VINA OD TRAVA - pomažu organizmu da se vrati u ravnotežu.

1. Vino od peršina i meda (univerzalno ljekovito sredstvo, za detoksikaciju organizma): U jednu litru suhoga bijelog vina stave se dvije velike žlice vinskog octa i jedan stručak svježeg peršina. Vino se prokuha i 15 minuta kuha na najslabijoj vatri. Nakon toga se doda 150 g meda, opet se kratko zakuha, ohladi se i procijedi. Od toga vina pije se svaki dan ili više puta na dan jedna mala čašica. Vino od peršina i meda danas se može kupiti u specijaliziranim trgovinama.

2. Vino od plućnjaka (protiv kašlja): 3 velike žlice plućnjaka prokuhaju se u litri vina. Kuhati na laganoj vatri otprilike deset minuta i zatim procijediti. Uzimati uvijek prije jela jednu malu čašicu.

3. Vino od komorača, kopra i marulje (protiv kašlja, dobra je i za djecu): U jednoj litri suhoga bijelog vina prokuhamo 15 g komorača, 15 g kopra i 5 g marulje te pustimo da lagano kuha deset minuta, a nakon toga procijedimo. Od toga vina odrasli mogu triput na dan popiti po čašicu, a djeca triput dnevno po žlicu.

4. Vino od galange (protiv svih bolova) – Lagano kuhati jednu žličicu nasjeckanog korijena galange (lat. Alpinia galanga - vrsta đumbira) u četvrtini litre crnog vina, u trajanju od pet minuta. Nakon toga ostaviti da se ohladi i piti toplo u gutljajima. Sredstvo je izvrsno protiv boli ali nije ugodnoga okusa.

5. Vino od afričkog trputca (za uveseljavanje, kod turobnih stanja i bilo kakvih problema s kožom, za poticanje probave) – Dvije žlice afričkog trputca (lat. Plantago psyllium) lagano kuhati u pola litre crnog vina 10-ak minuta. Nakon toga procijediti i piti po gutljaj dok je toplo – najbolje prije jela i triput na dan po jedan gutljaj.

Sivesan-prah (potiče izmjenu tvri, pomaže slabim osobama i onima koji pate od promjena vremena): Uzeti 16 g komorača, 8 g korijena galange, 4 g rutvice i 2 g runjike (Hieracium pilosella). Od tog se praška uzme pola žličice i stavi u čašicu toplog vina. Pije se pola sata nakon ručka.

Eliksir od ljubičice (uklanja melankoliju i podiže turobno raspoloženje): Šaku svježih ljubičica, 20 g korijena sladića i jednu žlicu praška od galange prokuhati u pola litre suhoga bijelog vina, procijediti i piti na čašice. Ovo vino od trava je mutno, a razbistri se kada se ostavi preko noći te još jednom dobro ugrije i filtrira.

Mast od jele (protiv glavobolje): U proljeće se ubere 100 g zelene jele (kora, iglice, drvo), sitno se nasjecka, uz to se grubo nasjecka 50 g listova kadulje i sve dobro prokuha u nešto manje od pola litre vode. Kuha se polako na slaboj vatri dok ne nastane prava gusta kaša. U tu se kašu stavi 150 g maslaca i miješa dok se maslac ne otopi. Još toplo sve se procijedi kroz lanenu krpu. Gotova mast drži se u hladnjaku. No, potreban je oprez jer neki ljudi na mast reagiraju osipom.

Kapi vinove loze (protiv uhobolje i glavobolje): Uzimaju se iz čokota vinove loze. Zarežu se ujutro, pokupi se sok i pomiješa s maslinovim uljem. Služe za vanjsku uporabu, ne konzumiraju se. Te se kapi dugo drže ali se povremeno moraju protresti. Malo čudan miris nije razlog za brigu. U ljekarni se prodaju kapi od 4,0 ml soka od vinove loze i 6,0 ml maslinova ulja.

Mješavina od velecvjetne divizme (kod promuklosti i prehlade): Uzme se 25 g cvjetova velecvjetne divizme (lat. Verbascum densiflorum Bertol.) i pomiješa s 25 g sjemenki komorača. Od toga se jedna velika žlica stavi u četvrt litre bijeloga ili crnog vina, lagano kuha otprilike dvije minute, procijedi i lagano pije. Pomaže kod gruboga glasa, čudotvorna je pjevačima i svima koji svoj glas izlažu velikim naporima.

Ulje od koprive (protiv zaboravljivosti): Sitno isjeckati pregršt svježe koprive i pomiješati s uljem, pri čemu se mora paziti da se sakupi sok koji curi iz biljke (originalno se radi u mužaru, a u suvremeno doba može i na plastičnoj dasci, nikako drvenoj). Smjesom se mažu prsa i sljepoočnice. Mješavina najbolje djeluje kada se upotrebljava svježa, pa ne treba pripremati velike količine. Trajnije ulje od koprive nastaje kada se cijela biljka stavi u ulje i ostavi stajati na suncu otprilike dva tjedna.

Plod dunje (protiv gihta i reumatizma): Kuhana, sušena ili pečena treba se spremiti i jesti što je češće moguće. Vjerovalo se da je plod topao i suh pa stoga pruža otpor svakom reumatizmu.

Izvor: Zdravlje iz prirode

Izvor: http://www.monitor.hr/clanci/srednjovjekovni-iscjelitelji/245/