Sunčeve zrake nužne su za stvaranje vitamina D, čiji pak nedostatak može uzrokovati razne bolesti. Godinama se sunce lažno smatra neprijateljem i krivcem koji uzrokuje oštećenja kože, prerano starenje, pigmentaciju i povećava rizik od melanoma.

Sve veći broj znanstvenih studija ukazuje da je nedostatak vitamina D čimbenik u širokoj lepezi bolesti poput prehlada, gripe, srčanih problema, moždanog udara, dijabetesa, autoimunih bolesti, depresije, autizma osteoporoze i brojnih vrsta karcinoma.

Korijen tih problema je, danas moderno, skrivanje od sunca. Uz to, stil života u gradovima znači da smo više u zatvorenim prostorima od naših predaka te da ljudi jednostavno ne dobivaju dovoljno sunčeve svjetlosti da bi proizvodili D vitamin koji njihovo tijelo treba.

Dodatno, ljudi tamnije kože još su u većoj opasnosti jer melanin zbog kojega je njihova koža tamnija sprečava zrake da se sintetiziraju u D vitamin.

Jedna od studija pokazuje da 76 posto žena u srednjim godinama i starijih provode manje od jednog sata na suncu unutar razdoblja od tjedan dana te zaključuje da su krivci moderni životni stil i moda koja traži svijetlu put.

Izlaganjem samo 15 do 20 minuta suncu proizvodi se dovoljno D vitamina, što je puno bolje nego nadomjesci koje je teško točno dozirati, a postoji opasnost od prevelike doze i štete za organe.

Mnogi dermatolozi savjetuju starijim pacijentima da se klone sunca kako bi izbjegli rak kože. Pomislimo na tisuće starijih pacijenata koji trunu po domovima za starce. Ovaj bi savjet nenamjerno mogao pomoći tim pacijentima da se osjete bolesnijima i starijima od svoje dobi. Zadržavanje u zatvorenom prostoru će izazvati mnogo gore probleme no što je rak kože. Kosti u starijih ljudi će se mrviti i pucati (osteoporoza), ti će stariji pacijenti zamrziti život (depresija). Izbjegavanje sunčeva svjetla može izazvati razvitak drugih karcinoma osim onih na koži.

Rahitisu su sklonija djeca majki koje su za vrijeme trudnoće imale manjak vitamina D. U posljednja dva mjeseca trudnoće najviše se kalcija ulaže u kosti pa se dijete onda rađa s premalom zalihom kalcija.. Djeca koja zimi ostaju u kući, a ne uzimaju dodatno vitamin D, nemaju dovoljnu količinu vitamina jer su bila premalo izložena sunčevom svjetlu koje je važno za nastanak tog vitamina u koži. Određene količine vitamina stvorenog za vrijeme ljeta ostaju pohranjene u jetri i mogu se koristiti tijekom ranih mjeseci zime. Zalihe vitamina do proljeća se potroše pa tada dolazi do razvoja rahitisa.

Potpuno izbjegavanje sunca također može puno više povećati rizik od srčanog udara i na drugi način. David Grimes, liječnik iz Blackburn-a, UK, bilježi da su srčani udari najčešći u dijelovima svijeta kao što je sjeverozapad Velike Britanije – koji ima najmanje sunca.

Dr Grimes povezuje respiratorne infekcije i kronični bronhitis nazvan „engleskom bolešću“, sa slabim imunitetom zbog nedostatka sunca,  koji se pogoršava s pušenjem. (U južnoj Europi je stopa pušenja mnogo viša, ali povratne infekcije dišnog puta su rijetke). U Glazgowu, Škotska, je najveća stopa osteomalacije i rahitisa, za koje kaže da su definitivno rezultat pomanjkanja sunca. Dr F.A. Spencer je uočio više slučajeva srčanih udara zimi, to je povezao s niskom razinom vitamina D i depresijom u zimskim mjesecima.

Izvori: Hrvatsko izdanje magazina Nexus, časopis Svjetlost