Nema onog, tko ne pozna bar nekoga tko neumorno skuplja koprive i borove iglice ili kupuje posebne mješavine na tržnici kod posebnih travara baš za njegove tegobe... ima i onih koji se odvaže i u susjedne zemlje gdje odlaze kod čuvenih travara po savijet ili lijek. Također na svakom eko-etno sajmu sve je više poljoprivrednih gospodarstava koja nude svoje mješavine i razne pripravke.

 
Ako nasumce uzmete propagandni materijal s bilo kojeg štanda naići ćete na pripravke koji povoljno djeluju, liječe ili ublažavaju tegobe svih organskih sustava od dišnih, preko probavnih, pa do reproduktivnih, također liječe nesanice, nervoze, tjeskove, manjak energije, imaju antitraumatski učinak i slično. U jednom sam pročitala čak da: «kompleksni cvijetni prah osigurava bogat izvor za život neophodnoh bjelančevina, vitamina, aminokiselina, masti, ugljikohidrata, enzima, koenzima, hormona, te molekule DNK i RNK».

Koja je to molekula DNK neophodna za ljudski život iz cvjetnog praha??? Je li se pod cvjetnim prahom misli na pelud i koliko bi se to peludi moralo pojesti da osigura značajniji unos masti? ili ugljikohidrata i kojih? Potpuna besmislica koja dobro zvuči i može nevinog kupca navesti na potrošnju novaca i korištenje preparata koji u najboljem slučaju neće imati nikakvog efekta, a u stvari njačešće šteti korisniku. Činjenica da je neka trava uzgojena prirodno tj. bez dodataka pesticida, na nekom ekološkom gospodarstvu ne čini je bezopasnom.

U medicinske svrhe se mogu koristiti svi dijelovi biljke, tako da aktivni tj. ljekoviti mogu biti listovi, cvijetovi, stabljike, korijenje, sjemenje, plodovi ili esencijalna ulja. Koncentracija aktivnih sastojaka, kao i drugih prisutnih kemikalija, ovise o kojem se dijelu biljke radi, zrelosti biljke u doba sakupljanja te dobu godine. Također ovisi i o sastavu tla na kojem raste i njegovom potencijalnom opterećunju različitim zagađivačima, kiselosti te vlažnosti i vremenskim uvijetima.
 
Ovako varijabilni uvijeti rasta biljaka uzrokuju i varijabilnost u koncentraciji aktivnih sastojaka što konzumiranje u ljekovite svrhe dovodi u pitanje jer je teško predvidljivo, a ponekad i potpuno nepoznato koliko je aktivne tvari moguće unijeti. Stoga je kod konzumiranja biljnih pripravaka potreban veliki oprez. Štetni učinci mogu biti na jedan ili više organskih sustava, gdje jedna aktivna tvar može djelovati na više sustava. Uglavnom pripravci imaju više aktivnih tvari te je od velike važnosti i duljina uzimanja pripravka, a što se duže uzima, veća je vjerojatnost rizika od kumulativnog ili kroničnog štetnog efekta.

Posebno je važno paziti što se daje djeci jer njihova mala tijela imaju smanjenu moć detoksifikacije, a za neke sastojke biljaka kao npr. pirolizidini uopće niti nema sigurne doze, tj. praga tolerancije. Istraživanja su pokazala da neki pripravci utječu na farmako kinetiku konvencionalnih tj. sintetskih lijekova pa dovodi do toksičnosti ili izostaje terapeutski učinak. Tako se zna da npr. gospina trava smanjuje terapeutski učinak indinavira, digoxina i ciklosporina, smanjujući njihovu koncentraciju u krvi preko djelovanja na jetru.
U znanstvenoj literaturi je mnogo primjera štetnog djelovanja biljnih pripravaka, a možda je najinteresantniji za prikaz slučaj čaja za mršavljenje.

U Nizozemskoj je primijećen određen broj smrti od zatajenja bubrega, a bez nekog prethodnog značajnog patološkog stanja ili kronične bolesti. Osim toga većina umrlih su bile žene, a samo u par slučajeva muškarci. Epidemiološkom obradom je utvrđeno da su sve osobe konzumirale čaj za mršavljenje koji je došao iz Kine i koji je između ostalog sadržavao biljke koje imaju aristolohijsku kiselinu u koncentraciji dovoljnoj da u kratko vrijeme dovede do stanja sličnog endemskoj nefropatiji i smrti.

Biljni pripravci se mogu uzimati kao tekućine u tinkturama, sirupima ili čajevima, kao tablete ili prašci. Neki od produkata dolaze i u formi rektalnih čepića, koji se koriste kod terapeutskih klistira.

U tablici su opisani najčešći pojmovi koji se mogu pronaći u opisu raznih biljnih pripravaka

Abortifikant  - supstanca koja izaziva abortus

Aromaterapija -  inhalacija hlapivih ulja pri tretmanima nekih zdravstvenih stanja

Karminativ -  supstanca koja pomaže pri ispuštanju plinova iz gastrointestinalnog trakta

Bazno ulje -  stabilna ulja ne hlapiva s masnim kiselinama dugih lanaca kao npr. ulje šafranike (srpac), u koja se stavlja po par kapi željenog esencijalnog ulja koje je jako, tako razrijeđena mješavina se onda može koristiti za nanošenje na kožu

Uvarak -  ekstrakt koji se dobije kuhajući biljku u vodi, a zatim je cijedeći, slično kao Infuzija gdje se biljka namače u vruću vodu, a zatim cijedi
Predmet potpisa -  Povijesni termin, bez znanstvenog utemeljenja, koji govori da je izgled neke biljke ujedno i sugerira njenu funkciju pa tako npr. ljekovitost biljke čiji je ekstrakt crven govori da je ona dobra za krv, prisutno u etničkoj medicini

Eliksir -  vodeno alkoholna, najčešće zaslađena otopina neke biljke namijnjena za oralno uzimanje

Emenagog -  supstanca koja potiče menstruaciju

Emetik -  supatanca koja potiče na povraćanje

Esencijalno ulje -  smjesa hlapivih ulja ekstrahiranih iz biljke koje je smjesa ugljikovodika i to najčešće terpena, alkaloida i drugih kompleksa velike molekularne težine

Ekscipijent -  ostale tvari, veziva, punila, koje se koriste da bi se od neke supstance napravila tableta

Ekstrakt -  koncentrirana forma neke supstance koja može biti prah, tekućina ili tinktura. Obično kad govrimo o tekućem ekstraktu radi se o koncentraciji 1supstanca: 1tekućinski dio, a kad govorimo o tinkturi onda je koncentracija 1supstanca: 0,1tekućinski dio

Prirodni produkt -  ono što nije dobiveno kemijskom sintezom ili ono što je uzgojeno bez uptrebe pesticida ili bilo kakvih drugih kemikalija

Oblozi od mekinja -  Topli oblozi od mekinja, lanenog sjemenja koji se nanose na kožu, tjeme ili sluznicu protiv upale

Smola -  čvrsta ili polučvrsta organska tvar koja nastaje sekrecijom biljaka, nanosi se na površinu kože u kremama ili mastima

Rubifikant -  supstanca koja grije i dovodi do crvenila kože lokalnim širenjem krvnih žila


Korišteni izvori:
Jakšić S. Roseg Đ. Uhitil S. Hrana kao otrov ili lijek, istina o prehrani. D-Graf. 1999. Zagrb.
Agency for toxic substances and disease registry www.atsdr.cdc.gov
American Academy of Pediatrics. Pediatric environmental health. American Academy of Pediatrics, 2003.
US Environmental Protection agency www.epa.gov

Za MojDoktor:
doc.dr.sc. Ksenija Vitale

izvor: www.mojdoktor.hr