Neka vam dan bude savršen uz kronobiologiju

 

5 h tijelo se budi

 

Poput pekara koji se mora ustati rano da bi mu kruh bio spreman za jutro, tako i naše tijelo mora proći niz etapa kako bi se moglo probuditi. Između 5 i 6 sati, dakle kad još spavamo, tjelesna se temperatura počinje dizati. To će potrajati cijeli dan sve do između 18 i 20 sati kad se počne spuštati. Nadbubrežne žlijezde stanu lučiti kortizol, hormon "dobrog stresa", koji nam omogućava da smo u  formi.  Nemojte se prestrašiti, to ne znači da trebate ustati u 6 h. Kad se budite malo ste tupi? Bez sumnje otvarate oči prije nego je počelo lučenje kortizola. Normalan je i osjećaj blagog plutanja tijekom prijelaza s ljetnog na zimsko vrijeme i obrnuto: neka lučenja nisu međusobno usklađena. Našem je tijelo potrebno nekoliko dana da se prilagodi. A kod djece…mjesec dana. Nije to ništa ozbiljno nego samo mali nesklad, glavni biološki ritmovi nisu se još prilagodili.

 

7 h kad je kortizol izlučen, tijelo počinje vikati da je gladno. I to u pravi čas jer je to vrijeme kad se spori šećeri najbolje eliminiraju: stoga nema potrebe da se suzdržavate od jela nakon što je tijelo gladovalo šest do osam sati. Sad treba napuniti baterije kako bi nahranili i duh.  

 

8/9 h prijevoz, dolazak na posao

 

Ti prvi društveni kontakti stimuliraju koru mozga, tj .onaj dio mozga koji nam omogućava razmišljanje. Počnite polako sa zadacima koji ne zahtijevaju pretjerano promišljanje jer je to  vrijeme u kojem tijelo asimilira doručak a mozak si pribavlja dovoljno hrane. To je trenutak za sređivanje i zagrijavanje a ne za pregovore oko podizanja kredita!

 

10 h mozak je na vrhuncu, to je čas za razmišljanje

 

Ako imate pred sobom debeli fascikl s materijalima koje morate rješavati, to je pravi čas! Ne gubite vrijeme jer neće potrajati! To je i dobar čas za brzo učenje: pamtit ćete brzo ali ne zadugo. Savršeno za ponavljanje govora koji morate održati na važnom popodnevnom sastanku.  

 

11 h vrijeme za predah

 

Tijelo nije samo žrtva hipoglikemije nego i žrtva fiziološke pumpe, neke vrste predaha koji izaziva biološki zamor. Tome se dodaju naše faze "dekompresije" koje su otkrili engleski istraživači. Noću, imamo faze koje traju otprilike sat i pol vremena. A slično je i danju. Svakih 90 minuta otprilike, žrtve smo neke vrste prebacivanja tijekom kojega naš duh odluta na nekoliko minuta. Stoga u Japanu, koji je inače poznat po paklenom radnom ritmu, upravo u to doba dana radni ljudi imaju obaveznu stanku. Tada se poslije predaha može još bolje raditi.

 

  

 

Mršaviti…zahvaljujući satu!

 

Kronobiologija pruža usluge i tvorcima raznih dijeta. Ne smijemo jesti kad se sjetimo: potrebno je pogoditi čas kad je masna stanica najraspoloženija otpustiti višak masti, dakle ujutro. Odatle i poslovica: ujutro jedi kao kralj, u podne kao princ, a uveče kao siromah…

 

Doručak se sastoji od energetskih namirnica (masti, šećeri) i sporih glucida (kruh) uz bjelančevine (mliječne, jaja). Ono što zovemo engleski doručak!

 

Ručak: krto meso, povrće, malo glucida (voće). Što kasnije ručamo to se glucidi sporije eliminiraju.  

 

U 17 h: najbolje je voće. Dan se smiruje, javlja se tjeskobnost pa stoga nam treba šećera.

 

Večera: stanica se smiruje pa ni lučenje probavnih i žučnih sokova više nije toliko da bi mogli rastopiti sve masti. Izbjegavajte stoga teške obroke jer ćete inače loše spavati. Radije jedite bjelančevine i poluzasićene masne kiseline (plava riba, repičino ulje). Nema smisla suzdržavati se: organizam registrira manjak i skuplja umjesto da eliminira.

 

Za one koje kreću na posao u zoru

 

 

Za one koje kreću na posao u zoru predlažemo da si nabave "simulator zore" (Nature et Decouvertes), svjetiljku koja se postupno pali. Pomoći će da malo prevarite tijelo koje ćete uvjeriti da je već zora i da je vrijeme da tijelo počne s procesima buđenja iako je vani još noć! 

 

12/13 h ne preskačite ručak!  

 

Jedite lagano i ne previše. Prije svega malo glucida jer se u to doba podiže inzulin. Njegova se uloga sastoji u tome da dopremi glukozu iz krvi u stanice kako bi ove mogle proizvesti energiju. Previše hrane odjednom moglo bi usporiti taj proces. Organizam se primiruje kako bi mogao probaviti jelo pa ste stoga blago pospani. Izbjegavajte gimnastiku, to je doslovce "protuprirodno".

 

13/15 h tonus je važan!

 

Tu je još uvijek dobro obavljati neke lakše zadatke. Ako trebate ići kod zubara neka to bude u 15 h. U to doba dana lokalna anestezija najbolje drži i traje dva do četiri puta duže!

 

15/17 h ide bolje nego ikad!

 

To je vrijeme dana kada se lako sređuju i najteži fascikli. Idealno vrijeme za učenje: trebat će vam dulje nego ujutro ali ćete naučeno duže pamtiti.

17/18 h idealno vrijeme za gimnastiku

 

Dnevna tjelesna temperatura doseže svoje najviše vrijednosti. I pamet vam radi sto na sat (nikad toliko efikasno ne razmišljate kao sada). To je i idealno doba za tjelesne pothvate. Ali i za vođenje ljubavi, famoznih "od pet do sedam", doba kad su lučenja serotonina, hormona emotivnosti, na vrhuncu!     

 

18/22 h ponovno prekid u pumpanju? To je normalno!

 

Tjelesna se temperatura polako spušta. Niste još posve iscrpljeni, ali vas svejedno mrzi i pomisliti da se bliži kraj dana. Radi se o svega 0,5 stupnja C, ali dovoljno da povuče za sobom snižavanje energije. Ogladnjeli ste. Nema sporta u to doba: to bi ozbiljno podiglo tjelesnu temperaturu u doba kad ona prirodno slabi…što bi prouzročilo loš san! Izbjegavati i diskusije ili filmove pune nasilja.

 

22/23 h vrhunac melatonina

 

 

Taj hormon nas čini pospanima. Budnost slabi, čovjeku je hladno, arterijski pritisak je na minimumu a s tim i tjelesna snaga. Ne borite se protiv toga poslije 23 h…Faza tonjenja u san bit će lakša, garantirajući vam dobar san vrhunske kvalitete. Pažnja, izlučivanja se smanjuju sa životnom dobi, uzimanjem nekih medikamenata (klonidin, benzodiazepin), alkohola i kave.  

 

Liječenje je uspješnije ako se daje u primjereni čas

 

Kad se radi o različitim načinima liječenja i uzimanja lijekova naše stanice ne reagiraju na isti način u različitim dnevnim razdobljima. Ovisno o raspoloživosti organa na primanje liječenja ovisi i djelovanje lijeka. Kancerolozi već koriste pumpe koje se programiraju tako da ubrizgavaju lijek u onom dobu dana kad su zdrave stanice najmanje osjetljive (kako bi ih se poštedjelo loših popratnih posljedica), a kad su bolesne stanice najranjivije (kako bi ih se lakše uništilo). Tako je davanje cisplatina između 16 i 20 h manje otrovno za probavni trakt i koštanu srž nego isto jutarnje liječenje. Kad se radi o ciklofosfamidu to je najbolje oko 12 h, a zračenje bi trebalo optimalno davati oko 10 h. Sve to ovisi o lijeku ali i o pacijentu jer svi ljudi nemaju iste bioritmove. Kronobiologija se isto tako primjenjuje i za svakodnevne lijekove. Dobro je o tome razgovarati s vašim liječnikom pogotovo ako istodobno uzimate nekoliko vrsta lijekova a vaš je ritam života "klasičan".