Studije koje se provode u toj znanstvenoj grani jasno su pokazale da okoliš ima značajan utjecaj na naš osjećaj općeg dobrog stanja, emotivnu stabilnost i mogućnosti kontroliranja stresa. Nepoznati okoliš zahtjeva mnogo mentalne energije da bi se mogao sagledati, kontrolirati i saživjeti se sa njime.
Međutim kad kažemo nepoznati okoliš nije to nešto gdje nismo nikada bili ili nešto što nismo nikada vidjeli. Ovdje govorimo o nepoznatom okolišu u evolutivnom smislu. Čovjek živi u zatvorenom prostoru tek od nedavno, kojih tisuću godina, a procesima brze urbanizacije, u posljednjih pedesetak godina, to je dovelo do toga da 80% - 90% života provodimo u zatvorenom prostoru.
Evolucijski, ljudska vrste se nije na to još adaptirala i zato se smatra da boravak u prirodi, posebno šumama podsjeća na naše iskonsko boravište i time nas smiruje i ublažava stres urbanog života.
Radno mjesto je naš drugi dom i gdje je to moguće potrebno ga je urediti da maksimalno odgovara radniku. Uredski prostori su možda najpogodniji za oplemenjivanje biljkama. U zemljama s razvijenom svijesti o utjecaju okoliša na radne sposobnosti, kao npr. Nizozemska, Norveška, Velika Britanija i Australija, već su provedeni programi implementacije biljaka lončanica u uredske prostore, te je primijećeno smanjenje simptoma bolesti za od 15% za iritacije oka pa čak do 38% za kašljanje uslijed suhog zraka i 45% za glavobolje. Također kompanije su uštedjele jer su zaposlenici smanjili bolovanja za od 5% do 15%, a u nekim kompanijama su smanjili i račune za grijanje za 20%.
Nizozemski institut za promociju zdravlja kreirao je plan u sedam koraka kako poboljšati radni okoliš uvođenjem biljaka lončanica, a projekt je financijski potpomognut od strane Evropske Unije. U doba potrage za profitom s jedne strane i odgovornošću prema radniku s druge strane, kompanije su spremne uložiti u inovativne projekte koji pridonose boljem zdravstvenom stanju radnika, a time i većoj produktivnosti. Velike kompanije imaju razrađene smjernice, a one koje se tiču upravljanja zdravljem sadrže i projekte implementacije biljaka lončanica u uredske prostore. Ako radite u nekoj multinacionalnoj kompaniji imate pravo biljku u sobi!
Kod nas je od uvijek bilo cvijeća po uredima, ali i tvornicama, a vidi se i na mjestima gdje ga možda ne bi trebalo biti, kao što su laboratoriji. Njime se obično bave ljudi koji rade u uredima, a za ono na hodnicima obično su zadužene čistačice. Kao i sami uredi, negdje je to ljepše, raznovrsnije i bolje održavano, a negdje manje…..
Zna se da su različiti tipovi biljaka dobri za različite uvijete u uredskim prostorima.
Biljke koje pročišćavaju zrak:
Palma sreće ili kamaedora, Kentia plama ili hoveja, Fikus, Bršljan, Bostonska paprat ili kovrčava paprat ili nefrolepis, Filadendron, Spatifilium, Sanseveria ili svekrvin jezik.
Biljke koje vlaže zrak:
Bostonska paprat ili kovrčava paprat ili nefrolepis, Sobna lipa, Ciperus ili oštrica ili šilj, Klorofitum ili kitnjasti klorofitum, Bambus palma, Spatifilum ili jedarce.
Biljke koje trebaju malo svjetla:
Aglanema ili kozlac (može biti malajski, filipinski, kineski), razne vrste Dracena koje se kod nas sve popularno zovu drvo života ima ih mnogo podvrsta npr. zmajevac, pjegavi zmajevac, obrubljeni zmajevac itd., Epipremnum ili đavolji bršljan, Spatifilum ili jedarce, Palma sreće ili kamaedora.
Provedena je i analiza te rangiranje top 10 biljaka pogodnih za uredske prostore, prema njihovom ekološkom doprinosu. Testirala se lakoća rasta i održavanja, otpornost na nametnike, efikasnost u odstranjivanju kemijskih spojeva u atmosferi, i transpracijski koeficijent. Svaka biljka lončanica se posebno analizirala za svaku kategoriju, a one s najvišim skorom su rangirane kao prve, ako su dvije biljke imale isti skor, na listi je bila u prednosti ona s boljim performansama odstranjivanja kemijskih tvari iz atmosfere.
1. Areka palma ili leptir palma ili žuta palma jedna od najpopularnijih palmi, lijepa, oslobađa vlagu u atmosferu, odstranjuje kemijske spojeve i ne zahtjeva mnogo svjetla.
2. Lepezasta palma ima lišće kao lepeze, lako se uzgaja i otporna je na većinu nametnika, sporo raste ali dobro pročišćava zrak.
3. Bambus palmajedna od biljaka s najboljim transpiracijskim koeficijentom, a odlično odstranjuje benzen, trikloretilen i formaldehid.
4. Fikus gumijevac preživljava uvijete slabog svjetla i niske temperature, odlično odstranjuje formaldehid
5. Drvo života podvrsta „Janet Graig“ izvrsno odstranjuje trikloretilen
6. Bršljan (hedera helix) lagan za uzgoj i pogodna za atrije
7. Patuljasta datulja palma dugoživuća biljka, vrlo prilagodljiva izvrsno odstranjuje xylen.
8. Fikus ne smeta mu sunce i otporan je na nametnike, dobro pročišćava atmosferu.
9. Kovrčava paprat ili nefrolepis zahtjeva mnogo zalijevanja i sjenovito mjesto, ali zato izuzetno dobro vlaži zrak, dobro odstranjuje formaldehid, ne cvjeta.
10. Jedarce ili spatifitum prelijepi cvijet u obliku kale oplemenjuje prostor, ima visoki transpiracijski koeficijent i dobro odstranjuje alkohole, acetone, trikloretilen, benzen i formaldehid, zahtjeva pažnju pri uzgoju.
Ako radite u zatvorenom prostoru uz računalo, pokušajte si pomoći kojom od ovih biljaka, u svakom slučaju oplemeniti ćete prostor. Ako ste sami u sobi, više nećete biti sami, ako imate društvo porasti će tolerancija. Ipak, ako možete što više šetajte prirodom!
Korišteni izvori:
The Netherlands Institute for health promotion www.nigz.nl
www.healthygreenatwork.org
Squire D. Slikovna enciklopedija kućnih biljaka, postupni vodič u uzgoju biljaka. Lco commerce, Rijeka 1996.
Za MojDoktor:
doc.dr.sc. Ksenija Vitale
bglavac
irida
