčeva svjetla na biljke, životinje i ljude, proglašen počasnim doktorom znanosti Sveučilišta u Chicagu, ustanovio je da organizmi izloženi neprirodnoj svjetlosti ne funkcioniraju kako treba, što se u konačnici loše odražava na njihovo zdravlje i životni vijek.

Primjerice, otkrio je da miševi izloženi neprirodnoj svjetlosti žive dvostruko kraće od miševa izloženih sunčevoj svjetlosti.

Također, u višemjesečnom eksperimentu vršenom u školskim učionicama, ustanovio je da su djeca koja borave pod nezdravom umjetnom rasvjetom znatno nemirnija, te da imaju poteškoća s pamćenjem i koncentracijom.

Sunce je izvor dobrog raspoloženja

Sunčeva svjetlost usko je vezana uz naš biološki ritam i raspoloženje.

Uzmemo li u obzir da stres i depresija pripadaju nekima od najvećih pošasti današnjice, taj segment nipošto nije zanemariv.

Ljudski organizam pravilno funkcionira jedino ako živimo u skladu s prirodnim ritmom izmjene dana i noći.

Svjetlost, koju danju primamo preko očiju, stimulira epifizu koja luči serotonin - hormon odgovaran za pozitivno raspoloženje, staloženost i koncentraciju.

No, tijekom noći ili pri smanjenom svjetlu, epifiza počinje lučiti hormon melatonin, koji je zaslužen za kvalitetan san tijekom noći.

Drugim riječima, danja svjetlost, osobito sunčeva, odgovorna je za naše mentalno zdravlje i psihičku ravnotežu više nego što bismo to mogli i pomisliti.

Oprez: sunčane naočale i kreme za sunčanje

Dr. Liberman, u svojoj knjizi 'Svjetlost – lijek budućnosti', navodi da prema izvještaju FDA, četrnaest od sedamnaest losiona za sunčanje sadrži supstancu PABA, koja se koristi za blokadu UV zračenja, a pri izlaganju tijela suncu može biti kancerogena.

Iz navedenog, realno je zaključiti da nam preparati za zaštitu od sunca više štete nego koriste.

Ne samo što se obranom od UV zračenja lišavamo dobroti sunčevih zraka, nego usto ugrožavamo vlastito zdravlje.

No, osim preko kože, naš organizam sunčeve zrake prima i preko očiju. Nošenje sunčanih naočala, osim što dodatno ograničava pozitivan utjecaj UV zračenja, nerijetko i šteti.

Naime, pri njihovu nošenju zjenice se automatski šire, i ako naočale ne posjeduju odgovarajuću zaštitu, vid može biti oštećen velikom količinom zračenja koja će neometano prodrijeti u oči.

Nošenje naočala za sunce većinom je nepotrebno, jer naše zjenice automatski se sužavaju i tako se na prirodan način čuvaju od oštećenja izazvanih jakim sunčevim svjetlom i UV zračenjem.

Dobrobiti sunčevog svjetla su nemjerljive, no naravno, kao i u svemu ostalome, ne valja pretjerivati ni u izlaganju tijela suncu. UV zračenje štetno je jedino ako je prekomjerno.

Nažalost, u novije vrijeme, strah od izlaganja suncu poprima razmjere sveopće paranoje. Vrijeme je da ispravimo tu pogrešku i vratimo sunce u svoj život.

Iskoristite sunčane dane koje uskoro dolaze i boravite na suncu barem 15-20 minuta dnevno, da bi tijelu osigurali dovoljno vitamina D, i u skladu s tim, optimalno zdravlje.