Voda u cvjetnim vazama odlično je rasadište potencijalno smrtonosnih bakterija? Ili buketi troše kisik u sobi? Cvijeće je zdravstveni rizik zbog štete koju može izazvati medicinskoj opremi?
Ovu su tek neka pitanja postavljena u britanskim bolnicama nakon kojih je uslijedila zabrana ili barem obeshrabrivanje posjetitelja od donošenja buketa. No je li ova zebnja od cvijeća opravdana?
Tim znanstvenika, Giskin Day i Naiome Carter, s Imperial College London istražili su literaturu i razgovarali s pacijentima i osobljem u bolnicama Royal Brompton i Chelsea & Westminster.
Iako je studija iz 1973. pronašla velik broj bakterija u vodi za cvijeće naknadna istraživanja nikad nisu utvrdila da je voda u vazama ikada uzrokovala infekcije koje se šire po bolnicama.Bilje i cvijeće je zapravo dobro za oboljele:Nedavna studija je pokazala da pacijenti u bolničkim sobama s biljkama i cvijećem trebaju značajno manje analgetika za ublažavanje boli nakon operacije, imaju manji krvni tlak i ritam srca, manje se žale na bol, tjeskobu, umor i imaju više pozitivnih osjećaja nego pacijenti u kontrolnoj grupi bez cvijeća i biljki.
Početkom 20. stoljeća još se uvijek smatralo da cvijeće krade kisik u sobi pa se uklanjalo tijekom noći. Ovaj mit uklonile su studije koje su pokazale da je utjecaj cvijeća na sastav zraka zanemariv i ne opravdava trud oko uklanjanja.
Pa ipak britanska Sveučilišna bolnica Southend nedavno je uvela zabranu cvjetnih poklona i to jer navodno ugrožava sigurnost napredne medicinske opreme. No zar se ne može reći da vaze predstavljaju jednak rizik koliko i čaše s vodom ili juhe koje se također nalaze kraj bolesnika i elektronske opreme.
Postoje dokazi da medicinske sestre nisu sklone cvijeću, djelomično jer pridonosi većem obimu posla. Prilikom intervjua s osobljem znanstvenici su uvidjeli da se sestre više brinu zbog praktičnih problema s cvijećem nego zbog rizika od infekcije.
S druge strane niz istraživanja pokazuje da cvijeće ima trenutne i dugotrajne koristi na emocionalne reakcije, raspoloženje, društveno ponašanje te pamćenje i kod žena i kod muškaraca. Druga studija je pokazala da pacijenti u bolničkim sobama s biljkama i cvijećem trebaju značajno manje analgetika za ublažavanje boli nakon operacije, imaju manji krvni tlak i ritam srca, manje se žale na bol, tjeskobu, umor i imaju više pozitivnih osjećaja nego pacijenti u kontrolnoj grupi bez cvijeća i biljki.
Simon Cohn, medicinski antropolog sa Sveučilišta Cambridge smatra da je cvijeće postalo žrtva nove definicije medicinske njege. On sugerira da odluka o zabrani cvijeća reflektira daleko veći zaokret prema modelu njege koji zahtjeva malo vremena ili mjesta za naoko kompliciranije i nepotrebne elemente.
Net.hr28.01.2010.
bglavac
irida
