Ljekovite biljke i eterična ulja za dišni sustav

u svjetlu straha od gripe

Napisao: dr.sc. Stribor Marković, www.centarcedrus.hr

Prijetnje dišnim infekcijama, poput raznih tipova gripe, prate nas kroz veliku medijsku pompu. Bauk koji se stvara kroz medije više govori o žalosnom stanju današnjeg svjetskog novinarstva, a manje o stvarnom problemu raznih virusnih infekcija na planeti. To ne znači da one ne mogu biti opasne, pogotovo kod starijih ljudi i osoba sa smanjenom sposobnošću imunološke obrane.

Moderna bitka koju čovjek vodi protiv mikroorganizama traje jedva jedno stoljeće. Nasuprot nama, biljke u tome uspijevaju već stotinama milijuna godina. Zavirimo stoga u riznicu njihove mudrosti i iskustva.

Funkcija dišnog sustava u zdravlju i bolesti

Prva i najvažnija funkcija dišnog sustava je izmjena plinova. No nije i jedina – pluća osiguravaju i ravnotežu kiselosti (pH) krvi, balans plinova, te sudjeluju u kontroli krvnog tlaka putem renin‐angiotenzin sustava. Sam proces disanja nije jednostavan – zrak koji ulazi u pluća mora se zagrijati i po potrebi ovlažiti, a uz to se moraju ukloniti čestice prašine te patogeni mikroorganizmi. To u najvećoj mjeri obavlja gornji dišni sustav odnosno nos i nosna šupljina koji djelotvorno uklanjaju čestice procesom turbulentnog gibanja zraka. Tako pripremljen zrak dolazi u plućima u kontakt s velikom površinom alveola na kojima se zbiva proces izmjene plinova između krvi i udahnutog zraka. U krv ulazi kisik, a oslobađa   se   višak   ugljičnog   dioksida   nastalog   oksidacijskim   procesima   u organizmu. Budući da dišemo neprestano do smrti, pluća su na redovitom udaru svega što udahnemo, od malih čestica smeća do brojnih mikroorganizama. Stoga pluća imaju impresivan imunološki postav koji uključuje prije svega makrofage, velike stanice koje fagocitiraju, odnosno doslovce jedu sve što dođe u pluća. Mnogi makrofagi stradaju u tom procesu, no izbacuju se zajedno sa sluzi strujanjem zraka pomoću posebnih stanica koje imaju površinu s izbojcima membrane sličnih dlačicama. Te stanice se nazivaju cilijarni epitel i prikazan je na slici elektoronskom mikroskopijom. Logično, ovaj se proces intenzivira tijekom svake veće upale, odnosno invazije opasnih mikroorganizama. Zato je potrebno da se taj proces ne zaustavlja – što je danas uobičajena praksa medicine. Zaboravlja se da pretjerana upotreba lijekova protiv kašlja (antitusika) zaustavlja prirodni refleks izbacivanja nepotrebnog i štetnog materijala nastalog

od mrtvih stanica, mikroorganizama i sluzi. To je razumna informacija pogotovo roditeljima koji posegnu za lijekom protiv kašlja čim dijete zakašlje. Ako to radite, zapamtite da ta naizgled dobra gesta nastala u brizi za zdravlje djeteta nije mudro rješenje. Lijekovi protiv kašlja imaju smisla kod jakog i grčevitog kašlja, no i tada je dobro posegnuti

za njima samo po potrebi, a probati koristiti i biljke i eterična ulja koje olakšavaju proces iskašljavanja djelujući mukolitično (smanjujući viskoznost sluzi koju treba izbaciti) i ekspektorirajuće (potičući izbacivanje putem kašlja).

Logično je da dišni sustav, koji neprestano dolazi u doticaj s vanjskom atmosferom, bude izložen brojnim mikroorganizmima koji se prenose zrakom. Dišni sustav, kao i debelo crijevo, ima svoju normalnu fiziološku floru s kojim je naš organizam u ravnoteži. Tek kada dođu agresivniji mikroorganizmi i nastane oštećenje tkiva, dolazi do upalne reakcije, kao što je slučaj s virusom gripe koji je i prikazan na slici.

Postoje brojni takvi mikroorganizmi. Neki od njih ušli su u legende i vjerojatno i poti;u današnje paranoje oko bilo koje pandemije. To su plućna kuga, izazvana bakterijom  Yersinia  pestis,  agresivni  oblik  plućnog  antraksa  izazvan  vrstom

Bacillus anthracis, te cijeli niz drugih bakterijskih infekcija. U doba antibiotika, bakterijske infekcije su barem privremeno pod kontrolom, no sezonski se vrlo često javljaju razne virusne infekcije. Brojni virusi mogu napasti dišni sustav: rinovirusi, respiratorni sinkcicijski virus, virusi influence i parainfluence, adenovirusi i drugi. Zgodno je to znati, pogotovo u doba kada postoji tendencija da se svaka dišna infekcija olako proglašava gripom.