"More ispire sve tegobe", riječi su grčkog filozofa Platona koje dokazuju koliko je stara predodžba o tome da aktivne tvari iz mora dobro djeluju na naš organizam. No, tek posljednjih desetljeća sve morske tvari završavaju u lijekovima ili kozmetičkim proizvodima. Morska sol pritom igra jednu od glavnih uloga. Gotovo svatko od nas barem je jednom u životu koristio sprej za nos s morskom otopinom za vlaženje isušene sluznice. Jer, kad je sluznica isušena (npr. kao posljedica zagrijavanja zraka), podložnija je utjecaju bakterija ili virusa.

Posljednjih godina razvijaju se različite ljekovite terapije morskom vodom. Jedna od njih je talasoterapija (od grčke riječi thalassa = more), koju nudi sve više modernih hotela i wellness centara, a kombinira morski zrak, vodu, alge, blato i sol za različite namjene. Pokazuje dobre rezultate kod upala na koži (kao što su psorijaza ili neurodermitis), jača imunološki sustav, pomaže kod bolova u leđima i zglobovima, ublažava reumu i opušta od stresa. Još jedan pozitivan učinak je i uklanjanje nečistoće s kože te čišćenje tena, uz uspostavu povoljnijeg stupnja vlažnosti suhe kože.

Elementi talasoterapije

Istraživanje blaga koje more skriva još je u početnoj fazi, iako se zna da, uz to što je izvor zdrave hrane, more ublažava mnoge svakodnevne tegobe, ali i vrlo ozbiljne bolesti

Zbog svih tih blagodati koje more pruža, ne čudi što se morskim kurama podvrgavaju mnoge zvijezde, a veliki obožavatelji talasoterapije su, među ostalim, Catherine Deneuve ili Karl Lagerfeld.
Najvažniji standardni elementi talasoterapije su hidroterapija, masaža pritiskom, elektrofizioterapija, kupke u morskoj vodi, pakunzi s algama i blatom, posebna tuširanja, inhalacije aerosolom i vodena gimnastika. Veliki centri, primjerice oni u Njemačkoj, gdje pojam "thalasso" nije zaštićen, prihvatili su jednu definiciju i kriterije kvalitete. U skladu s tim, centri koji nude talasoterapiju smiju se graditi maksimalno 300 metara od mora, a klijente se mora tretirati svježom morskom vodom. Daljnje pretpostavke su: najmanje jedan bazen s morskom vodom, dovoljno kabina za tretmane te profesionalni tim s liječnikom koji kontrolira kupke, maserima i sportskim trenerima.

Morski sastojci ne koriste se samo u sklopu wellness tretmana. Nevjerojatno je obilje vrijednih prehrambenih tvari u moru, kao što su životno važne omega-3 masne kiseline, koje se prije svega nalaze u ribljem ulju. Prvobitna tradicionalna prehrana grenlandskih Eskima sastojala se većinom od sirovog, masnog mesa ribe, kitova i tuljana. Prije gotovo 150 godina njemački liječnik dr. Prosch prvi je otkrio povezanost prehrambenih navika Eskima i njihova izvanredna zdravlja. Više od 100 godina poslije istraživanja su pokazala da populacije poput eskimskih, koje konzumiraju velike količine ribe, rjeđe obolijevaju od srčanih bolesti, astme, psorijaze i određenih vrsta raka. Sedamdesetih godina istraživani su uzroci njihova rjeđeg obolijevanja, u sklopu kojih se ušlo u trag višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama, koje se najčešće nalaze u masnim vrstama ribe. Omega-3 masne kiseline pozitivno djeluju na srčanožilni sustav: poboljšavaju cirkulaciju, održavaju elastičnost arterija i snižavaju razinu masnoća u krvi. Uz to, bitne su za zdrav razvoj djeteta u majčinoj utrobi i imaju važnu ulogu u razvoju mozga i snage vida kod djeteta.

Životni eliksiri iz mora

Omega-3 masne kiseline, alge, spužve - more osigurava vrijedne tvari za zdravlje i ljepotu

I jod je jedan od sveprisutnih elemenata u tragovima iz mora koji je ljudskom organizmu potreban za proizvodnju dvaju važnih hormona štitnjače. Hormoni štitnjače među liječnicima su poznati kao "bič organizma", jer upravljaju potrošnjom energije u tijelu. Nedostatak joda može brzo dovesti do kroničnog umora, ali i do povećane sklonosti infekcijama, mišićne slabosti, povećanog osjećaja hladnoće, usporenih refleksa, pa sve do stvaranja guše.
Morska riba i druge morske životinje pouzdani su dobavljači joda. Posebno visoke koncentracije sadržane su u morskim algama. Sadržaj joda, međutim, jako oscilira, ovisno o vrsti algi i njihovim uvjetima rasta, pa nekontrolirana prehrana algama može izazvati štetne posljedice za zdravlje. Naime, mnogi ljudi i ne znaju da imaju smetnje sa štitnjačom, pa prije uzimanja algi ili talasotretmana liječnik treba provjeriti funkciju štitnjače. Ako manjak joda postoji već dulje vrijeme, zbog iznenadnog povećanja unosa mogu se razviti kritična stanja. Uz to, sa sigurnošću treba isključiti i alergiju na jod.

S obzirom na to da algi ima u velikim količinama i da se brzo razmnožavaju, zahvalan su objekt proučavanja. Znanstvenici u cijelom svijetu od početka stoljeća ispituju raznovrsne organizme: dosad su pronašli oko 36.000 vrsta algi - neke su mikroskopski male, druge do 10 metara duge. Već sama imena, kao plava, crvena, zelena, smeđa i kremena alga, upućuju na posebna svojstva tih živih bića. I doista, alge za vrijeme fotosinteze, osim raznih pigmenata (boja), proizvode vitamine, esencijalne masne kiseline i aminokiseline, pa čak tvari koje djeluju poput antibiotika. Iz crvenih algi, kao što je irska mahovina, dobiva se agar-agar, koji se upotrebljava u namirnicama kao što je puding i u kozmetici, ali i u eksperimentalnoj biologiji kao hranjiva podloga za bakterije. Crvene alge već se godinama koriste u čajevima i pastilama za kašalj.

izvor:Vaše zdravlje