ECHERICHIJA COLI

Escherija coli je bakterija koja je široko rasprostranjena u prirodi, a spada u grupu bakterija koje se normalno nalaze u crijevima ljudi i životinja, a pomažu u probavi hrane. Te se bakterije inače nalaze vrlo često u ljudskoj stolici a služe kao indikatori fekalne zagađenosti pri sanitarnim pregledima namirnaica i vode za piće.

E coli pripada grupi vrlo otpornih bakterija koja se vrlo dugo održi u vodi, namirnicama ili predmetima. U hrani se lako i brzo razmnožava pri temperaturi do 37 stupnjeva. Već kod 60 stupnjeva temperatura ih u roku od 15 minuta ubija.

Veći dio E. coli su bezopasne za ljude, ali mogu izazvati različite bolesti koje mogu biti crijevne bolesti ili piogene bolesti.

Obzirom da ova bakterija inače živi u crijevima, baolest će izazvati ako iz crijeva dospiju u neke druge organe ili tkiva. Najčeše bolesti koje bakterija E. coli izaziva su inaple i infekcije mokraćnih putova; to su sve infekcije koje mogu biti u bubrezima, mokraćnim cijevima, mokraćnom mjehurum.

Najčešće infekcije mokraćnih putova su cistitisi (upala mokraćnog mjehura). U normalnim uvjetima bakterija koja je dospjela u mokraćni mjehur se izbace mokrenjem, ali ako iz nekog razloga ostanu u mjehuru jako se brzo razmnožavaju, pa se preko mokraćovoda robiju prema bubrezima i mogu izazvati pijelonefritis (upalu bubrega).

Infekcija mokraćnih putova obuhvaća sve dobne skupine, ali su žene sklonije tom oboljenju.

Nastanku infekciju pogoduju čimbenici koji sprečavaju normalno pražnjenje mokraćnog mjehura i to su najčešćeč: povećana prostata kod muškaraca, suuženje mokraćovoda, tumori, nepotpuno pražnjenje mjehura, zatim šećerna bolest, neka oštećenja bubrega, poremećaj u imuno sustavu, operacijski i drugi zahvati na urogenitalnom traktu, te trudnoća.

Znakoci da je došlo do infekcije su češća potreba za mokrenjem, bol i pečenje prilikom i nakon mokrenja, zamućenost i neugodan miris mokraće.

E. coli može nerjetko izazvati upalu žučnog mjehura i žučnih kanala, a može uzrokovati upalu potrbušnice, upalu slijepog crijeva, a ponekad se javi gnojna upala kože ili neke rane.

U slučaju da bakterija dospije u krv može izazvati sepsu, a to može izazvati vrlo ozbiljan problem, ponekad i smrt.

Da bi došlo do zaraze i razvoja bolesti za njihov nastanak morajau biti ispunjeni i neki uvjeti koji se inače nazivaju VOGRALIKOV LANAC: Da bi bolest nastala potreban je uzročnik u dovljnoj količini, izvor bolesti, put prijenosa i naravno bakterija mora ući u organihzam, a čovjek mora biti osjetljiv i prijemčiv (najčešće kod oslabljenog imuniteta). Ako nedostaje samo jena karika iz ovog lanca bolest se neće razviti.

Bakterija E.coli može izazvati CRIJEVNE INFEKCIJE koja se najčešće manifestira kao proljev sa ili bez povraćanja, barzom dehidracijom, najčešće bez povišene tjelesne temperature. Stolica je vodenasta, zelenkasto-žute boje i vrlo neugodnog mirisa, a moguća je i prisutnost sluzi. Može prodrijeti u sluznicu crijeva i uzrokovati upalu i ošećenje epitela, a znaci da je došlo do takve infekcije mogu biti grčevi u trbuhu, češti proljevi, lažni nagon na pražnjenje, a stolica može sadržavati sluz, krv i gnoj.

Jedan oblik zaraze može doći kroz konzujaciju mesa koje nije dovoljno termički obra

đeno, zagađene vode ili salate, mlijeko zraženih krava (bakterijom EC) a koje nije pasterizirano ili termički obrađeno (prokuhano) . Meso može biti kontaminirano tijekom prerade.

Osobe koje su inficirane ili su kliconoše bakteriju E coli izlučuju kroz stolicu, mogu «prljavim» rukama (neki ljudi»zaborave» oprati ruke nakon posjeta WC-u, pa se tako može zaraziti veći broj ljudi koji dolaze u kontakt sa takvom osobom.

Kupanje u bazenima također može pogodovati prijenosom ove bakterije, pa nije upu

tno u takvoj vodi roniti i «gutati» vodu. Isto tako, voda iz bunara koja se koristi u domaćinstvima trebala bi se češće češće kontrolirati (barem jednom u godini) jer nerjetko se u blizini bunara nalaze i septičke jame iz kojih može prodrijeti zagađena voda (ako dođe do obilnih kiša, ako zidovi septičke jame nisu dobro izolirani).

U blažem obliku zaraze bolest traje najdulje do 10 dana, ali može doći i do opasnih komlikacija koje mogu ugroziti život, a poznata je pod nazivom HEMOLITIČKI UREMČNI SINDROM kod kojeg može doći do težeg oštećenja bubrega i njihove funkcije. Najveći rizik za tu komplikaciju su djeca mlađa od pet godina, te osobe sa smanjenim ili oštećenim imunitetom.

Treba reći i da zaraza E. coli ne spada u klasični prijenos sa jedne osobe na drugu, nego isključivo konzumiranjem kontaminiranih namirnica i vode, rukovanjem, dira

njem kontaminiranih stvari (treba paziti i na kvake u javnim WC).

Liječenje E. coli se provodi uglavnom antibioticima, ali zbog nekontrolirane upo

trebe antibiotika bakterija postaje sve otpornija na njih.

Liječenje alterativnim načinom može dati dobre rezultate, a provjereni način je i metoda i terapija dr. Clark o kojoj sam već ranije pisala. Također dobro bi bilo uzimati barem četiri puta dodišnje pripravke koji podižu imunitet.