Isprobajte Avicenine mudre savjete za očuvanje zdravlja stare više od tisuću godina

Avicena ili Ibn Sina najugledniji je perzijski liječnik i filozof koji je živio u 11. stoljeću.

Već sa 16 godina usvojio je medicinska znanja te su ga smatrali jednim od najvećih umova tog vremena. Bio je osobni liječnik brojnih istočnih vladara. 

Napisao je više od 400 knjiga iz područja medicine, od kojih neke i danas uživaju ugled diljem svijeta.

Jedna od takvih je „Medicinski kanon“, knjiga koja se smatra majstorskim djelom i medicinskom enciklopedijom.

U svom „Kanonu“ Avicena je naglasio kako je osnovni cilj i svrha medicine očuvanje zdravlja, a tek onda i ozdravljenje ako do bolesti dođe.

Medicinu je promatrao kroz prizmu filozofije, čak i matematike. Primjerice, smatrao je da je liječenje zbrajanje i oduzimanje.

Oduzima se sve ono što čovjeku šteti, a dodaje se ono što mu je korisno.  

Ovaj znanstvenik, filozof i liječnik dao je neke osnovne smjernice kojih bi se čovjek trebao držati kako do disbalansa, odnosno bolesti, ne bi došlo.

Kad je riječ o bolesti, Avicena je veliki problem vidio ne toliko u samoj bolesti koliko u ljudskom strahu od nje.

Uloga liječnika je, smatrao je ovaj znanstvenik, ne samo da liječi nego i da pruži pozitivan poticaj oboljeloj osobi i ulije joj povjerenje u vlastite snage.   
  

Univerzalna mudrost koja je preživjela test vremena 

Neke od važnijih Aviceninih preporuka su fizička aktivnost i dostatan unos važnih nutrijenata, što itekako vrijedi i za suvremenog čovjeka.

Upravo je fokusiranje na nutritivna svojstva hrane prioritet tradicionalne medicine.

Savjeti tradicionalne medicine zaista su univerzalni i svevremenski.

Unatoč golemom napretku suvremene medicine, bez pridržavanja tih univerzalnih pravila o kojima je pisao i sam Avicena teško da čovjek uopće može očuvati zdravlje.

Isto tako, nijedan suplement, ma kako izvanredan bio, ne može nadoknaditi kvalitetan san ili zamijeniti zdravu i nutritivno bogatu prehranu.    

Avicenini savjeti za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti

1. Fizička aktivnost temelj je dobrog zdravlja

I dok moderan čovjek više od 80 posto svog vremena provede sjedeći za računalom ili ispred TV-a, Aviceni i njegovim suvremenicima to bi bilo ravno smrtnom grijehu.

Aktivan stil života je za Avicenu bio temelj i osnova dobrog zdravlja. Energija svih naših organa slabi ako prakticiramo neprestano sjedenje.

Pa tako, onaj tko umjereno vježba svaki dan neće trebati nikakav lijek, smatrao je Avicena.
 

2. San je važan za zdravlje, ali ni s njim ne treba pretjerivati  

Znamo koliko je san važan za ljudsko zdravlje jer pomaže čovjeku da se odmori i da mu se tijelo regenerira.

No, baš kao što nije dobro premalo sna, tako ga nije dobro ni previše. 

Pretjerano i dugo spavanje nije namijenjeno slabijim ljudima, smatrao je Avicena. Previše sna dovodi do niskih razina energije i zamućenih misli.
 

3. Prejedanje vodi u bolest 

Avicena je preporučivao umjerenu prehranu, kao i povremeni post. Njegov je savjet glasio: „Ako ste jedan dan previše toga pojeli, sljedeći dan potpuno preskočite jelo!“

Smatrao je da prejedanje vodi u stanje bolesti jer kada su želudac i crijeva stalno puni neprobavljene hrane, dolazi do upala i oboljenja unutarnjih organa.   

Posebno je nepovoljno mišljenje imao o uzimanju obroka neposredno prije sna, smatrao je da to vodi do bolesti.

Po njegovu mišljenju, oni koji jedu sat-dva prije spavanja skloniji su hipertenziji i nesanici, kao i srčanom udaru.
 

4. Zdravo je koristiti termalne kupke (spa)

Avicena je za dobro zdravlje preporučivao i primjenu termalnih kupki.

Termalne kupke osobito dobro pomažu, smatrao je ovaj liječnik, kod oboljenja živčanog sustava, probavnih problema, loše cirkulacije, pretilosti, nesanice i migrene.

Odlične su i za kožu, kao i za zdravlje krvožilnog sustava.
 

5. Pozitivan pogled na život tjera bolesti

Avicena je smatrao: što se čovjek manje boji bolesti, to se bolest više boji njega.

Po njemu, važno je zadržati balans u svemu, pa tako i u pogledu na život i ne prepuštati se previše emocijama - tuzi, apatiji ili strahu. Smatrao je da strah i smrt idu ruku pod ruku.

Avicena je otkrio izravnu vezu između negativnih emocija i bolesti.

Pa tako, po njemu, „bijes sagorijeva tijelo, tuga ga isušuje, a apatija slabi mentalnu snagu“.
 

Avicenini savjeti vezani uz prehranu
 

1. Hrana koju čovjek konzumira treba biti u skladu s njegovim temperamentom.
2. Probavni sustav je snažniji zimi, a slabiji ljeti, stoga u hladnijim mjesecima treba jesti nutritivno bogatiju, a ljeti laganu i lako probavljivu hranu.
3. Vrsta i kvaliteta hrane koju čovjek konzumira treba biti u skladu s njegovom fizičkom aktivnošću. Primjerice, sportaši trebaju jesti više nutritivno bogate hrane.
4. Važno je uzeti u obzir i snagu probavnog sustava: čovjek s jačim probavnim sustavom može jesti i teže probavljivu hranu, dok onaj sa slabijim - nešto lakše probavljivo kako bi očuvao zdravlje.
5. Čovjek u zrelijim godinama trebao bi jesti manje nego što je to činio prije.
6. Važno je i vrijeme u koje se jede pojedina hrana. Ako se hrana jede u pravo vrijeme, mogu se dobro očuvati nutrijenti i spriječiti truljenje hrane unutar probavnog sustava.
7. Novi obrok se ne bi trebao konzumirati ako se hrana od prethodnog još nije probavila. Unos nove hrane preko neprobavljene pokazalo se najškodljivijim za ljudsko zdravlje.

https://alternativa-za-vas.com/