Pelud nije samo uzročnik alergija, nego i ljekoviti dodatak prehrani
Pelud se najčešće spominje kad je riječ o alergijama, no pelud ima i svoju dobru stranu kao ljekovita i superhranjiva namirnica.
Cvjetni prah, pelud ili polen kojeg skupljaju pčele, prozvan je “hranom bogova” te eliksirom zdravlja i dugovječnosti. Već tisućljećima se smatra jednim od najbogatijih prirodnih izvora hranjivih tvari te se i danas koristi kao dodatak prehrani.
Pelud je izuzetno bogat bjelančevinama, aminokiselinama i enzimima, kao i vitaminima (A, B, C, D,E), mineralima te polifenolima koji imaju snažno antoksidativno djelovanje, štiteći tjelesne stanice od oštećenja. Pelud također djeluje kao prirodni antibiotik, a smatra se da je koristan i u regulaciji tjelesne težine zbog visokog sadržaja lecitina - posebne vrste masnoće koja je ključna za mnoge metaboličke procese u organizmu, uključujući ravnotežu kolesterola, i regulaciju osjećaja gladi i sitosti.
Pelud je blagotvoran za probavu, od toga da pomaže kod zatvora (opstipacije) i proljeva, do toga da olakšava tegobe kod čira na želucu, kroničnih crijevnih bolesti i kronične upale jetre.
Istraživanja su pokazala da pelud sadrži tvari važne za hormonsku ravnotežu, pa tako u žena olakšava menstrualne tegobe i menopauzu, a u muškaraca povoljno utječe na plodnost. Kao dodatak prehrani pelud se koristi i protiv kroničnog umora i depresije.
Iako su peludna zrnca ljekovita, prije svega treba uzeti u obzir to da su mnogi ljudi preosjetljivi na određene vrste peluda te se mogu pojaviti alergijske reakcije. Stoga se uzimanje peluda kao dodatka prehrani ne preporučuje bez prethodnog savjetovanja s liječnikom i apiterapeutom, kako bi se najprije točno utvrdilo o kakvom je pripravku riječ.
Pelud se koristi i u liječenju peludnih alergija, u specifičnoj imunoterapiji ili hiposenzibilizaciji,kada se tvar koja izaziva alergiju u minimalnoj količini ubrizgava pod kožu. Tako se imunološki sustav postupno nastoji “naviknuti” na alergen da organizam na njega više ne bi burno reagirao. Kod peludne alergije hiposenzibilizacija je uspješna i do 90%, no to je vrlo individualno, jer ovisi o vrsti alergije te o tome koliko dugo osoba ima alergijska simptome i koliko jako su oni izraženi.
I.V.
Foto: Shutterstock
bglavac
irida
edin.kecanovic
