Kasnije se,  međutim, spoznalo da se voda nakuplja u trijaskim dolomitima planina te da se po njima spušta u podzemlje. U podzemlju se voda zagrijava, a zatim izvire iz tjemena antiklinale na onim mjestima gdje izbijaju na površinu. Provedene kemijske analize termalnih voda  to su i potvrdile.

Dakle, termalni izvori uvijek se pojavljuju u određenim propusnim stijenama, a najčešći vodonosnici su zdrobljeni trijaski dolomiti te vapnenci i breče.

Za postanak termalnih i mineralnih vrela važniji su bili mlađi tektonski pokreti koji su djelovali tijekom neogena i kvartara. Oni su početkom pliocena najjače borali i rasjedali upravo najmlađe naslage. Tako su nastale relativno uske i dugačke antiklinale a između njih se nalaze sinklinale dubine 1000 do 2400 m, čija je dubina važna za geotermalno zagrijavanje vode koja se u njoj nalazi.

Nova istraživanja pokazala su da su za pojavu termalnih i mineralnih izvora važni poprečni rasjedi koji presjecaju antiklinalne strukture.  Na sjecištu ovih rasjeda i boranih struktura, osim horizontalnog kretanja, došlo je i do jačeg drobljenja stijena, što je omogućilo izbijanje termalne vode na površinu.

Geotermalne vode su sve vode čija je temperatura tijekom cijele godine veća od srednje godišnje temperature zraka u području na kojem se nalazi izvor.

Ove vode koristile su se na području Hrvatske još u rimsko doba o čemu svjedoče arheološki ostaci termi na područjima uz izvore geotermalnih voda.

Stupanj korištenja geotermalnih voda bio je promjenjiv tijekom povijesti kako radi pronalaska novih kapaciteta tako i zbog promjena korisnika odnosno vlasnika tog resursa.

Na pojedinim lokacijama geotermalna voda se dobiva iz plitkih bušotina i kaptaža, dok su stari izvori zapušteni ili ostali bez vode.
Izvori geotermalne vode razlikuju se međusobno po temperaturi vode, vodonosniku i načinu korištenja. Ponekad se na maloj međusobnoj udaljenosti nalazi više izvora.

Geotermalne vode se s obzirom na temperaturu klasificiraju u 4 kategorije:

- subtermalne vode (13-20°C)
- hipotermalne vode (20-34°C)
- homeotermalne vode (34-38°C)
- hipertermalne vode (više od 38°C)

 

Literatura:
Ivanišević, G., Čepelak, R. (2003): Prirodne mineralne vode u Hrvatskoj, Hrvatske vode 11, 251-261, Zagreb

Iveković, H., Peroš, R. (1981): Mineralne i termalne vode SR Hrvatske (monografija), JAZU, Zagreb