Znanstvenici su u istraživanje uključili 23 osobe normalne težine i dobrog znanstvenog stanja, koje su zbog istraživanja bile prisiljene gladovati 17 sati. Tijekom 'posta' sudionici istraživanja – deset muškaraca i trinaest žena – podvrgnuti su dvama pokusima.

Najprije je od svih bilo zatraženo da zamišljaju omiljene slane i slatke namirnice, a zatim su ih autori istraživanja podučili tehnici "kognitivne zabrane", kojoj je cilj pokušati svjesno spriječiti ili smanjiti na najmanju mjeru osjećaj gladi ili želju za jelom.

Nakon što su se ispitanici usredotočili na omiljene namirnice, osjećaj gladi i želja za hranom povećala se kod muškaraca i žena, što je zabilježeno tomografijom mozga. Tijekom drugog pokusa, tehnike kontroliranja želje za hranom omogućile su značajno smanjenje želje za jelom samo kod muškaraca, ustvrdili su znanstvenici.

Tomografijom je ustanovljeno da je kod muškaraca, koji su primijenili tehniku svjesne kontrole želje za hranom, zamijećena manja stimulacija dijelova mozga u kojima se nalaze centri za regulaciju emocija i motivacije. Te dijelove mozga karakterizira značajna uloga u pojavi svjesne želje za hranom.

Znanstvenici smatraju da bi se tako mogla objasniti veća moć muškaraca u kontroli potrebe za jelom, uz primjenu tehnike kognitivne zabrane. Spomenutom rezultatu u prilog ide i činjenica da je tijekom 2006. u SAD-u pretilima smatrano 33,3 posto muškaraca i 35,3 posto žena.

Hina

22.01.2009.

www.net.hr/webcaffe